DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 367-378 UDK 630* 111 - 43 1 VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. WEATHER CONDITIONS AND FOREST FIRES ON THE COASTAL AREA OF CROATIA DURING 2000 Marko VUČETIĆ* SAŽETAK: U radu su analizirani vremenski uvjeti na Jadranu tijekom razdoblja lipanj-rujan 2000. godine, značajni za povećanje/smanjenje potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara. Pokazuje se daje razdoblje lipanj-rujan 2000. godine bilo iznimno u usporedbi s jednakim razdobljem prethodne, 1999. godine. Manje količine oborine od uobičajenih zabilježene su već tijekom proljeća, a u kolovozu je gotovo u potpunosti izostala oborina na većini promatranih postaja. Sušna su razdoblja (bez oborine) u pravilu trajala preko 35 dana. Pojačani vjetar u odnosu na uobičajene vjetrovne prilike pospiješio je isušivanje šumskog gorivnog materijala. Takvi vremenski uvjeti iznimno su povećali potencijalnu opasnost od izbijanja i širenja šumskih požara, te se ta opasnost neuobičajeno i do sada nezabilježeno naglo proširila prema unutrašnjosti Hrvatske. To zorno pokazuje usporedba sezonske procjene žestine požara SSR (Seasonal Severity Rating) za 1999. i 2000. godinu. Najžešći šumski požari izbili su u kolovozu. Prikazani indeks početnog širenja, 1S1 (Initial Spread Index) i meteorološki indeks požara, FWI (Fire Weather Index) potvrđuju da su zbog vremenskih uvjeta koji su tada vladali ti požari bili najgori oblik šumskog požara, požar krošnji (crownfire). K Ij u č n e r ij e č i: Sezonska procjena žestine požara, šumski požar, meteorološki indeks požara, požar krošnji. 1. UVOD Tijekom aktive sezone zaštite šuma od požara požara) i klase opasnosti kao opisno stanje potencilipanj- rujan u 2000. godini, za potrebe dnevnog rajalne opasnosti. čunanja potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja Za ocjenu sezone 2000. poslužila je i već napravlje šumskog požara, prikupljani su meteorološki podaci s na analiza ocjene sezone 1999. godine, (Vučeti ć i 22 meteorološke postaje. Pomoću meteoroloških para D im i trov, 2000). Naime, u toj je analizi kartograf metara računane su komponente kanadskog FWI sus ski prikazan broj dana s vrlo velikom i velikom klasom tava (Fire Weather Index), FFMC (stanje vlažnosti fi opasnosti od požara te sezonska potencijalna žestina nog goriva), DMC (stanje vlažnosti srednje-krupnog požara (SSR, Seasonal Severitv Rating) za primorsku goriva), DC (stanje vlažnosti dubokog krupnog gori Hrvatsku. Kao logičan slijed analize nametnula se po va), ISI (indeks početnog širenja), BUI (indeks ukup treba usporedbe prikazanih vrijednosti 1999. godine sa nog goriva), FVVI (meteorološki indeks opasnosti od stanjem u 2000. godini. S toga je za 2000. godinu napravljen istovjetan prikaz broja dana s vrlo velikom i velikom klasom opasnosti od požara i sezonske potencijalne žestine požara. Zbog velikih razlika sezone 1999. i sezone 2000. došlo je do tehničkih teškoća pri kartografskom prikazu, što možda nije uvijek rezulti * Marko Vučetić, dipl. ing., Državni hidrometcoroloski zavod ralo i najslikovitijim (uočljivijim) rješenjem. Grić 3, Zagreb 367 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 6 <-- 6 --> PDF |
M. Vučctić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJE´ TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378 2. STATISTIČKI PREGLED BROJA POŽARA Tijekom 2000. godine u razdoblju 1. siječnja do 31. prosinca u Republici Hrvatskoj ukupno je zabilježeno 11613 požara od čega 7 797 požara otvorenog prostora, a spaljena površina iznosila je 129 883 ha, (Grum, 2001). U usporedbi s predhodnom godinom ukupni broj požara porastao je za 56.1 %, ali broj požara otvorenog prostora povećan je za čak 103.5 %, a spaljena površina povećana je za 114 078 ha ili za 7.2 puta prema prethodnoj godini (tablica 1 ). Tablica 1. Broj šumskih požara Table 1. Number of the forest fires Godina ukupno požara šuma spaljena površina u ha odnos ha / požaru 2000. 730 27 407 37.54 1999. 