DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 60 <-- 60 --> PDF |
J. Zelić: ULOGA DUDOVOG SVILACA (Bombyx mori) I BIJELOG DUDA (Moms alba) U SVILOGOJSTVU ... Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001). 413-423 ćinstvu, umjetničkih predmeta, izraz su stvaralačke imaginacije pojedinaca i grupa. Po izražajnim osobitostima prepoznavat će se mentalitet, kultura i stupanj gospodarskog razvoja naroda, regije, grada i sela. "Ali i ergološki gotovo elementarnih zahvata u preradbi, a možda upravo zbog te primarne preradbe, ženski rad u svili, jednako u tkanju kao i u vezu, zadobio je svoje dostignuće u likovno zrelom, do kraja riješenom izrazu" (7). Umjetničko izražavanje u svili svojstveno je ženi, pa se može reći da postoji neka "tajna veza " između svile i žene. Tamo gdje je svila, valja tražiti ženu. Utjecaj raznih kultura, umjetnički pravci i stilovi odražavaju se i u profinjenosti tkanja i veza svile. Prepoznaje se svilovez renesanse, punto reale, kraljevski vez u primorskom dijelu naše zemlje, koja je u određeno doba bila zapljusnuta talijanskom renesansom. Iščitavanjem sviloveza, tehnikom i finoćom izrade iz daleke prošlosti našega naroda začuđujuće je da su pastirice i seljanke mogle doseći toliko imaginacije i umjetničke kreacije. Da osjeti geometriju i odnose likova, ritam ponavljanja i prekida motiva, mogla je ženi podariti samo finoća svilenog konca. Intuicijom i darom prenesena aritmetika na potku i tkanje platna, matematika prostora, kompleksnih i iracionalnih brojeva, koja se danas kompjutorskim metodama pretvara u grafičke forme, nalaze se na tkanom i svilom izvezenom ruhu naših baka. U tkanju i aplikaciji svilom javljaju se različiti geometrijski, floristički, zoomorfni i antropomorfni moti vi. Oni su odraz arhaičnih formi pojedinog naroda i regija ili su pod utjecajem drugih naroda, kultura, tehnika i tehnologija izradbe. LITERATURA l.Bösedorfe r Josip, Agrarni odnosi u Slavoniji, Ju goslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950. 2.Bezeredj Pavao, Izvještaj preuzvišenom gospodinu Teodoru Pejcsevichu banu Hrvatske Slavonije i Dalmacije o stanju svilogojstva u kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji u godini 1906. S osobitim osvrtom na Požešku županiju, Budimpešta, 1907. 3. Bičanić Rudolf, Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1765-1860), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1951. 4. Cheval i r J., Gheerbrant A., Riječnik simbola, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1889. 5. De Bono Edward, Heureka, ilustrirana povijest izuma, Mladost, Zagreb, 1978. 6. Eckhel Nerina, Čarolija niti, Zbornik, Muzejski prostor Zagreb, 1988. Slikanjem na svili bavile su se a bave se i danas najčešće žene. Muškarci su se u proizvodnji tkanina bavili tkanjem grube vune i tkaninama od kostrijeti. Pored tkanja svilenih tkanina svila se naješće aplicirala na "pamuk svilenac". U Slavoiji su poznati zlatovez, vez svilom (našivaju se na tkanje) i šupljikavi vez - "šlinga". Svilena tkanja se upotrebljavaju za rubine, rukave, marame, kalute i fertune, za ručnike i stolnjake, pokrivke za krevete i ponjave. Odjeća je namijenjena posebnim događajima u životu čovjeka, rođenju, krštenju, ženidbi, crkvenim obredima i narodnim godovima. Pjevalo se: "Usto bi se opremila tuga, da joj nije rubine od guga". Tradicija svile, svilarstva i bogatstvo narodnog stvaralaštva danas se njeguje kulturnim priredbama, izložbama, smotrama folklora i drugim manifestacijama. Poznata smotra folklora "Đakovački vezovi" desetljećima njeguju tradiciju kulture Slavonije, a posebno svilenu nošnju, vez i aplikcije u svili. I drugi krajevi Hrvatske sličnim manifestacijama ističu specifičnosti u kulturi i tradiciji svoga kraja. Posebno područje svile, njene primjene i apliciranja treba tražiti u riznicama crkvenog ruha, oltarnika, ubrusa i drugih obrednih potreba. Poznato je da su trećoretkinje, "none picokare" izrađivale kreacije od svile različitih namjena. Svila se upotrebljavala za izradu stijegova i zastava, u heraldici i za različite vojne potrebe. Za vještinu u diplomaciji još i danas vrijedi pravilo da se obavlja "u svilenim rukavicama". - References 7. G u š i ć Marijana, Svila u vezu i tkanju na dalmatinskom narodnom ruhu, Etnografski muzej Split, 1970. 8. Kempf Julije, Požega, 1910. 9. Kolar-Dimitrij ević Mira, Putovima svile u Hrvatskoj, Hrvatski zemljopis, br. 19., 1996. 10. Kolić-Kliki ć Vesna, Novogradiško svilogojstvo, Đakovačka revija, 1998. 11. Piller Matija i Mitterpacher Ljudevit, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. god., Osijek, 1995. 12. Poljoprivredna enciklopedija, knjiga 3 Zagreb, 1973. 13. Publikacije: Gospodarski list, 15. srpnja - 1. kolovoza 1997., str. 59. i 60., Gorup Žejko, Večernji list, Vrt, od 26. lipnja 1996., Bikić Marija i Franjić Nike. |