DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 63 <-- 63 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI -PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 425-436 UDK 630* 902 I 233 LAUDONOV GAJ LAUDONOV GAJ Marko VUKELIĆ* SAŽETAK: U lijepoj našoj Hrvatskoj malo je regija koje se mogu pohvaliti sa toliko prirodnih znamenitosti kao Lika. U toj krškoj regiji pod Upravom šuma Gospić, nalaze se naše najljepše planine, Velebit, Mala Kapela i Lička Plješevica, u kojima je izdvojeno čak 27 prirodnih zaštićenih objekata prirode različite kategorije. Jedan od zaštićenih objekata prirode jest šumski predjel "Laudonov gaj ", odjel 16a, koji ima svojstvo specijalnog rezervata šumske vegetacije s površinom od 33,23 ha. Tu sastojinu -kulturu hrasta lužnjaka (Quercus roburj na Krbavskom polju, posadio je general Laudon 1746. godine. To je jedan od najstarijih živih spomenika šumarstva Like i Hrvatske posađen na živim pjescima Krbavskog polja, Bunićke kapetanije, I. Ličke pukovnije Karlovačkog generalata iz Gospića. U to vrijeme velike probleme gospodarstvu toga kraja pravio je živi pijesak, kojega su austrijski šumari nazivali "Flugsand" -leteći pijesak. Karlovački generalat sa šumarnicima I. ličke pukovnije razradili su plan i tehniku pošumljavanja živog pijeska, a kapetan Laudon je bio izvršitelj. Svrha ovoga članka je ukazati na povijesne činjenice o starosti šumarstva Like koje je bilo pod vojnom austrijskom upravom kao i cijela Hrvatska, i kao takvo ono je bilo naše. Povijest šumarstva Like vezana je za austrijsko vojno šumarstvo, jer se gospodarenje šumama odvijalo pod njihovom upravom, oni su prvi podizali šumske kulture i izvršili prvu inventarizaciju i kartiranje šuma 1745. i 1746. itd. Među poznatim austrijskim šumarnicima uz Franz oni a u karlovačkom generatu u I. ličkoj pukovniji bioje general Ja s y k, kojije podigao kulture hrasta lužnjaka Jasikovac u Gospiću 1743. god., te u II otočnoj pukovniji šumarnik major pl. Pirker, koji je izvršio prvu inventarizaciju šuma 1746. god. itd. Nakon odlaska majora Laudona iz Bunićke kapetanije 1756. god., kapetanija Bunić pripojena je II. otočkoj pukovniji sa sjedištem u Otočcu. Podignutu kulturu hrasta lužnjaka narod je nazvao "Laudonov gaj " u čast Laudonu za sve stoje učinio Krbavskom kraju. K Ij učne r i/ e č i : Laudonov gaj, živi pijesak, hrast lužnjak 1. UVOD - --Introduction "Laudonov gaj" je jedna od najstarijih kultura hrasŽivi pijesci Krbavskog polja pravili su velike prota lužnjaka (Quercus robur), koju je podigao kapetan bleme gospodarstvu tog kraja, te je šumarski ured I. Laudo n na živim pijescima Krbavskog polja 1746. Ličke pukovnije karlovačkog generalata napravio plan godine. i razradio tehniku pošumljavanja radi smirivanja živih pješaka. Kapetan Laudon dolazi u Bunić, te iste godine Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik UŠ Gospić počinje pošumljavanje, a pošumljeno preko 30 ha. Isto |