386 1659 4.30 Od ukupnog broja, 7 797 požara otvorenog prostora, 730 požara otpada na požare šuma u kojima je spaljeno 27 407 ha šumske površine. Povećanje prema prethodnoj godini iznosi 89.1 % i 15.2 puta (redom). Najveći broj šumskih požara u 2000. godini zabilježen je u kolovozu, 172, zatim u ožujku 138, srpnju 110, veljači 96, lipnju 82 itd. Posebice je interesantna raspodjela nastanka požara prema dobu dana koja pokazuje da najveći broj požara nastaje u razdoblju između 9 i 21 sat. Još uže, najveći broj požara nastaje u najtoplijem dijelu dana od 12 do 18 sati (tablica 2). Tablica 2. Raspodjela šumskih požara prema dobu dana Table 2. Distribution of the forest fires in dependence of the part of day ŠUME Vrijeme (h) 1999 0-3 9 2.4 % 3-6 10 2.6 % 6-9 11 2.8 % 9- 12 46 11.9% 12- 15 103 26.7 % 15-18 114 29.5 % 18-21 68 17.6% 21 -24 25 6.5 % (Tablica i svi statistički podaci oprema Grum, 2001) 2000 27 3.7% 15 2.1% 20 2.8 % 89 12.1% 233 31.9% 194 26.6 % 113 15.5% 89 5.4 % požarima preuzeti su 3. VREMENSKE PRILIKE I OPASNOST OD ŠUMSKIH POŽARA Analize vremena tijekom proljeća (ožujak-svibanj) 2000. godine ukazuju na neuobičajeno toplo i suho proljeće na cijelom području Hrvatske. To pokazuju vrijednosti temperature zraka koje su bile više od prosječnih proljetnih vrijednosti. Što se tiče oborine, ma njak količine oborine prema višegodišnjem prosjeku zapaža se gotovo na cijelom području Hrvatske. Najizraženiji manjak oborine je u Dalmaciji, posebice u njezinom središnjem i južnom dijelu (DHMZ, 2001). Tablica 3. Mjesečne količine oborine (mm) za razdoblje svibanj-rujan 2000. godine. Table 3. Monthly precipitation amount (mm) during the period May-September 2000 POSTAJA PAZIN RIJEKA RAB ZAVIŽAN GOSPIĆ ZADAR ŠIBENIK KNIN SPLIT-MARJAN MAKARSKA PLOČE HVAR KOMIŽA DUBROVNIK SVIBANJ LIPANJ SRPANJ 62.3 16.1 81.0 46.6 22.1 105.6 26.2 19.1 82.7 78.4 27.8 110.0 88.3 33.1 89.1 45.9 0.0 38.9 36.0 9.3 17.4 101.0 5.7 28.7 13.7 6.6 18.9 50.0 14.7 80.3 15.8 16.1 43.5 1.7 5.7 88.3 2.9 2.4 90.7 2.6 5.2 50.7 KOLOVOZ RUJAN 26.6 43.1 8.0 114.9 4.7 108.9 7.0 247.4 3.9 185.7 0.0 58.5 0.0 77.5 0.0 74.6 0.1 51.8 0.0 64.8 0.0 45.8 0.0 34.5 0.0 62.1 22.6 34.4 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 7 <-- 7 --> PDF |
M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE 1 ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list hr. 7-8, CXXV (2001), 367-378 Za vrijeme u lipnju može se reći daje bilo ekstremširenju šumskih požara. Srednje mjesečne temperature no toplo i sušno. Posebice je zanimljivo istaknuti iznizraka kolovoza u pravilu su premašivale višegodišnje mno sušno područje sjeverne Dalmacije i dalmatinprosjeke i to na cijelom području Hrvatske. Ukupno skog zaleđa, gdje su krajem lipnja i početkom srpnja gledano, za vrijeme u kolovozu na cijelome području zaredali požari. Tijekom lipnja u Zadru nije zabilježena jadranske obale, neposrednog zaleđa i otoka može se oborina, u Šibeniku je izmjereno 9.3 mm, a u Kninu reći da je bilo ekstremno toplo i sušno. Na velikom 5.7 mm (tablica 3). U nizu neuobičajeno toplih i sušnih broju postaja u ovom je kolovozu izmjerena najviša mjeseci izdvaja se srpanj, koji je s obzirom na temperavrijednost temperature zraka (mjesečni apsolutni makturu zraka i količinu oborine bio na razini višegodišsimum) u njihovom cjelokupnom nizu godina mjerenjeg prosjeka. Time je, ponajprije pod utjecajem oborinja. S obzirom na nastale požare u dalmatinskom zalene koja je pala sredinom srpnja, kratkotrajno prekinuto đu, izdvajamo podatke kninske meteorološke postaje razdoblje izuzetno velike potencijalne opasnosti od izgdje je zabilježena vrijednost temperature zraka od bijanja i širenja šumskih požara. U južnom dijelu Dal41.4 °C (22. kolovoza), stoje uopće najviša vrijednost macije ta se opasnost nije više podigla do prijašnjih (apsolutni maksimum) za razdoblje od 1949. godine. U vrijednosti (izuzevši par posljednjih dana u kolovozu), Kninu je tijekom kolovoza bilo 29 dana s temperatuali je zato u središnjem i sjevernom dijelu Dalmacije rom zraka jednakom ili većom od 30 ÜC. Na ovoj popotencijalna opasnost od izbijanja i širenja šumskih staji ovo je bio prvi kolovoz od 1949. godine bez oboripožara opet ekstremno porasla, (slika 3). Prema meteone te drugi s malom vrijednošću srednje mjesečne relarološkim pokazateljima, kolovoz je donio ekstremno tivne vlažnosti zraka od 47 % (najniža, 44 %, 1993. nepovoljne uvjete koji su pogodovali nastajanju i god). Kao posebnu zanimljivost za tu postaju navodi- Tablica 4. Prikaz sušnih razdoblja (broj uzastopnih dana s količinom oborine < 0.1 mm) za 2000. godinu. Table 4. Review of the dry periods (number of consecutive days with precipitation amount < 0.1 mm) for 2000. PULA RAB ZADAR KNIN ŠIBENIK razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana 28.12 22.1. 