DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 75 <-- 75 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 437-441 UDK 630* 902 + 469 MALI PRILOG POZNAVANJU PRILIKA U ŠUMARSTVU LIKE U DRUGOJ POLOVICI XIX ST. A CONTRIBUTION TO ASSESSING THE CONDITIONS IN THE FORESTRY OF LIKA IN THE SECOND PART OF THE 19™ CENTURY Frane GROSPIĆ* SAŽETAK: Polovicom pretprošlog stoljeća, uloga Vojne krajne nakon više od tri stoljeća postojanja gubi svoju funkciju, te pod stalnim pritiskom Hrvatskog sabora dolazi do njenog razvojačenja (1873. g.) i sjedinjenja sa Hrvatskom (1881. g.J. Nesređeni imovinski odnosi u posjedovanju zemljišta i šuma imaju vrlo štetne posljedice na odnose stanovništva, koje se poziva na stečena pravoužitnička prava. Poseban problem postojao je u području Like, a podudarao se s površinom pod upravom Ličke regimente, gdje ukidanjem "prava služnosti" iz 1871. g. i osnivanje imovnih općina nije nikada u praksi provedeno. Krajišnici ne prihvaćaju podjelu šuma (segregaciju) i nastavljaju nepovlasno koristiti drvo iz državnih šuma. Provodeći svoje administrativne mjere Austro-L!gar ska nastoji uvesti red organizirajući šumarsku službu i čuvanje šuma. U nedostatku stručnih osoba dovode se u javne službe mnogi školovani ljudi iz ostalog dijela monarhije. Jedan dokument evocira na to vrijeme i prilike koje su vladale u odnosima šumarstva, sudstva i lokalnog stanovništva. KIjučne r iječi : pravoužitnici, sud, počinitelj, šumarija, imovna općina UVOD Poznavanje šumarske prošlosti Like dostaje šturo, Ratovi, česta mijenjanja šumarske organizacije, sea posebno se to odnosi na istočni dio Like i Krbavu. lenje šumarskih ureda i nebriga, učinili su daje ostalo Poznato je da u ovom dijelu Like (za razliku od podrumalo dokumenata koji bi mogli vjerodostojno posvječja pukovnije Otočac) nikad nije u praksi provedena dočiti o stanju u šumarstvu toga razdoblja. Kao primjer podjela šuma na državne i šume imovne općine. Zanavodim kazivanje izvjesnog Mileusnić a iz D. pravo, taje podjela bila administrativno donesena, ali Lapca (lugar ili otpremnik) koji se sjeća daje u dvorisu zastupnici pravoužitnika odbili potpisati "diobenu štu šumarije poslije II svjetskog rata tri dana spaljivana odluku" zbog lošeg stanja, nepristupačnosti terena i stara dokumentacija, koja po tadašnjoj logici nije slupomanjkanja sredstava za poslovanje iz prihoda (M. žila ničemu, tim više stoje, kaže on, bila dobrim dije Vu k e 1 i ć, Šum. list 9/10 2000. g.). lom pisana na njemačkom jeziku. U ovakvim okolnostima pravoužitnici su željeli Prilikom rušenja stare kuće u Gospiću 1970. g., mesvoja prava ostvariti u državnim šumama, što im je đu mnoštvom papira pronašao sam i jedan dokumenat osporavano, jer su njihova prava bila administrativno koji je s još nekim službenim papirima mog pradjeda ograničena samo na šume koje su diobom iz 1980. g. šumara Ferdinanda Grospića "zalutao" medu obiteljtrebale pripasti imovnoj općini. ske papire. Možda je to zbog toga što je dokument iz kasnog doba njegovog službovanja, pa obzirom daje tada već živio u Gospiću, nosio je dio dokumentacije sa sobom. Taj papir, koji sam tada izdvojio i sačuvao ponukao me da iznesem ovaj prilog poznavanju prilika Franc Grospic, dipl. ing. šum., Zagreb u šumarstvu toga vremena u tom prostoru. |