DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 107 <-- 107 --> PDF |
gres Društva u samostalnoj Hrvatskoj, te deveti od utemeljenja udruge (1931.) iz koje je, prema kratkom prikazu, evoluiralo i HTD. Kongres je organiziran u suradnji s Međunarodnom unijom tloznanstvenih društava (IUSS), a na njemu su sudjelovali i pripadnici nacionalnih društava iz više europskih zemalja. Pokrovitelji Kongresa bili su Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja te Istarska županija, a suorganizatori Agronomski fakultet Zagreb, Šumarski fakultet Zagreb, Poljoprivredni fakultet Osijek, Šumarski institut Jastrebarsko te Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Okosnica kongresa bila je predstavljanje prihvaćenih znanstvenih i stručnih radova. Ono se tijekom 4. i 5. srpnja odvijalo u Hotelu "Neptun" na Brijunima, a otvoreno je uvodnim izlaganjem predsjednika Kongresa, prof. dr. sc. Željka Vidačeka,te pozdravnim govorom W. E. H. BI um a, generalnog tajnika IUSS-a (zbog spriječenosti nije bio nazočan skupu). Slika 1. Otvaranje IX. Kongresa 4. 7. 2001. Kongres je ispred šumarske struke pozdravio dr. se. Joso Gračan, ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko. Radovi su predstavljeni usmenim izlaganjem (82 rada ) te posterskom prezentacijom (33 rada), a bili su strukturirani u 5 tema: I. Višenamjensko korištenje tla (19 radova) II. Tlo-voda-biljka u funkciji biljne proizvodnje (52 rada) III. Uređenje i zaštita tla (28 radova) IV. Gospodarenje tlom u ratnim i poratnim uvjetima (7 radova) V Tlo´ u zakonodavstvu i međunarodnim konvencijama (9 radova) Najviše radova kroz navedene teme bavilo se različitim pitanjima poljodjelskih tala a zatim šumskih tala. Okosnica većine radova, ili njihov zajednički sažetak, temelji se na zaštiti tla, očuvanju njegovih svojstava i održivom gospodarenju tlom. Kao krucijalni problem, naglašen na okruglom stolu održanom 5. srpnja, prije zatvaranja skupa, pokazao se gospodarenje tlom. Zaključeno je de je plansko, suvremeno gospodarenje tlom ujedno i njegova najbolja zaštita, a preduvjet za takvo gospodarenje je operacionalizacija informacijskog sustava tala kao sastavnice informacijskog sustava okoliša. Slika 2. Profil crvenice na lokalitetu Bašići, kod Badcrne u Istri. Zaključci Konresa inicirani su na okruglom stolu, a bit će u cijelosti formulirani u rujnu 2001. i dostupni na stranici Društva (http://www.agr.hr/htd). Dana 6. srpnja organizirana je jednodnevna kongresna ekskurzija na području Istre. Maršruta je obuhvatila tla fliša (Rašički brijeg) i crvenice (Bašići) pedogenetske i fiziografske značajke, istraživački stacionar erozije tla «Abrami», vodenu akumulaciju "Botonega" te Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču. Svi radovi predstavljeni na Kongresu tiskani su u sažetom obliku u zborniku sažetaka (153 p), koji je, zajedno s vodičem ze ekskurziju, podijeljen sudionicima skupa. Očekuje se da većina autora pripremi radove za tisak u nekom od tri preporučena časopisa: "Glasnik za šumske pokuse", "Poljoprivredna znanstvena smotra" te "Hrvatske vode". Dr. sc. Nikola Pernar |