DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Vukeiić: LAUDONOV GAJ Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001), 425-436 se nastavlja idućih godina pa i stoljeća. Sadile su se listače koje odgovaraju poplavnom području krbavskog polja, a to su ponajprije hrast lužnjak i topole. Osnivanjem imovnih općina u Laudonov gaj se unosi i obični i crni bor, bagrem te pitomi kesten. Povijesna grada Laudonova gaja uništena je u ratovima i nije sačuvana. Slika 1. Panorama Krbavskog polja, sa pogledom iz Bunića na Laudonov gaj (Foto: M. Vukeiić) Postoje samo zapisi o ovoj šumi i predanja. Zahvaljujući jednom jedinom i prvom statističkom opisu šuma otočke imovne općine kojega je napisao nadšumar S. Pere 1895. godine, može se zaključiti da su te šume bile uređene. Prema istom opisu površina gaja iznosila je 813,79 rali ili 467,50 ha. Uređajni razred nosio je br. 43, a razmjera dobnih razreda utvrđenu je kako slijedi: mlado do 40 godina 3.403 m3 srednje 40-80 god. 8.687 m3 staro 80-120 i više god. 35.828 m3 Ukupno 47.918 m3 Godišnji sječivi prihod iznosio je 710 m3. U to su vrijeme živi pijesci bili umireni, a gospodarenje kulturama- šumama odvijalo se prema odredbama šumskogospodarske osnove za g.j. Laudonov gaj. Prestankom rada Imovnih općina 1941.god. nestala je sva arhivska građa, a u Laudonovom gaju se u to vrijeme obavljaju nekontrolirane sječe bez evidencija. Nakon II. svj.rata 1946. god. o gaju se počelo voditi više računa, te su zabranjene sječe i paša. Prvo poslijeratno uređivanje Laudonovog gaja izvršeno je 1956. god., a od tada se gajem gospodari po odredbama šumsko gospodarskih osnova. 1956. god. Zavod za zaštitu prirode, Laudonov gaj, odjel 16a, površine 33,23 ha, staru lužnjakovu hrastovu šumu koju je posadio Laudon 1746.god. proglašava specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Od tada se ta šuma vodi kao šuma posebne namjene. Danas ona slavi svoj 255. rođendan kao živi spomenik šumarstva Like i Hrvatske. Stanje Laudonovog gaja danas prikazano je u Izvodu iz osnove gospodarenja ( 1998-2007. godine). 1. POVIJEST LAUDONOVA GAJA The history of Laudonov Gaj a) Biografija Ernesta Gideona Laudona Barun, general Ernest Gideon Laudon porijeklom Škot, rođenje 2. veljače 1716. godine u Toutzenu u Litvi, . Već 1732. godine pristupa u rusku vojnu službu, a 1735. god. sudjeluje u ratu kod Donziga. Sa ruskim trupama sudjeluje u ratu protiv Turaka i 1739. god. kao natporučnik završava u Petrogradu. Godine 1743. odlazi u Beč u austrijsku vojsku, te se u činu kapetana dodjeljuje Trenkovu korpusu. Sa Trenkom ratuje u Bavarskoj i na Rajni te u Šlezijskom ratu. U Beču živi do 1746. god. Tada je raspoređen u Karlovački generalat u I Ličku pukovniju za zapovjednika u Bunićku kapetaniju u pograničnu službu. U Buniću je proveo punih 10 godina. Unapreden je u čin majora zatim u pukovnika, a 1757. god. odlazi u Pruski rat i ističe se u bitci kod Kahlina, da bi 1758. god. bio unaprijeđen u čin generala, te u feld maršala lajtnanta. Za zasluge dobiva od Marije Terezije "Križ Marije Terezije" i titulu baruna, a ruska carica poklanja mu zlatni mač. Godine 1760. nakon niza neuspjeha u bitci kod Lieguitea i Praškog rata biva zapostavljen do 1766. god., kada ga Dvorsko ratno vijeće vraća u vojnu službu i povjerava mu zapovjedništvo u Moravskoj. Godine 1788. kao feldmaršal lcjtnant bio je zapovjednik u Hrvatskoj, kada je potukao Turke kod Dubice, Bosanskog Novog i Gradiške, zatim osvaja Beograd i Semberiju. Umire u Netitscheinu 1790. godine u 74. godini života. Podaci su objavljeni u: Majers Konversations Lexikonu Leipzing und Wien 1896. g. i Brockhaus Konversations Lexikonu Leipzing und Wien 1890. g. b) Povijesni podaci: Laudonov gaj podigao je šumarski ured I. Ličke pukovnije - Bunićka kapetanija 1746.god. na živim pijescima Krbavskog polja. Živi pijesci spominju se još od Krbavske bitke koja se odigrala upravo na prostorima Laudonova gaja. U puku živi predaja kako je u tijeku bitke s Turcima vjetar digao pijesak i nosio ga ravno u oči hrvatskoj vojsci, zbog čega je bitka i izgubljena. Istina je sasvim |