DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 24 <-- 24 --> PDF |
H. Prpić: UTJECAJ VODOTKHNIČKIH ZAHVATA NA STABILNOST SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 7-8. CXXV (2001). 379-390 Smatramo da je sinteza zahtjeva u jedinstvene uvjete uspostavljanja budućega režima podzemnih voda apsurd koji se ne može postići, jer su zahtjevi različitih korisnika prostora kontradiktorni, a želimo li sačuvati šume potrebno je zadržati sadašnji režim podzemnih voda jer ne postoje mogućnosti dozvoljivih promjena. U istome listu pod brojem 6.1.1. i 6.1.2. nalazimo sustave zaštite ponajprije pasivne koji su do sada korišteni u izgrađenim hidroelektranama u smislu zaštite i održavanja povoljnih vodnih prilika, nisu zadovoljili potrebe šumskoga drveća (HE Čakovec, Varaždin, Dubrava). Djelovanje aktivnih sustava zaštite koji trebaju kontrolirati oscilacije vodostaja podzemnih voda crpni bunari u zaobalju i upojni bunari, ne može se predvidjeti. Njihovo je djelovanje na šumsko drveće nemoguće točno utvrditi zbog vrlo raznolikoga prirodnog sustava vodonosnika i nepredvidive brzine i visine podizanja kapilarne vode koja bi trebala doći do korijenja hrasta lužnjaka, poljskog jasena i ostalih vrsta drveća nizinskih šuma. U današnjim prilikama vodoopskrba drveća je u potpunosti riješena dugogodišnjom prilagodbom korijenja drveća postojećim vodnim odnosima koje smatramo optimalnima. Sljedeća kriva procjena koja se odnosi na šume sadržana je u istoj knjizi u Prilogu 8 na Listu 17 podpoglavlje 8.9. ŠUME, a glasi: ZAKLJUČCI 1. Vodotehnički zahvati u šumovite prostore nizinskih šuma izazivaju promjene vodnih odnosa u različitim staništima šumskih ekoloških sustava, čija je posljedica narušavanje biološke ravnoteže šume te sušenje stabala hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća. Iskustva šumarske struke i znanosti su zbroj loših spoznaja o nepovoljnome utjecaju vodotehničkih i tehničkih zahvata od početka XX. stoljeća do danas. Nizinske šume predstavljaju vrlo bogate i osobito složene ekološke sustave velike biološke raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta. Osobito je složena opskrba šumskoga drveća vodom, dominantnim ekološkim čimbenikom šumskih zajednica, koji ovisi od fiziološkoga potencijala stabala, dinamike rijeke, a posebice je naglašena različitost načina opskrbe vodom korijenskih sustava hrasta lužnjaka u različitim hidropedološkim jedinicama tala i njihovim prijelazima. Ta opskrba ovisi o razini podzemnih voda i njihovu kapilarnome usponu u ekološkome profilu tla, a što se razlikuje gotovo za svako stablo. S velikom vjerojatnošću se može tvrditi da u nizinskim šumama koprivničke i đurđevačke Podravine gotovo svako stablo, a najmanje skupina stabala, ima svoj "Istraživanje šuma za konačnu ocjenu utjecaja na okoliš HE Novo Vir je obuhvatit će utjecajno područje. Definiranje zona utjecaja bazirat će se na rezultatima modela podzemnih voda zaobalja u budućem stanju izgrađenosti objekta, te dozvoljivim promjenama nivoa podzemnih voda sa stajališta šumarstva. Do sada provedena pedološka, hidropedološka, fitocenološka, dendrometrijska istraživanja, opažanje nivoa vode u ekološkom profilu te analize korijenovog sustava glavnih vrsta drveća u šumi Repaš, a osobito na postavljenim stacionarnim objektima dostatna su podloga za Konačnu studiju utjecaja na okoliš HE Novo Vir je". Ovome dijelu projekta nije potreban komentar, jer šuma Repaš je svega 25 % utjecanih šuma i po osebujnosti svojega vegetacijskog sastava može predstavljati samo svoj vlastiti prostor. Potpuno su zanemarene šume Gabajeva greda, Đurđevačke nizinske šume, Svibovica, Koprivničke nizinske šume, Banov brod i dio šume Seča, od kojih se šuma Repaš razlikuje po vegetaciji i staništima. Ako se Konačna studija o utjecaju na okoliš HE Novo Virje temelji samo na šumi Repaš i ako u području utjecanih šuma dozvoljava promjenu vodnih odnosa, potpuno je promašena. Na osnovi dosadašnjih iskustava šumarstva o vodotehničkim zahvatim u prostoru nizinskih šuma Podravine i Posavine donose se ovi Conclusions način opskrbe vodom i to pretežito podzemnom. Želimo li očuvati nizinsku šumu potrebno je za držati sadašnje stanje vodnih odnosa. 2. Biološki kapital koprivničko-đurđevačkih nizinskih šuma koji se sastoji od općekorisnih funkcija te sirovinske i energetske funkcije procijenjen je prema Zakonu o šumama Republike Hrvatske, 1990. i podzakonskome aktu iz 1997. na iznos od 1.822,613.682 DEM što je veći kapital od sveukupne investicije HE Novo Virje koji iznosi 987,000.000 DEM. Godišnji prirast drva tih šuma iznosi 90 783 m3 koji na tržištu daje vrijednost od 5,921.000 DEM i to bez uzimanja u obzir vrijednosti sporednih šumskih proizvoda (lov, šumsko voće, gljiv, ljekovito bilje i dr.) te vrijednosti općekorisnih funkcija šuma (vezivanje ugljika, pročišćavanje vode i zraka, utjecaj šume na klimu, održavanje biodiverziteta, očuvanje genofonda i dr) koje prema grubome proračunu iznose najmanje 40 milijuna DEM prema metodi iz podzakonskoga akta Zakona o šumama -Pravilnik o uređivanju šuma NN 121/97. Prema informacijama s kojima raspolažemo, novčana vrijednost koju bi davala hidroelektrana N. Virje kroz proizvedenu |