DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 83 <-- 83 --> PDF |
I. Bo/ičević: UZORAK ZA PISANJE ] IZRADU ŠUMSKE KRONIKE ZA SVK ŠUMARIJE UPRAVE ŠUMA ... Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 443-450 Također će ovaj Dodatak pomoći kolegama uređivačima kod pisanja povijesnog dijela Uređajnog zapisnika, prilikom obnove i revizije Osnova gospodarenja za pojedine gospodarske jedinice. Glede različitih povijesnih posjedovnih i pravnih prilika, materija je razdijeljenja u deset razdoblja karakterističnih po organiziranosti, načinu gospodarenja, te po posjedovnim i pravnim prilikama. Navodim ta razdoblja: 1. razdoblje od prvih pisanih dokumenata do 1576. godine; 2. " od 1577. do 1670. godine; 3. " od 1671. do 1847. godine; 4. " od 1848. do 1940. godine; 5. " od 1941. do 1945. godine; 6. " od 1946. do 1950. godine; 7. " od 1951. do 1959. godine: 8. " od 1960. do 1984. godine; 9. " od 1985. do 1990. godine; 10. " od 1991. do 2000. godine. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, radeći kao profesor Šumarske škole u Delnicama, u suradnji sa svojim učenicima iz Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Like, pronalazili smo živa stabla jele, smreke i bukve, koje smo nazvali "kraljice", stara i do 500 godina, dok su neki primjerci jele iz prašume "Čorkova uvala" bili stari i do 700 godina. To su živi svjedoci naše burne hrvatske i šumarske povijesti. Zato želim kod kolega šumara izazvati interes za pisanje šumske kronike što sadržajnije i kvalitetnije, a ujedno i zainteresiranost za šumarsku povijest, pa makar i nekoliko stoljeća u prošlosti, jer živimo sa stablima starim nekoliko stoljeća. Želim dobiti što više primjedbi, što više netočnih navoda. To će mi biti potvrda da se ovaj kronološki pregled šumarske povijesti čita i koristi, jer tijekom vremena "riječi nestaju, a slova ostaju". Ivan Božičević UVOD Dolaskom Hrvata na područje današnje Hrvatske naseljene su bile plodne ravnice, doline rijeka i kraška polja. Planinski dijelovi, kraški neprohodni dijelovi, jako šumoviti dijelovi te močvarni dijelovi bili su nenaseljani ili vrlo slabo naseljeni. Hrvati formiraju svoje državice, a dolaskom kralja Tomislava 925. godine stvorena je velika i snažna država Hrvatska od Jadranskog mora do rijeke Drave. Vladanje državom bilo je u nadležnosti kralja, dok su posjedovanje imanja-feuda i vlast nad podložnicimakmetovima imali hrvatski knezovi- grofovi, feudalci. U bitci na Gvozdu 1097.godine pogiba posljednji hrvatski kralj Petar Svačić iz hrvatske vladarske porodice Trpimirovića. Po njemu je planina Gvozd prozvana Petrova Gora. Hrvatsko kraljevstvo ostaje bez kralja. Udovica hrvatskog kralja Zvonimira Jelena, bila je sestra ugarskog kralja Ladislava. Ona je pomogla da se 1102. godine u Biogradu na moru - hrvatskoj prijestolnici kruni za hrvatsko-dalmatinskog kralja Koloman Arpadović. Vjeruje se daje od Jelene dobio i krunu hrvatskog kralja Zvonimira. Nadalje sve do 1301. godine hrvatskim zemljama vlada ugarska obitelj Arpadović. Hrvatska 1102. godine gubi svoju nezavisnost pa djeluje u Ugarskoj kraljevini, kasnije u Austrougarskoj monarhiji pa u Jugoslaviji sve do 1990. godine, odnosno do stvaranja Republike Hrvatske međunarodno priznate, a u Domovinskom ratu i krvlju oslobođene. Područje Uprave šuma Delnice - Gorski kotar i šire - bilo je neprohodni planinski masiv od Cabranke i Kupe preko Risnjaka i Kapele do mora s nepreglednim šumama i prašumama. Tu planinsku barijeru sa dugim, sniježnim i hladnim zimama obilaze i rimski putovi sa sjevernog Jadrana u Panoniju. Tako je jedan glavni smjer tih putova bio iz Trsta i Rijeke preko Ilirske Bistrice i Postojne do Ljubljane - rimski grad Emona, a drugi smjer ide kroz Vinodol do Senja pa preko Vratnika i Otočca do Siska - rimski grad Siscia. Gorski kotar je u srednjem vijeku povezan sa susjednim Hrvatskim primorjem te s njim spada pod jurisdikciju krčkih knezova Frankopana, a od 1577. godine i bribirskih knezova Šubića-Zrinskih sve do godine 1671., odnosno do pogibije posljednjih hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu. Od 1671. godine šumom i šumskim posjedima Gorskog kotara gospodare tuđinci preko Ugarske komore pa preprodajom Austrijska komora, i na temelju darovnica dobivenih od austrijskog cara za "posebne zasluge" postaju vlastelinska imanja, a prodajom među vlastelom prelaze iz jedne u drugu ruku, uglavnom stranih vlastela. Posjedovne i pravne prilike nad šumom i šumskim posjedima razrađujem po povijesnim razdobljima, kojih ima deset. Za svako razdoblje navodim posjedovne prilike, organiziranost šumarstva, karakteristike u gospodarenju šumama, a to je već glavni sadržaj ovoga "Dodatka", pa nastavljam izlaganje sa sadržajem. |