DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 82     <-- 82 -->        PDF

1. Božičević: UZORAK ZA PISANJE 1 IZRADU ŠUMSKE KRONIKE ZA SVE ŠUMARIJE UPRAVE ŠUMA ... Šumarski liši br. 7 8. CXXV (2001). 443-450
rast i prirast šuma". Vremenske prilike opisuju se po
godišnjim dobima, zima, proljeće, ljeto i jesen a posebno
se ističu ekstremne pojave hladnoće, studeni, ranih
i kasnih mrazova, veliki snijegovi, snjegolomi i snjegoizvale
stabala u šumi, golomrazica, zimotrenost,
jake kiše, prolomi oblaka, gromovi, suša, vrućine, ljetne
žegc, početak li stanja, vjetrovi i štete.


Šesto poglavlje nosi naslov "Urod šumskog sjemena",
a sadrži opis uroda šumskim sjemenom svake godine
za glavne vrste drveća, kao i za sve ostale vrste drveća
i grmlja. Posebno se treba pratiti urod sjemena u
sjemenskim bazama ako postoje u šumariji. Važnost,
urodom sjemena glavnih vrsta drveća, očituje se kod
planiranja pojedinih sjekova kod oplodne sječe, kao i
kod prebornih sječa. Ako postoje sjemenske baze na
šumariji onda obvezno navesti sabiranje šumskog sjemena,
kada, koje vrste i gdje.


U sedmom poglavlju o promjeni granica gospodarskih
jedinica opisuje se da li je te godine bilo promjena
granica, da li je te godine vršena reambulacija
meda, da lije bilo sudskih sporova sa susjedima u svezi
s medama.


Osmo poglavlje nosi naslov "Divljač i lov". Iako je
za svako lovište po Zakonu o lovu obveza voditi lovno
gospodarsku kroniku u lovno gospodarskoj osnovi,
ovdje treba u kratko opisati lovišta na terenu šumarije,
čija su, tko s njima gospodari, tko ih drži u zakupu.
Zatim o divljači i ostalim životinjama pratiti zdravstveno
stanje, zarazne bolesti i sve ekološke promjene na
divljači. Posebno treba voditi brigu o rijetkim i zaštićenim
vrstama životinja.


Svakako treba evidentirati i pratiti štete od divljači.
Deveto poglavlje govori o čuvarskoj službi. Ovdje
treba evidentirati kako se poštuje Pravilnik o čuvanju
šuma od 1. lipnja 1993. godine. Kako je na šumariji organizirana
čuvarska služba, koji su bili problemi u svezi
s njom i što treba mijenjati.
Deseto poglavlje govori o šumskim štetama, odnosno
o štetama na šumskom drveću i grmlju od nežive
prirode, ljudi i životinja.
Svakako da štete od nežive prirode čine vremenske
neprilike naprijed navedene i požari. Čovjek štetu čini
fizičkim prisvajanjem i nezakonitom sječom stabala te


kradom korisnih sporednih šumskih proizvoda (listinca,
humusa, trava, gljiva, divljači i dr.) Uništavanje
međašnih znakova, objekata u šumi, izvora, bunara i si.
čine nesavjesni izletnici.


Sve šumske štete treba voditi za svaku godinu posebno
u Očevidniku šumskih šteta.


Jedanaesto poglavlje čine šumski požari, njihova
pojava, prevencija, sprječavanje i evidencija u Očevidniku
šumskih požara svake godine. Šumarije su obvezne
praviti godišnje planove zaštite šuma od požara.
Posebno je kritično u Priobalju ljeti za vrijeme ljetnih
suša i turističke sezone.


Dvanaesto poglavlje govori o iskorišćivanju šuma.
Ovdje se riječima opisuju metode rada, da li stabalna
ili debalna, da li s doradom ogrijeva iz krošnji.


Dalje treba navesti tko je obavljao radove prema fazama
rada, da li vlastita radna snaga ili obrtnici, kooperanti,
privatnici, ili ispomoć susjednih i drugih šumarija.
Prijevoz drvnih sortimenata, tko gaje obavljao, kuda su
voženi trupci odnosno tehnička roba, da li su obavljane
licitacije, koje i kada, za koje radove i koje drvne Sortimente.
Zatim opisati uspostavu šumskog reda i štete
nastale eksploatacijom, na robi, pomlatku i cesti.


U trinaestom poglavlju govori se o Pokusima za
znanstvena istraživanja,odnosno da li ih je bio tijekom
godine na području šumarije, tko ih je izradio, koje teme,
koji su bili rezultati, da li su radovi publicirani.


Petnaesto poglavlje govori o izgradnji šumskih cesta
i vlaka. Navodi se da li ih je bilo tijekom godine na
području šumarije, koje su, njihove dužine, izvođači.


Šesnaesto poglavlje obuhvaća sve druge važnije
događaje i okolnosti koje nisu naprijed navedene. To su
ekskurzije studenata, znanstvenika, stranaca, lovaca,
turista, koji su domaćini bili na stručnim sastancima i
siiupozijima.


I konačno sedamnaesto poglavlje nosi naslov "Sporedni
šumski proizvodi", gdje ih treba nabrojiti, koji
su, da li se koriste planski i organizirano, da li se ostvaruju
prihodi od njih i koliki.


Uzorak završava mjestom izrade i datumom izrade
te potpisima pisca kronike lijevo i upravitelja šumarije
na desnoj strani.


DODATAK
KRONOLOŠKI PREGLED ŠUMARSKE POVIJESTI ZA
PODRUČJE UPRAVE ŠUMA DELNICE
Predgovor


Kronološki pregled šumarske povijesti ima zadatak
pomoći mladim kolegama i šumarijama da lakše i na
jednom mjestu dođu do potrebnih podataka iz šumarske
povijesti.


Enciklopedijski izneseni podaci šumarske povijesti
za područje Uprave šuma Delnice pomoći će kod pisanja
povijesnog dijela u Šumskoj kronici za pojedinu
šumariju Uprave šuma Delnice.