26 30.12 9.1. 11 30.128.1. 10 30.12 9.1. 11 31.12 8.1. 10 24.1 2.2. 10 21.2 1.3. 10 21.2 1.3. 10 21.2 2.3. 11 18.2 29.2. 12 6.3 15.3. 10 6.3 15.3. 10 9.5 19.5. 11 13.4 23.4. 11 1.6 10.6. 10 10.5 19.5. 10 12.6 23.6. 12 30.5 23.6. 25 1.6 25.6. 25 12.6 23.6. 12 25.5 30.6. 36 27.6 8.7. 12 30.6 11.7. 12 26.6 8.7. 13 17.7 28.7. 12 18.7 28.7. 11 18.7 28.7. 11 19.7 28.7. 10 7.8 31.8. 25 30.7 31.8. 33 30.7 1.9. 34 8.8 31.8. 24 7.8 22.8. 16 9.9 20.9. 12 20.9 30.9. 11 17.1026.10. 10 28.11 9.12. 12 28.11 9.12. 12 11.10 27.10. 17 SPLIT MAKARSKA HVAR LASTOVO DUBROVNIK razdoblje dana razdoblje dana rsazdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana 30.129.1. 11 30.12 9.1. 11 30.129.1. 11 30.12 9.1. 11 31.12 10.1. 11 21.2 1.3. 10 21.2 2.3. 11 21.2 1.3. 10 21.2 1.3. 10 6.3 15.3. 10 6.3 15.3. 10 6.3 15.3. 10 6.3 15.3. 10 4.5 20.5. 17 21.4 30.4. 10 13.4 29.4. 17 13.4 25.4. 13 31.5 10.6. 11 7.5 20.5. 14 4.5 20.5. 17 3.5 28.6. 26 4.5 9.6. 37 11.6 24.6. 14 31.5 10.6. 11 24.5 15.6. 23 11.6 28.6. 18 1.7 10.7. 10 1.7 11.7. 11 30.6 11.7. 12 30.6 11.7. 12 30.6 11.7. 12 18.7 28.8. 42 17.7 1.9. 47 17.7 31.8. 46 17.7 31.8. 46 17.7 28.8. 43 9.9 18.9. 10 9.9 18.9. 10 8.9 20.9. 13 9.9 29.9. 21 20.9 30.9. 11 20.9. 30.9. 11 17.1026.10. 10 17.10 27.10. 11 11.1027.10. 17 10.10 20.10. 11 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 8 <-- 8 --> PDF |
M, Vučctić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378 mo daje maksimum temperature tla na dubini od 2 cm zabilježen u dva navrata, 3. i 18. kolovoza, a iznosio je 52.5 °C. Iz tablice 3 vidljivo je daje na većini postaja uzduž obale i na otocima, izuzetak je krajnji jugoistok i sjeverozapad, tijekom kolovoza izostala oborina. Iz tablice 4. vidljivo je da su sušna razdoblja (uzastopni broj dana s količinom oborine L 0.1 mm) južnije od Splita u pravilu trajala preko 40 dana. Najdulje razdoblje zabilježeno je na meteorološkoj postaji Makarska u iznosu od 47 dana (od 17. srpnja do 1. rujna). U sjevernoj Dalmaciji sušna razdoblja su uglavnom traja la više od 30 dana. Najdulje razdoblje zabilježeno je u Zadru i iznosilo je 36 dana, od 25. svibnja do 30. lipnja. Dakako da nije opravdano samo na temelju izostanka oborina i visokih vrijednosti temperatura zraka donositi zaključke o opravdanosti povećanja broja šumskih požara, već je potrebno analizom obuhvatiti i ostale meteorološke, biološke, demografske i druge čimbenike bitne za nastajanje i širenje šumskih požara. Ipak potrebno je uočiti da su požari "izvršili prodor" prema unutrašnjosti (dalmatinskom zaleđu) i višim nadmorskim visinama, što svakako mora imati "opravdanog razloga" i u meteorološkim čimbenicima. 4. VJETAR Nakon oborine, možda je najinteresantniji vremenski čimbenik glede stvaranja ne/povoljnih uvjeta za nastanak i širenje šumskih požara vjetar. Vjetar je meteorološki čimbenik, koji u sprezi s gorivnim materjalom najjače utječe na ponašanje vatre. Dovodi do stvaranja specifičnih učinaka bilo da se radi o učincima prije ili za vrijeme požara. Dobro poznavanje vjetrovnih prilika pojedinog područja, modifikacije zračne struje izazvane reljefnim preprekama, kanaliziranje struje ili poznavanje ponašanja zračne struje u biljnim sastojinama preduvjet je donošenja ispravnih odluka prije i za vrijeme šumskog požara. Vjetar utječe na stvaranje povoljnih uvjeta za nastajanje i širenja šumskih požara na više načina. On odnosi zrak bogat vlagom i ubrzava sušenje šumskog goriva. Kada je vatra jednom započela, vjetar pomaže sagorijevanje dovođenjem novih količina kisika. Pomaže širenje vatre prenoseći toplinu i goreće čestice na nova goriva te savijajući plamenove bliže nesagorenim gorivima ispred vatre. Smjer širenja vatre određuje uglavnom smjer vjetra, tako da se plan kontrole požara i njegovo gašenje mora zasnivati uglavnom na očekivanom, odnosno prognoziranoj brzini i smjeru vjetra. Iako je na slikama 1 i 2 prikazan strujni režim po mjesecima (lipanj, srpanj i kolovoz) za meteorološke postaje Knin i Split-Marjan, to je još uvijek nedovoljno detaljna analiza vjetrovnih prilika