DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 19 <-- 19 --> PDF |
B. Prpić: UTJECAJ VODOTLHN1ČKIH ZAHVATA NA STABILNOST SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA Šumarski list hr. 7-8. CXXV (2001), 379-390 VODOTEHNIČKI ZAHVATI U AREALU NIZINSKIH ŠUMA U HRVATSKOJ I NJIHOV UTJECAJ NA HRAST LUŽNJAK Hydro technical interventions in the area of lowland forest in Croatia and their impact on pedunculate oak Prvi veći vodotehnički zahvat u Posavini dogodio se tridesetih godina XX. toljeća. Zbog zaštite naselja od poplava rijeke Save izgrađeni su obrambeni nasipi u području spačvanske šume koji mijenjaju dotadašnji ritam poplava u tome prostoru. Poslije zahvata došlo je do znatnog sušenja hrasta lužnjaka u Spačvi. Daljnja veća sušenja te vrste događaju se u Posavini, Pokuplju i Podravini ovim redom: 1. U šumu Žuticu je poslije katastrofalne poplave grada Zagreba 1964. godine upuštena voda u kazetirane lužnjakove šume (na prosjekama između odjela INA gradi ceste bez propusta - poplavna i oborinska voda ne mogu istjecati iz šume). Veliko sušenje hrasta lužnjaka dogodilo se zbog zamočvarenja u svim šumskih ekosustavima (pojava anaerobiosisa) šume Žutice. 2. U Posavskim nizinskim šumamna između Sunje i Dubice u Ribarskome polju došlo je do sušenja poljskoga jasena i hrasta lužnjaka poslije zatvaranja nasipima bosansko-dubičke ravni 1966. godine. Sušenja i danas traju. 3. U Kupčinskim nizinskim šumama došlo je do znatnog sušenja lužnjakovih stabala poslije izgradnje autocesta Zagreb-Karlovac 1972. godine i iskopa kanala Kupa-Kupa u retenciji Kupčina, Uzroci sušenja su istovremeno zamočvarenje i pad razina podzemne vode. 4. U šumi Kalje došlo je do katastrofalnoga sušenja hrasta lužnjaka 1984. i 1985. godine zbog izgradnje nasipa za cestu, koji je onemogućio prirodno otjecanje poplavne vode rijeke Odre tijekom vegetacijskoga razdoblja. Istovremeno je pala razina podzemne vode, što je izazvalo dvostruki nepovoljni ekološki učinak kod hrasta lužnjaka. Poplavna voda koja je stajala na površini šumskoga tla izazvala je zamočvarenje (anaerobiosis - nestanak kisika i nagomilavanje ugljičnoga dioksida) a pad razina podzemne vode bogate kisikom, onemogućio je opskrbu tom vodom koju korijenje hrasta lužnjaka nije moglo "dohvatiti". 5. U šumi Turopoljski lug zbog izgradnje odteretnog kanala Sava-Odra dolazi do pada razina pozemne vode i do znatnog sušenja stabala hrasta lužnjaka 1986. godine što i danas traje. 6. Na rijeci Dravi grade se hidroelektrane - Varaždin, Čakovec i Dubrava što uzrokuje sušenje svih vrsta drveća tamošnjih ritskih šuma. Razlog sušenja je pad razina podzemnih voda uz odvodne kanale i zamočvarenja uz akumulacije u razdoblju od 1968. do danas. 7. U šumi Repaš od 1987. godine sve do danas traje sušenje hrasta lužnjaka. Uzrok sušenja je opće sniženje razina podzemne vode zbog erozije dna rijeke Drave uvjetovano izgradnjom uzvodnih hidroelektrana, a posebice zbog bujičnoga rada hidroelektrane Dubrava, a stoje potencirano sušnim razdobljem. NEKA NOVIJA ISTRAŽIVANJA UZROKA SUŠENJA HRASTA LUŽNJAKA U HRVATSKOJ Some recent research into the causes of pedunculate oak dieback in Croatia Klepac je 1984. istraživao priraste hrasta lužnjaka u Lipovljanskim šumama za razdoblje od 1950. do 1981. godine. Prirast izmjeren u razdoblju od 1950. do 1955. smatrao je normalnim, te ga uspoređuje s prirastima kasnijih razdoblja. Za razdoblje od 1962. do 1967. godine ustanovio je njegov pad od 45 %. Od 1968. do 1971. bio je manji za 27 %, od 1972. do 1977. za 25 % i od 1978. do 1981. godine za 40 %. Klepac ukazuje da lužnjak bez obzira na znatno smanjenje prirasta od čak 45 % nije pokazao znakove gubitka vitalnosti. Autor smatra daje razlog smanjenja prirasta povezan sa sušnim razdobljima i izostankom redovitih godišnjih poplava rijeke Save. U dendrokronološkim istraživanjima Pranjić 1996 ukazuje kako je debljinski prirast najvažniji indikator stanišnih promjena. Autorica upozorava kako su u debljinskim prirastima kumulativno registrirani svi čimbenici staništa. Navodi kako je u proučavanju debljinskog prirasta u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (Genista elatae-Quercetum roboris Ht. 1938) vidljiv snažan i kratak nepovoljan utjecaj povezan uz ekstremno sušnu godinu 1983. Iz rezultata timskog istraživanja povezanog uz katastrofalno sušenje lužnjaka u šumi Kalje, vidi se kako je tu pojavu izazvala ekstremno sušna godina, ljetna poplava u kazetiranoj šumskoj površini s onečišćenom vodom i pad razine podzemne vode (Prpić etal. 1994). Veliki vodotehnički zahvati u području Kupčinskih šuma koji se odnose na izgradnju autoceste Zagreb- Karlovac te izgradnju odteretnog kanala Kupa-Kupa izazvali su prema May eru, 1996. širenje pojave sušenja hrasta lužnjaka i širenje suših šumskih zajednica na |