DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 73 <-- 73 --> PDF |
M. Vukelić: LAUDONOV GAJ Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 425-436 3. Napredno i potrajno gospodarenje ovih šuma i šumskih zemljišta na način da se održi njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost, te da se ispune sada i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma. Oblik gospodarenja u ovoj gospodarskoj jedinici je jednodobni sastojinski oblik, koji vrijedi zajednodobne šume. Smjernice gospodarenja prikazane su u osnovi gospodarenja ove gospodarske jedinice po uređajnim razredima po odjelima i odsjecima za gospodarske šume i za šume posebne namjene. ZAKLJUČAK:- Conclusion Dosadašnja publicirana grada o Laudonovom gaju je vrlo skromna. Osim nekoliko članaka koji su objavljeni u Šumarskim listovima i časopisima, ne postoji arhivska grada iz koje bi nešto više saznali o njemu. Sve stoje pisano i zapisano autor ovog članka nastojao je skupiti i kronološki opisati. Tako Laudonov gaj od svog osnivanja 1746. god. koliko je nama poznto, prvi put posjećuju 1886. god. slušatelji Srednje šumarske škole iz Križevaca, na čelu s prof. Vladimirom Kiseljakom, koji je opisao povijesnu kulturu hrasta lužnjaka (Q.robur) tada staru 140 god., sa svim njezinim karakteristikama. Taj zapis i opis Laudonova gaja istovjetan je i potpuno se podudara s podacima koji su u povijesnom dijelu opisani prilikom izrade prve poslijeratne šumsko-gospodarske osnove 1956.god., koju je izradio Odjel za uređivanje šuma S.G. Gospić. Profesor V. Kiseljak spominje slavnog generala Laudona, bivšeg kapetana Bunićke kapetanije, koja je pripadala I. Ličkoj pukovniji u Gospiću. Rezultati i uspjeh Laudona su veliki, jer je podignuta šuma (kultura) hrasta lužnjaka na živim pijescima, kojoj se treba diviti s punim poštovanjem. Bečki Oesterreichisehe Forst-Zeifung 1891.god. piše o Laudonovoj zaštitnoj šumi u Krbavi u Hrvataskoj, koja je podignuta 1746. god., koja na opće čuđenje stradava od šumokradica otkako je došla pod civilnu upravu, te su po naređenju viših vlasti smjenjivani čuvari šuma koji su pomagali šumsku krađu. LITERATURA Kauders , A. 1906: Ovogodišnja naučna ekskurzija slušatelja Kraljevske šumarske akademije u Pri morje i Liku Šum. list 1906 (317) Kiseljak, V. 1886: Izvještaj o poučnom putovanju po Ličko-Otočkom okružju i Primorju. Šum. list 1886.(506-523) Kolar, I. 1892: šume i šumarstvo u Vojnoj krajini. Šum. list 1892. Kosović , B. 1914: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu, Velikoj Kapeli od Dalmatin- Interesantan je statistički opis šuma Otočke imovne općine koji je napisao nadšumar Šandor Pere 1896.god. Tada je s Laudonovim gajom gospodarila Šumarija Korenica. U poglavlju "A" prikazan je Laudonov gaj kao uređena gospdoarska jedinica s uređajnim razredima hrasta lužnjaka, utvrđenom površinom, razmjerom dobnih razreda, s drvnom zalihom i sječivim prihodom itd. U poglavlju "E" on piše daje naviše uložilo u kulture u Laudonovom gaju radi vezanja živoga pijeska. U to vrijeme u gaj se unosi i obični bor, bagrem i topola, rezultati su više nego zadovoljavajući. Laudonov gaj posjećuju i geolozi radi kartiranja Krbavskog polja i njegove matične podloge i živih pijesaka. Danas je Laudonov gaj većim dijelom gospodarska šuma, kojom se gospodari po načinu i metodama koje vrijede za jednodobne šume s utvrđenim uređajnim razredima, dobnim rezredima, drvnom zalihom, prirastom i etatom. Odjel 16a je šuma posebne namjene, specijalni rezervat šumske vegetacije hrasta lužnjaka na površini 33,23 ha. Taj živi spomenik star 255 god. preživio je sve ratove i nedaće, i sada stoji ponosno kao živi spomenik šumarstva Like i Hrvatske. References ske granice do Mrkoplja i Ogulina. Šum. list 1914 (4-16), (68-86), (133-145), (170-189), (208-223), (250-266) Pejnović, D. 1985: Laudonov gaj -zapis "Priroda". Pere, Š. 1895: "Statistički opis šumah" Otočke imo vne općine ( 1879-1895) Piškorić , O. 1965: Dvije stota godišnjica značajnih dokumenata našeg šumarstva, Šum. list 9-10 (463-465) |