na tim područjima tijekom 2000. godine. Pa ipak i iz ovakve analize mogu se izvući korisni zaključci koji ukazuju, u usporedbi prema višegodišnjim podacima (1961-1990), na bitne promjene koje su nastale tijekom ovih mjeseci u 2000. godini. Velika promjena u izgledu ruže vjetra za Knin i drastično smanjenje tišina u 2000. godini prema višegodišnjim podacima treba pripisati utjecaju čovjeka (promjena motritelja i načina motrenja). Stoga se za ovu postaju može uočiti dvostruko veći broj slučajeva (lipanj 17.8%, srpanj 37.6% i kolovoz 24.7%) s umjereno jakim vjetrom (4 do 5 Bf) prema višegodišnjem prosjeku. Ako se pretpostavi daje zbog promjena u načinu motrenja došlo u većini slučajeva do smanjenja tišina na uštrb slabog vjetra (1 do 3 Bf), tada je ovo povećanje umjereno jakog vjetra bilo bitno za pojačani učinak isušivanja i otežane kontrole odnosno gašenja vatre. U smjeru vjetra za ovu postaju nastale su bitne promjene prema višegodišnjim podacima (ipak treba voditi računa o promjeni motritelja). Prevladavajući N smjer vjetra iz razdoblja 1961-1990. u 2000. godini u sva tri mjeseca gubi svoju postojanost te se u većini slučajeva javlja vjetar NE, N, NW, SW i donekle SE smjera. Ovakva raspodjela smjera vjetra ukazuje na njegovu nepostojanost tijekom ova tri mjeseca, što je moglo izazvati dodatne otežavajuće okolnosti pri gašenju šumskih požara. Slični se zaključci mogu izvesti iz podataka meteorološke postaje Split-Marjan. Na ovoj postaji ni u jednom terminu motrenja (7, 14 i 21 h) tijekom lipnja, srpnja i kolovoza nije zabilježena tišina. U lipnju i kolovozu zabilježeno je 10-tak % više (78.9% i 79.3%) slučajeva sa slabim vjetrom (1-3 Bf) od višegodišnjeg prosjeka. Srpanj je bio na razini prosjeka (77.6%). Što se tiče umjereno jakog (4-5 Bf) vjetra, zamjetnije povećanje bilo je u srpnju, 23.7%, što je za 6% više od prosjeka. U ostala dva mjeseca odstupanja od prosjeka su bila manja. Iako je prema višegodišnjim podacima moguća pojava jakog i olujnog vjetra u lipnju (2.8% i 0.01%), srpnju (2.3% i 0.1%) i kolovozu (1.8% i 0.0%), u 2000. godini jak vjetar (1.1%) zabilježen je samo u lipnju. Dakle, može se reći daje tijekom ljeta na meteorološkoj postaji Split-Marjan prevladavao slab do umjereno jak vjetar. Bitnije promjene prema višegodišnjem prosjeku u smjeru vjetra iz ovih mjesečnih ruža se ne uočavaju. Tek se zamijećuje nešto češći vjetar ESE smjera u srpnju i možda važnije s obzirom na učinak isušivanja i kontrolu nastalih požara, češći vjetar SW smjera u kolovozu. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 9 <-- 9 --> PDF |
M. Vučetic: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 367-378 Ukupno gledano vjetrovne prilike tijekom lipnja, ma bile su izrazito povoljne glede stvaranja uvjeta za srpnja i kolovoza uzduž obale, obalnom zaleđu i otoci- nastanak i širenje šumskih požara. Prevladavanje sla- KNIN KNIN LIPANJ LIPANJ KNIN KNIN N SRPANJ SRPANJ WM KNIN KNIN KOLOVOZ KOLOVOZ | Slab vjetar (1-3 Bf) I Umjeren vjetar (4-5 Bf) vä| Jak vjetar (>6 Bf) Slika 1. Mjesečne ruže vjetra za Knin u razdobljima lipanj, srpanj i kolovoz 1961-1990. (lijevo) i 2000. godine (desno). Figure 1 Monthly wind roses for Knin during the period June, July and August 1961-1990 (left) and 2000 (right). |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Vučctić: VRHMENSKE PRILIKH I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJKKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 367-378 bog do umjereno jakog vjetra, pogodovalo je bržem promjenu smjera, kod već nastalih požara doprinosio je isušivanju šumskog gorivnog materijala, a uz čestu otežanoj kontroli i gašenju vatre. SPLIT MARJAN SPLIT MARJAN LIPANJ LIPANJ SPLIT MARJAN SPLIT MARJAN SRPANJ SRPANJ SPLIT MARJAN SPLIT MARJAN KOLOVOZ KOLOVOZ Slab vjetar (1-3 Bf) Umjeren vjetar (4-5 Bt) Jak vjetar (>6 Bf) Slika 2. Mjesečne ruže vjetra za Split-Marjan u razdobljima lipanj, srpanj i kolovoz 1961-1990.(lijevo) i 2000. godine (desno). Figure 2 Monthly wind roses for Split-Marjan during the period June, July and August 1961-1990 (left) and 2000 (right). |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 11 <-- 11 --> PDF |
