DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Vukelić: LAUDONOV GAJ Aremosol, silikatni kontinentalni Arenosol, silikatni kontinentalni dvoslojni Arenosol, silikatni kontinentalni s procesom lesivaže Arenosol, silikatni, kontinentaln aluvijski, močvarni - Epiglej d) Klima PremaN. Plećku iB.Kiriginu 1971. god. Laudonov gaj s okolicom nalazi se u klimatskoj zoni C toploumjerene kišne klime (Cfsbx poW. Köppenu) gdje su oborine jednako raspoređene cijele godine, a najsuši dio godine je ljeto. Maksimum oborina je kraj proljeća i kasne jeseni. Taj tip klime karakterističan je za područje Like i Gorskog Kotara. Podaci o klimi odnose se na najbližu meteorološku stanicu Stipanov grič i Korenica. e) Temeperatura zraka Klima se odlikuje srednjim godišnjim temperaturama zraka od 5,7 do 7,4 °C. Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u kolovozu iznosi 20,5 "C ,a srednje mjesečni minimum u siječnju - 6,7 "C. Apsolutni minimum temeperature zraka zabilježen je 1956. g. -27 °C , a apsolutni maksimum u kolovozu 1957. od 31,5 °C. Vegetacija počinje krajem travnja, a završava krajem rujna. Rani mrazevi počinju krajem rujna i listopada, a kasni snijegovi mogući su do polovice svibnja. f) Vlaga zraka Prema podacima meteoroloških stanica Stipanov grič i Korenica relativna zračna vlaga ima godišnji prosjek 81 % - 93 %. g) Oborine Najviše oborina padne u proljeće i jesen. Godišnji prosjek za Stipanov grič iznosi 1204 m/m, a za Korenicu 1251 m/m. Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001), 425-436 Slika 4. Laudonoj gaj odjel la i b, kultura običnog bora posađena 1895. god. Odsjek b je posjekao okupator u Domovinskom ratu. a Šumarija Korenica je isti obnovila nakon Oluje 1966. god. s hrastom lužnjakom i običnim borom. (Foto: M. Vukelić) Snijeg pada u ekstremnom obliku zimi, te uzrokuje štete na vegetaciji, a postojanje od 1. studenog do 1. svibnja. Godišnji broj dana pod snijegom iznosi 69 dana. Od vjetrova najznačajniji su bura i jugo. h) Vegetacija Sa suvremenog fitobioklimatskog stajališta (Ber- to vić 1975. god.) Laudonov gaj se nalazi u zoni koja je karakteristična po biljnoj zajednici kitnjaka i običnog graba (Querco carpinetum Ht). Prema radovima Instituta za četinjače Jastrebarsko "Regionalni ekološko gospodarski tipovi šuma" 1975. god. za širu okolicu ovdje je utvrđen EGT: I-E-10 (P e 1 c e r) na temleju kojeg se gospodari. Fenomen lužnjaka uvjetovan je prisutnošću podzemnih voda rijeke Krbavice. 4. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA Forest functions of general benefit Laudonov gaj kao područje živih pijesaka, čije je umirivanje počelo pošumljavanjem 1746. god., danas je potpuno sanirano. Osim izravnih koristi Laudonovg gaja, isti ima ogromno značenje sa stajališta općekorisnih funkcija šume. Šumska vegetacija ove gopsodarske jedinice štiti prije svega od eolske erozije, ona je umirila žive pijeske i stvara tlo, te ima veliki utjecaj na hidrološku funkciju šume, a u širem smislu na zaštitu tla, vodnog režima, hidroenergetskog sustava, poljopri vredne proizvodnje, klime, proizvodnje kisika i drugih općekorisnih funkcija šume. |