DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 22 <-- 22 --> PDF |
B. Prpić: UTJECAJ VODOTCHMČKIII ZAHVATA NA STABILNOST SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001), 379-390 jalne evapotranspiracije. Ta količina potječe 70 % od podzemne vode, a 30 % od oborina. Potrošnja vode u šumi signifikantno se smanjuje poslije različitih zahvata koji dovode do smanjenja razina podzemne vode. Samo 10 % transpirirane vode dobiva se tada od podzemne vode, a ostalo se nadoknađuje od lokalnih oborina. U sušnim godinama takvo stanje može ugroziti stabilnost šume. Nakon 16 i više godina, ako stabla prežive, djelomično se prilagođuju novim prilikama i tada troše oko 30 % podzemne vode za transpiraciju. Prema našim iskustvima takve nizinske sastojine ne mogu zadovoljavati uvjete koji se traže od višenamjenske stabilne šume. Prema Maticu 1996. sastojine hrasta lužnjaka u Hrvatskoj nalaze se pod vrlo izrazitim utjecajem vode i podzemne i površinske. Svake promjene u intenzitetu i dinamici vlaženja u pozitivnom ili negativnom obliku izazivaju promjene u šumskome ekosustavu lužnjaka. Promjene se najčešće očituju u sušenjima koja mogu imati u najblažim slučajevima intenzitet kalamiteta do katastrofalnih sušenja u najtežim slučajevima. Ovisno o stupnju devastacije sastojine i staništa, autor preporučuje u manje devastiranim sastojinama prirodnu ili umjetnu obnovu pod zaštitom krošanja, u devastiranim sastojinama u kojima se stanište još nije promjenilo umjetnu obnovu sastojine sadnjom sadnica lužnjaka i poljskog jasena te kod značajne promjene staništa umjetnu obnovu sadnjom sadnica pionirskih vrsta drveća (crna joha, bijela vrba i dr.). Vukelić iBaričević 1998. daju rezultate proučavanja sukcesije šumskih zajednica na području sušenja hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Autori, između ostaloga zaključuju: - daje odlučujući čimbenik za uspijevanje nizinskih fitocenoza voda, poglavito podzemna, čije prosječne godišnje vrijednosti variraju između 1 i 3 m, a pri tome je vrlo bitno njeno godišnje kolebanje , koje može iznositi i do 2 m, - da promjene nastale sušenjem dovode do postupne dominacije poljskoga jasena i crne johe (osobito u Žutici) kao pionirskih vrsta na posušenim površinama i tolerantnim vrstama na, za hrast lužnjak, zamočvarenim površinama. Na mnogim mjestima fiorni sastav sastojina, njegova fizionomija i struktura izgubili su karakter tipski razvijenih zajednica. Autori zaključuju da samo multidisciplinaran pristup rješavanju ovih problema može dovesti do zaustavljanja procesa degradacije staništa i zajednica te dovođenju istih u normalno stanje i progresiju. U navedenom smislu preporučuju gospodarenje i upravljanje vodama, koje će, u stoje moguće većoj mjeri uvažavati prirodne zakonitosti uspijevanja nizinskih šumskih ekosustava. Iz napisa o stanju oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj (Potočić iSeletković 2000) vidi se relativno visok postotak značajno ugroženih stabala hrasta lužnjaka prema procjeni po IPC Forests metodi, ali i reagiranje lužnjaka na povoljnije klimatske prilike od 1994. godine nadalje. O MOGUĆEM UTJECAJU HE NOVO VIRJE NA NIZINSKE SUME ZAOBALJA Some possible impacts of Novo Virje hydropower station on the lowland forests along river banks Nizvodno od hidroelektrane Dubrava projektirana je hidroelektrana Novo Virje s akumulacijom dužine oko 25 km i odvodnim kanalom dužine 3,5 km. Prije HE N. Virje projektirana je HE Đurđevac, od koje se odustalo zbog neposrednog ugrožavanja šume Repaš. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je pri izradi studije o utjecaju na okoliš HE Đurđevac i HE N. Virje. Fakultet sudjeluje u izradi prethodne studije utjecaja na okoliš za HE N. Virje, dok je za izradu konačne studije HEP izabrao drugu instituciju. Već pri izradi prethodne studije o utjecaju na okoliš bilo je neslaganja s površinom utjecanih šuma (HEP 6608,89 ha, Fakultet 11224,90 ha) Znanstvenici Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga instituta Jastrebarsko došli su u svojim istraživanjima do spoznaje da je uvjet očuvanja stabilnosti srednjedobnih, starijih i starih lužnjakovih sastojina nepromjenjivost postojećeg stanja vodnih odnosa u šumskim staništima. HEP je, međutim zauzeo stajalište da autori konačne studije utjecaja na okoliš moraju predložiti prihvatljivi režim podzemnih vode za utjecane šumske ekosustave područja HE N.Virje. Povezano uz navedeni uvjet HEP uz podršku tadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša bira za izradu konačne studije utjecaja na šume HE N. Virje firmu "OIKON" d.o.o., čiji je direktor Dalibor Hatić, dipl. ing. šum. koja izrađuje studiju pod naslovom: HE Novo Virje - Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava. Studija je dovršena i recenzirana s dvije pozitivne (dr. se. Jakob Martinović, dipl. in. šum. pedolog i doc. dr. se. Željko Španjol, dipl. ing. šum. specijalist za melioraciju krša) i dvije negativne recenzije (dr. se. Karlo Bezak, dipl. ing. šum., uređivač šuma i Vera Cvek, dipl. ing. šum., član Povjerenstva za donošenje konačne studije o utjecaju na okoliš HE N. Virje) Studija je raspravljena na stručnoj tribini Hrvatskoga šumarskog društva u svibnju 2000. godine. Na raspravi je ukazano na neprihvatljivost nekih podataka (procjena kapilarnog dizanja vode) te kako obrada samo šume Repaš ne može zadovoljiti za sve nizinske šume utjecanog područja HE N. Virje. Raspravilo se i o primjeni podataka dobivenih ekstrapolacijom i dr. |