M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001), 367-378 5. INDEKS POČETNOG SIRENJA I METEOROLOŠKI INDEKS Na slici 3 prikazani su hodovi dnevnih vrijednosti meteorološkog indeksa opasnosti od požara, FWI (Fire indeksa početnog širenja, ISI (Initial Spread Index) i Weather Index) za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovo- Slika 3. Dnevni hodovi ISI i FWI za Zadar, Split-Marjan i Dubrovnik od 1. lipnja do 31. kolovoza 2000. Figure 3 Daily courses of IS! and FWI for Zadar, Split-Marjan and Dubrovnik from 1 June to 31 August 2000. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Vučelić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list hr. 7 8, CXXV (2001), 367-378 za 2000. godine za meteorološke postaje Zadar, Split- Marjan i Dubrovnik. Indeks početnog širenja vatre, ISI računa se iz sljedeće formule (Van Wagner and Pickett, 1985; Vučetić, 2000.): ISI = 0.208 f(W)f(F) (1) gdje je: f(W) funkcija vjetra, af(F) funkcija vlažnosti finog goriva. Indeks ISI daje ocjenu širenja vatre nakon zapaljenja goriva standardnog tipa (kanadski bor). Za ISI vrijedi: ISI Klase brzine Brzina Opis 0-7 sporo 1.5 m min1 8- 1 2 umjereno 3.0 m min1 baklje 13-1 7 brzo 6.1 m min"1 moguć požar u krošnjama > 18 vrlo brzo 18.3 m min1 požar u krošnjama, više fronti Iz slike 3 vidljivo je da su najveće vrijednosti za ISI zabilježene na meteorološkoj postaji Split-Marjan. Kritične vrijednosti ISI < 18 zabilježene su u pet navrata tijekom svakog promatranog mjeseca (u Zadru samo po jednom u svakom mjesecu, a u Dubrovniku jednom u srpnju). Požari koji su izbili u danima sISI< 18 pretpostavlja se da su imali najgori oblik šumskog požara "požar krošnji" (crown fire). Indeks meteorološke opasnosti od požara, FVVI (Fire Weather Index), je numerička procjena potencijalnog inteziteta požara za gorivo standardnog tipa i relativna mjera očekivanog ponašanja požara i dnevnih potreba za kontrolu vatre. Numerička vrijednost meteorološkog indeksa opas nosti od požara (FVVI) dobije se iz formule: FM = 0.1 ISIf(D) (2) gdje je: ISI indeks početnog širenja, af(D) ekspo nencijalna funkcija koja u sebi sadrži BUI (Buildup Index, indeks prikladnosti materijala za gorenje ili kako se češće naziva indeks ukupnog goriva). Iz iskustva Kanadske šumarske službe (Canadian Forestry Service) za vrijednost FVVI od 24 javlja se vrlo jaka vatra u tzv. donjim slojevima šume. Fada se može očekivati širenje vatre brzinom od 3.4 m min"´ i s intezitetom 1900 kVVnr1. Za vrijednosti FVVI od 34 i više, javlja se najgori oblik šumskog požara tzv. požar krošnji (crown fire). Fada plameni jezici mogu biti visoki i do 30 m ili 10 m viši od stabala. Dakako da ovi podaci ovise ponajprije o tipu šume koja gori i ne može se jednoznačno primijeniti na naše uvjete. Iz slike 3 vidi se da su vrijednosti FVVI, posebice za Split-Marjan, a i donekle za Zadar, gotovo konstantno iznad 34. U Splitu je dostignut maksimum od 103 sredinom lipnja i 93 krajem kolovoza. Od ukupnog broja dana (lipanj-kolovoz) u 24 dana vrijednost FWI je u Splitu bila ispod kritične od 34. Najteža situacija bila je u konovozu, kada je samo u tri dana FVVI bio neznatno ispod 34. Prema vrijednostima ISI i FVVI na splitskom području dani s najvećom potencijalnom opasnošću od izbijanja šumskog požara i uvjetima da to bude "požar krošnji" su kolovoski dani. Nešto povoljnija situacija je u lipnju, a najmanje vrijednosti javljaju se u srpnju i to posebice sredinom mjeseca. Prema podacima postaja Zadar i Dubrovnik situacija je, na tim područjima, daleko povoljnija i to prvenstveno zahvaljujući većim količinama oborine nego u Splitu i povoljnije raspoređenim te manjim brzinama vjetra, posebice u Dubrovniku. S obzirom da je meteorološka postaja u Splitu smještena na brdu Marjan (120 m/nad morem) i s obzirom na požare koji su se javljali uzduž naše obale i u zaleđu, može se zaključiti da podaci s te postaje dobro odražavaju činjenično stanje na splitskom području. Postaje Zadar i Dubrovnik ne mogu svojim podacima zadovoljiti potrebe zaštite šuma od požara što, za sada, treba pripisati njihovoj neprimjerenoj lokaciji za te potrebe. Kod povezivanja dana u kojima je došlo do izbijanja šumskih požara i dana s pojedinim vrijednostima ISI i FWI treba biti oprezan, jer je moguć pomak za dan ili dva zbog metodologije mjerenja oborine uobičajene u meteorologiji. To može biti razlog i razlici vrijednosti ISI i FVVI ovdje prikazanim i dobivenim svakodnevnim izračunom u operativnom radu tijekom sezone zaštite šuma od požara. 