DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 105 <-- 105 --> PDF |
rijeke Berounke. U potonjem nalazimo obilje tise različite starosti. U dogovoru sa zaštitarima prirode kroz ovo je područje napravljena poučna staza, da se stanovništvo upozna s vrstama koje tu pridolaze. U "Sumama Republike Češke" prije dvije godine usvojen je projekt nazvan "Program 2000", koji se odnosi na upoznavanje pučanstva sa šumom. O njemu nam je govorio jedan od njegovih začetnika, gospodin ing. František Moravek. Ljude se nastoji educirati o šumi, formirane su mnoge poučne staze i tiskane različite brošure, u kojima se između ostalog govori i o postupanju i ponašanju u šumi. Izgradnjom nadstrešnica, sjenica i klupa nastojalo se usmjeriti stanovništvo na određene dijelove šume, da ne hodaju po cijeloj šumi i ne uznemiruju divljač. Nakon bogatog strukovnog dijela odvezli smo se u obližnji dvorac Krivoklât, koji je sagrađen u 13. stoljeću. Bio je omiljeno mjesto vladara Otakara II i Wencela IV, a kasnije je služio kao zatvor. Nekoliko puta je renoviran, a zanimljiv je i zbog druge po veličini gotičke sale u Češkoj. Na kraju dana odvezli smo se a Šumarski zavod u južnomoravskom mjestu Židlochovice, gdje smo smješteni u istoimeni dvorac pod upravom zavoda. Ujutro smo od zamjenika upravitelja zavoda, gospodina ing. Zbyneka N e č a s a, saznali opće podatke o Zavodu, koji u svom sastavu ima lovište i fazaneriju, a šume kojima gospodari su većim dijelom nizinske. Najprije smo razgledali fazaneriju. Matično fazansko jato proizvodi jaja do kraja lipnja. U odjeljcima je smješteno po 80 ptica, s omjerom spolova 1:10. Jaja se sakupljaju i nose u inkubatore, a fazani nakon izlijeganja provode ukupno sedam tjedana zatvoreni, da bi ih se potom pustilo u šumu koja je ograđena žicom do 4 m visine, gdje se podivljavaju i pripremaju za lov. Gubici fazanske divljači (najviše od predatora i krivolovaca) nisu mali, ali se čitava proizvodnja isplati, jer je godišnji odstrel oko 60.000 ptica, a cijena jednog odstreljenog fazana je 30 DEM. Lovovi su vrhunski organizirani i u svakom pogonu se strogo pazi na smjerove tjeranja fazana, pa nije rijetkost da u pojedinom pogonu padne i 400 fazana, a po lovu ima najčešće sedam pogona. Klijenti su lovci iz cijeloga svijeta. Nakon fazanerije vidjeli smo nizinske šume hrasta lužnjaka, kao i sastojine slavonskog hrasta lužnjaka. Zbog pada razine podzemne vode ove se sastojine suše, pa im je već sad prosječni obrast 0,7. Podstojnu etažu gotovo i nemaju, pa se tlo zakorovilo. Starost viđene sastojine je 117 godina, uskoro će je trebati obnoviti, a to će se najvjerojatnije morati učiniti čistom sječom i sadnjom sadnica, jer žir uopće ne rodi. Kasnije smo stali na poučnoj stazi lužnjakovih šuma koja ima 15 stajališta i napravljena je u okviru "Programa 2000". Toga smo dana vidjeli još muzej u lovačkom dvorcu Pohansko i impresivni narodni prirodni rezervat Ranšpurk, u kome je drvna zaliha 600 mVha, a starost mu je oko 300 godina. Uvečer smo, po povratku a dvorac Židlochovice, imali svečanu večeru s direktorom "Šuma Republike Češke" gospodinom ing. Jiri 01 i v o m, a nakon večere razgledali smo dvorac. Radi se o vrhunskom objektu, s obiljem vrijednih umjetnina, posebice slika. Trofeji divljači izloženi na zidovima, u prostorijama i hodnicima dvorca potječu većinom s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a najvrjednijije trofej muflona- svjetskog prvaka.. U subotu smo nakon doručka krenuli za Brno, a po razgledavanju grada - kući, u Hrvatsku. Slika 3. Fotografija gotovo svih sudionika ekskurzije s direktorom "Suma Republike Češke" gospodinom ing. Jiri Olivom. koji nam se posljednjega dana posjeta pridružio na večeri (snimljeno ispred dvorca Židlochovice) (Foto: D. