DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 85     <-- 85 -->        PDF

I. Božičević: UZORAK ZA PISANJE 1 IZRADU ŠUMSKE KRONIKE ZA SVE ŠUMARIJE UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001). 443-450
Jedino u čabarskom kraju darovnicom cara Franje
II šumu i šumske posjede dobiva Hrvat Matija Josip
Paravić. Darovnica je pisana 14. rujna 1798. godine, a
u njoj se navode zasluge Matije Josipa Paravića i njegovih
predaka u borbama protiv Turaka. Sin Matije Josipa
Paravića Ivan Polikarp umire mlad 1866. godine,
a njegova žena, mlada udovica udaje se za mađarskog
plemića Nikolu plemenitog Ghyczya (Gici), pa tako i
šume sa šumskim posjedima u čabarskom kraju dobivaju
stranci.


Carica Marija Terezija vrši reforme vlasti u Hrvatskoj
vojnoj Krajini te 1764. godine naselja Ravna Gora,
Fužine i Moravice izdvaja iz Vojne krajine i vraća ih
zajedno sa šumskim posjedima civilnoj Hrvatskoj. Carica
Marija Terezija izdaje prvi zakon o šumama na hrvatskom
jeziku. To je razdoblje razvoja šumskog gospodarstva,
koje je povjereno Tršćanskoj intendanturi, a
u Vojnoj krajini sve je pod vojnom upravom preko
Karlovačkog generalata.


Počinju prve premjerbe šuma u Vojnoj krajini. Major
Piercker prvi je uređivač, koji 1764. godine završava
s prvom premjerbom krajiških šuma razdijeljenih na
okružja ili distrikte. Tu spada osnivanje prvih šumskih
ureda - šumarija u Vojnoj krajini i to u Krasnom 1765.
godine te u Oštarijama na Velebitu i na Petrovoj Gori.


Spominjemo izdatak Šumskog reda u Bakru te "Upute
za šumare" iz 1767. godine.


To je razdoblje razvoja staklarske industrije u Staroj
Sušici, Mrzloj Vodici i Lokvama.


Promet prema Rijeci, odnosno sjevernom Jadranu,
započinje gradnjom prvih pravih prometnica. Spominjemo
prvu prometnicu iz Karlovca prema Rijeci - odnosno
Sušaku cestu "Karolinu" izgrađenu 1726-1732. godine.
Ide smjerom Karlovac-Bosiljevo-Vrbovsko-Ravna
Gora-Stari Laz-Mrkopalj-Fužine-Zlobin-Meja te Bakar
ili Rijeka. Izgrađena je za vrijeme vladavine cara
Karla II, pa je po njemu dobila ime Karolina.


Najznačajnija i najkvalitetnija cesta je "Lujzijana",
koja se počela graditi 1803. godine iz Rijeke, a završena
je za vrijeme Napoleonove Ilirije, pa joj je Napokon
da ime po svojoj tadanjoj ženi Lujzi-"Lujzijana".


Godine 1776-1779. izgrađena je cesta Karlovac-
Senj pod nazivom "Jozefina", jer ju je izgradio bečki
car Josip II. Godine 1888. izgrađena je cestovna veza
iz Ogulina do Novog Vinodolskog preko Jasenka, Mošuna
i Breza, a nosi naziv "Rudolfina".


U ovom razdoblju pod poglavljem "Promet" spominjemo
izgradnju željezničke pruge Budimpešta-Zagreb-
Karlovac-Rijeka 1868-1873. godine.


Četvrto razdoblje: Od 1848. godine do 1940. godine


Glavno obilježje ovoga razdoblja je ukidanje kmetstva
u Hrvatskoj i Slavoniji. Dolazi do odcjepljenja ili
segregacija šuma od državnih i vlastelinskih u jednom
dijelu u korist zemljišnih zajednica i imovnih općina
slobodnih seljaka-pučana.


Šume se dijele prema vlasnicima na: državne šume,
vlastelinske ili veleposjedničke šume, šume zemljišnih
zajednica i šume imovnih općina.


Ovo je vrijeme osnivanja prvih šumskih ureda - šumarija.
Šumarije se također dijele na državne, vlastelinske,
šumarije imovnih općina.


Navodimo prvoosnovane šumarije. Za državne šume
Ogulinske pukovnije formiraju se državne šumarije
u Ogulinu, Jasenku, Begovom Razdolju i Krivom Putu.
Ove su šumarije bile osnovane 1878. godine.


Za državne šume civilne Hrvatske formiraju se državne
šumarije u Fužinama, Lokvama i Ravnoj Gori.
Direkcija državnih šuma bila je u Zagrebu, a kasnije
seli na Sušak. Od 1873. godine ove su šumarije pod
upravom Ministarstva poljoprivrede u Budimpešti.


Prve gospodarske osnove državnih šuma izrađene su
za Ogulinsku pukovniju 1881-1883. godine, a osim hrvatskog
jezika pisane su i na mađarskom jeziku. Za
senjsko područje izrađene su 1883. godine na hrvatskom
i njemačkom jeziku. Šumarije Ravna Gora i Fužine
dobivaju prve osnove za državne šume 1897. godine.


Osnove su rađene metodom rašestarenja sa stabilimičnim
prebiranjem i ophodnjom od 150 godina, a ophodnjicom
od 30 godina. Radi slabe otvorenosti šuma
realizacija etata bila je u odjelima uz ceste. Mađarske
vlasti kod revizije ovih osnova 1906. godine naređuju
izradu tzv. "privremenih osnova gospodarenja" na načelima
oplodnih sječa s ciljem povećanog korištenja
otvorenih šuma, uz minimalne troškove i ulaganja.


Tako su bile uređene šume šumarija Ravna Gora i
Fužine 1908. godine, Ogulina 1908/9. godine, Krasno
1910/11. godine i g.j. "Štirovača" 1910/11. godine.


Realizacija etata iz "privremenih osnova gospodarenja"
bila je pogubna za prirodne šume našeg planinskog
dijela, a posebice za sastojine na Kršu.


Povećanu sječu šuma i veću potražnju za drvetom
traže prve pilane na parni pogon sa znatno većim prorezom
i većim kapacitetom prerade trupaca, koje rade
u Gorskom kotaru od 1860. godine.


Vlastelinske šume morale su se urediti po Zakonu
iz 1894. godine. Najveći posjed šuma ima Thurn - Taksis,
koji ima u Lokvama direkciju šuma, a šumarije u
Klani, Platku, Lokvama, Crnom, Lugu, Delnicama,
Zalesini, Brod Moravicama (sjedište u Skradu), i Brodu
na Kupi. Kasnije se spajaju šumarije Klana i Platak
u šumariju Grobnik sa sjedištem na Sušaku, te šumarije
Brod Moravice i Zalesina u šumariju Zalesina u Zalesi