6. KLASE OPASNOSTI Kao aktivna sezona zaštite šuma od požara određeno je razdoblje od 1. lipnja do 30. rujna. U tom su razdoblju za svaku promatranu meteorološku postaju zbrojeni svi dani koji su ocijenjeni s klasama vrlo velika ili velika opasnost, i time se dobio ukupan broj dana s tim klasama za pojedinu postaju. Prikaz broja dana s vrlo velikom i velikom klasom opasnosti od šumskih požara za 1999. i 2000. drastično se međusobno razlikuju (Vučetić i Dimitrov, 2000). U 2000. granica klase 61-80 pomaknuta je na cijelo Hrvatsko primorje i gotovo cijelu Istru, i ono što je možda najhitnije, uvlači se duboko na kontinent na ličko područje. Južnije od ove granice broj dana s ovim klasama povećava se do 100 dana, a na manjem području koje zahvaća Fastovo i zapadni dio Korčule broj dana raste i preko 100. Sličnosti prikaza za 1999. i 2000. sezonu ukazuju da zapadni dio Korčule i donekle Fastovo spadaju u područja s najvećim brojem dana s velikom i vrlo velikom opasnošću tijekom sezone, da šire područje Pule ima veći broj takvih dana od susjed |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 13 <-- 13 --> PDF |
M. Vučetić: VRHMENSKH PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8. CXXV (2001), 367-37X nih područja, a šire dubrovačko područje nešto manji cija u Lici (Gospić), gdje je razdioba broja dana s odrebroj dana od susjednih područja. Općenito gledano, đenom klasom opasnosti od šumskih požara slično pojedina su područja u usporedbi s 1999. godinom doonome na području Sjevernog Hrvatskog primorja ili živjela skok u broju dana s vrlo velikom i velikom sjeverne Dalmacije. Ovo ukazuje na potrebu detaljniopasnošću od požara za dvije klase prikazano u legendi jeg praćenja opasnosti od šumskih požara na tom pona slici 4. dručju, a možda i na cjelokupnom kontinentalnom poPrema podacima iz tablice 5 vidljivo je da je broj dručju Hrvatske. Iz podataka za Zavižan (1594 m) za dana s pojedinom klasom opasnosti od šumskih požara sada se ne može decidirano tvrditi o ovogodišnjem po doživio pomak prema većim opasnostima (prema klasi većanju opasnosti od šumskih požara i na većim nad velika opasnost) već od svibnja i to sve izrazitije prema morskim visinama (tablica 5), a za tako nešto trebati će južnim područjima. Međutim, već u lipnju taj pomak je obaviti dodatne analize. očit u svih šest područja. Posebice je zanimljiva situa Tablica 5. Broj dana s klasom opasnosti od šumskog požar (VM - vrlo mala opasnost, M - mala opasnost, U - umjerena opasnost, V - velika opasnost i VV - vrlo velika opasnost) za priobalje s otocima te Gospić i Zavižan za razdoblje svibanj-rujan 2000. godine. Table 5 Number of days with classes of the forest fire danger (VM - very small danger, M - small danger, U - moderate danger, V - high danger, VV - very high danger) for costal and island area and Gospić and Zavižan during the period May-September 2000. MJESECI 2000. A B C D E F G H VM 1 -1 2 -1 9 26 M 10 9 10 9 5 1 7 4 SVIBANJ U 20 22 16 15 9 12 14 1 V --4 5 17 17 1 - VV -------- VM -------12 M -1 --1 -2 14 LIPANJ U 7 6 1 7 -1 13 4 V 11 19 11 17 10 1 12 - VV 12 4 18 6 19 28 3 - VM 2 2 --1 -7 17 M 3 3 2 2 1 1 7 10 SRPANJ U 14 14 4 2 9 3 9 4 V 8 11 8 10 10 12 -- VV 4 1 17 17 10 15 8 - VM -------4 M -1 -----11 KOLOVOZ U 3 2 ---1 3 14 V 15 16 --6 1 10 2 VV 13 12 31 31 25 29 18 - VM 1 6 ---1 14 25 M 5 11 6 3 2 6 13 5 RUJAN U 16 13 16 21 15 18 3 - V 8 -8 6 13 5 -- VV -------- A - Istra, B - Hrvatsko primorje, C Sjeverna Dalmacija, D - Dalmatinsko zalede, E - Srednja Dalmacija, F - Južna Dalmacija, G - Gospić, H - Zavižan 7. SEZONSKA POTENCIJALNA OPASNOST Potencijalna sezonska žestina požara (SSR) dobiveU prikazu SSR za 1999. uočavaju se dva potpuno na je pomoću svakodnevne vrijednosti FWI, a zatim je strukturalno različita klima-požarna područja, te "klin" proračunat prosjek za cijelo razdoblje (Vučeti ć i Di s nižim vrijednostima SSR koji se uvlači u južno klini i tro v, 2000). ma-požarno područje. Minimum mu je na Hvaru. Tak |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 14 <-- 14 --> PDF |
