DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
F. Grospić: MALI PRILOG POZNAVANJU PRILIKA U ŠUMARSTVU LIKE U DRUGOJ POLOVICI XIX ST. Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001), 437-441 Priziv prijavljen dne 18 Po Priziv izveden dne 18 Izvedba prizivnih razlogah prileži pismeno pod: Kazan ovršena dne Priziv nije prijavljen niti održan, a podataka o izvršenoj kazni u ovom dokumentu nema. Očito je da je sud iskoristio nedorečenost u prijavi lugara (koju doduše u izvornom obliku ne poznamo) i donio presudu samo na bazi blagog prekršaja "nepovlasno si drvo suho sakupljali", dok se ustvari radilo o posječenom jelovom stablu. Lugar ih nije vidio da sijeku stablo, ali ih je vidio da izrađuju to stablo. Sklonost suda da formalno završi ovu prijavu blagom kaznom očita je. Na inzistiranje šumara za suočenje lugara i počinitelja sud koristi odredbe KZ za obustavu daljnjeg postupka. S druge strane važno je znati daje Lika tada bila gusto naseljena (gotovo 4 puta više stanovnika nego danas), te da su socijalne prilike bile teške, a stočarstvo i eventualna prodaja drveta jedini prihodi. U ovakvim okolnostima lugari (koji su bili uglavnom domaći ljudi) teško su izlazili na kraj sa počiniteljima šumskih šteta, tim više što su lugarski srezovi bili veliki (lugar na konju čuvao je 100 000 jutara, a lugar pješak 10 000 jutara). Gusta naseljenost, velik broj stoke, a posebno ovaca i koza, za koje se morala pripremiti zimska prehrana dobrim dijelom kresanjem grana i prevršavanjem stabala, zatim upotreba otvorenih ognjišta koja su trošila velike količine ogrijeva, prouzrokovala je devastaciju šuma pretvaranjem šumskog zemljišta u pašnjake, a visokih šuma u panjače. Ovakvo stanje, koje je u ovom dijelu Like bilo gore nego drugdje, dovelo je vremenom do obezvređivanja velikih šumskih površina, što je onemogućilo provedbu "diobene odluke" u praksi. Iako relativno velike površine (55 000 ha) Lička imovna općina bila je sastavljena od nekvalitetnih i nepristupačnih šuma, pa nije nikada prihvaćena od pravoužitnika, koji su svoja prava nastojali ostvariti u državnim šumama. Kako su pak šumske uprave gospodarile svim površinama, nastojale su usmjeriti potrošnju stanovništva na površine koje su diobom iz 1880. g. trebali pripasti imovnoj općini. Iz tih razloga došlo je do povećanih šumskih šteta u državnim šumama koje šumarsko osoblje nije moglo u potpunosti spriječiti. Stanje na površinama imovne općine bilo je još mnogo gore, jer je nadležnost šumskih uprava za kontrolu i čuvanje ovih površina bila formalna. Lošem stanju u šumarstvu sigurno je doprinjelo i odnos sudstva, koje je uvažavalo dugogodišnje pravo servituta krajišnika i socijalne prilike stanovništva. ZAKLJUČAK: Saznanja o stanju šumarstva Like u XIX stoljeću su zbog pomanjkanja izvorne dokumentacije dosta nepouzdana. Ratovi, seobe, politička previranja i odnos lokalne vlasti prema šumarstvu učinile su da su šumarske arhive uglavnom uništene, a vrijedni dokazi o radu šumarskog osoblja nestali. Zbog toga i mali trag u prošlost može omogućiti da se proširi saznanje o odnosima i stanju iz ne tako davne prošlosti šumarstva. Posebno je oskudno poznavanje stanja i organiziranosti šumarstva u ovom (istočnom) dijelu Like. Postojanje šumske uprave u D. Lapcu navodi se u literaturi češće, dok se Udbina gotovo i ne spominje. Iz dokumenta u ovom članku evidentno je, daje na Udbini postojala šumarska uprava pod punim nazivom "Kraljevska državna šumarija", koja se protezala skroz do Korenice (Klašnica se nalazi blizu Korenice), a možda je obuhvaćala i područje Korenice. Šumarija je očito imala organiziranu lugarsku službu i ured, što se vidi po dopisivanju, prijemu i otpremi pošte. Zbog teškog socijalnog položaja, stanovništvo ovoga područja uglavnom je orijentirano na stočarstvo i koristi od šume. Brojna stoka ne samo daje boravila i pasla po šumama (pogotovo na površinama namijenjenim imovnoj općini), već je za nju trebalo pripremiti granjevinu za zimsku prehranu, jer je za taj broj stoke košanica bilo premalo. Otvorena ognjišta uzrok su velike potrošnje ogrijevnog drveta, koje se sjeklo uglavnom u blizini naselja. Loše navike stvorene dugogodišnjim korištenjem pravoužitničke opskrbe drvom uzrok su čestih šumskih šteta, koje sud kažnjava preblago. Ovakvo stanje, nedefinirano i u praksi neprovedena administrativna podjela, nepovoljno su djelovali na kvalitetu državnih šuma, i onih namijenjenih imovnoj općini, stoje bilo posebno naglašeno u ovom dijelu Like. |