M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7 8, CXXV (2001). 367-378 va situacija s dva strukturalno različita klima-požarnapodručja odgovara spoznajama o tipovima klime kojivladaju na tim područjima. Za pretpostaviti je daje atipično stvaranje "kišnog klina" u južnom klima-požarnom području i da se ovakva situacija rijetko uspostavlja (Vučetić iDimitrov, 2000). U prikazu sezone2000. godine, slika 4, bitno je narušena struktura dvaklima-požarna područja. Područje s iznimno velikimvrijednostima SSR (preko 7.0 smatra se iznimno velikapotencijalna žestina požara) na sjevernom i južnom dijelu su zatvorena manjim vrijednostima (6.01-8.00). Tosu bile najveće vrijednosti u 1999. godini. S juga seopet, istina ne u neprekinutom području, naslućuje"kišni klin" s minimumom na Hvaru kao i prošle godine (možda bi "klin" trebalo povezati s konfiguracijomterena, ali i s prijašnjim velikim požarima na Hvaru, Pelješcu i okolici Dubrovnika). Najveće vrijednostiSSR (>20.0) zahvaćaju središnju Dalmaciju, dio dal matinske zagore i dijelove otočkog područja. Općenito gledano, pojedina su područja u usporedbi s 1999. godinom doživjela skok za tri do četiri pa čak i pet klasa vrijednosti SSR-a. Nedostatak ovakvog prikaza je nemogućnost prikaza vertikalne promjene bilo broja dana s vrlo velikom i velikom klasom opasnosti, bilo vrijednosti SSR za tekuću godinu. Zaključak o potrebi takvog prikaza nameće pojavljivanje dana s vrlo velikom opasnošću na Zavižanu, kao i požari koji su se pojavili na dalmatinskini planinama. Stoga će se u idućem razdoblju pokusati napraviti i vertikalni profili na pojedinim lokacijama hrvatske jadranske obale (Vrh Učke, Zavižan, Sv. Jure/Biokovo) da bi se dobio uvid u vertikalnom pomaku opasnosti od šumskih požara. Drugi veliki nedostatak je nemogućnost usporedbe tekuće godine s prosječnim stanjem. Prosječno stanje dobiveno na temelju referentnog klimatološkog tridesetgodišnjeg razdoblja, Slika 4. Broj dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti od šumskih požara i procjena srednje sezonske žestine požara, SSR, za razdoblje lipanj-rujan 1999. godine i 2000. godine. Figure 4 Number of days with the classes of high and very high forest fire danger and estimation of seasonal severity rating, SSR, for the period June-September 1999 and 2000. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 15 <-- 15 --> PDF |
M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU T1.IHKOM 2000. Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001). 367-378 1961-1990., bio bi osnovica usporedbe ili ocjene pojedine sezone ili mjeseca tekuće godine. Dakako, time bi se otvorile mogućnosti analize trenda pojedinih vrijednosti, što bi neminovno imalo pozitivan utjecaj na planiranje širokih akcija za očuvanje mediteranskih šuma. Svakako se nameće i potreba analize proračuna kom ponenti FWI dublje u kontinentalno područje Hrvatske. Promatrana 2000. godina nameće kao neminovnost takvu analizu, jer se prema prosudbi trenutnog stanja još uvijek može znanstveno, teorijski i praktično, aktivno sudjelovati u uočenim promjenama u prirodi, a time sakupiti nemjerljivo važno iskustvo i znanje. 8. ZAKLJUČAK Analize vremena tijekom proljeća i ljeta 2000. godine ukazuju na neuobičajeno toplo i suho razdoblje. Prema meteorološkim pokazateljima lipanj, i posebice kolovoz, donijeli su ekstremno nepovoljne uvjete koji su pogodovali nastajanju i širenju šumskih požara. Pokazano je daje na većini postaja uzduž obale i na otocima, izuzetak je krajnji jugoistok i sjeverozapad, tijekom kolovoza u potpunosti izostala oborina. Na meteorološkim postajama južnije od Raba sušna razdoblja (uzastopni dani bez oborine) u pravilu su trajala preko 30 dana. Vjetrovne prilike tijekom lipnja, srpnja i kolovoza uzduž obale, obalnom zaleđu i otocima bile su izrazito povoljne s obzirom na stvaranje povoljnih uvjeta za nastanak i širenje šumskih požara. Prevladavanje slabog do umjereno jakog vjetra, pogodovalo je bržem isušivanju šumskog gorivnog materijala, a uz čestu promjenu smjera, kod već nastalih požara doprinosio je otežanoj kontroli i gašenju vatre. Analizirajući vrijednosti indeksa I SI i FWI pokazuje se da su dani s najvećom potencijalnom opasnošću od izbijanja šumskog požara zabilježeni na splitskom području u kolovozu i da vrijednosti indeksa ukazuju da su se tada pojavljivali takozvani "požari krošnji". Ovaj tip šumskog požara je najgori oblik i izuzetno je teško predvidjeti njegovo ponašanje, obuzdati i staviti ga pod kontrolu. Prikaz broja dana s vrlo velikom i velikom klasom opasnosti od šumskih požara za 1999. i 2000. drastično se međusobno razlikuju, a u 2000. granica klase 61-80 pomaknuta je na cijelo Hrvatsko primorje i gotovo cijelu Istru, i ono stoje možda najhitnije, uvlači se duboko na kontinent na ličko područje. Južnije od ove granice broj dana s tim klasama povećava se do 100 dana, a na manjem području koje zahvaća Lastovo i zapadni dio Korčule broj dana raste i preko 100. Prikaz vrijednosti sezonske potencijalne žestine požara SSR pokazuje da najveće vrijednosti (SSR >20.0) zahvaćaju središnju Dalmaciju, dio dalmatinske zagore i dijelove otočkog područja. Općenito gledano, pojedina su područja u usporedbi s 1999. godinom doživjela skok za tri do četiri pa čak i pet klasa vrijednosti SSR-a. Razred s najvećim vrijednostima SSR u 1999. godini, u 2000. godini je razred s najmanjim vrijednostima, a pojavljuje se uz manja područja uzduž obale i ono što je najhitnije u Lici i Gorskom kotaru. Analiza vremenskih uvjeta i pojedinih indeksa ukazuje da je promatrana 2000. godina (sezona lipanjrujan) bila iznimno povoljna za nastajanje i širenje šumskih požara. Posebice su u kolovozu vremenski uvjeti omogućili nastajanje najgoreg oblika šumskih požara, požara krošnji. Kao posebni zaključak, u svjetlu klimatskih promjena, nameće se neminovnost obavljanja ovakvih analiza i za kontinentalni dio Hrvatske te na kraju klima-požarno kartiranje područja Hrvatske, dakako s posebnim naglaskom na mediteransko i submediteransko područje. 9. LITERATURA Grum, Đ. 2001: Pregled broja požara u 2000. godini i usporedba s 1999., Vatrogasni vjesnik 1-2, 2001, 4-9. Vučetić, M. 1987: Meteorološka analiza katastrofalnog šumskog požara na Korčuli 1985, Rasprave- Papers, Vol. 22, Zagreb, 67-72. Vučetić , M. 2000: Meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 3/2000, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 38-40. Vučetić, M. 2000: Vremenske prilike i opasnosti od šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 7-8/2000, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 7-8. Vučetić, M. 2000: Vremenske prilike i opasnost od šumskih požara (kolovoz 2000), Vatrogasni vje snik, 9/2000, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 11. Vučetić M. iT. Dimitrov, 2000: Vremenske prilike i šumski požari u priobalju Republike Hrvatske u 1999. godini, Šumarski list, Znanstvenostručno i staleško glasilo šumarskog društva, No. 9-10/2000, 549-560. Van Wagner CE. and T. L.Pickett, 1985: Equations and Fortran Program for the Canadian Forest Fire Weather Index Sistem, Canadian Forestry Service, Government of Canada, Forestry Technical Report 33, pp 18. Državni hidrometeorološki zavod 2001: Praćenjeocjena klime u 2000. godini, Prikazi, 10, 33 str. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Vučetić: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI PO/ARI NA HRVATSKOM PRIOBALJU TIJEKOM 2000. Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001). 367-378 SUMMARY: The weather conditions, which were essential for increasing and decreasing of potential danger for starting and spreading of the forest fire, on the coastal area of Croatia during the period June-September 2000 have been analysed. The comparison of the summer 2000 with the same period 1999 has been shown that the summer 2000 was exceptionally. Deficit of precipitation amount has already recorded during the spring 2000. The rain absented mainly on the coastal meteorological stations in August 2000. The dry period lasted longer than 35 days. A stronger wind in relation to the usually wind regime hastened to dry up a forest fuel. The weather conditions increased extremely the forest fire danger, not only on the coastal and island areas, as well in hinterland of Croatia. This is evident from comparison of the seasonal severity rating between 1999 and 2000. The severe forest fire during 2000 broke out in August. Due to special weather conditions in August the initial spread index, ISI and fire weather index, FWI, show that these forest fires were the most danger forest fire types -crown fire. Key words : seasonal severity rating, forest fire, fire weather index, crown fire |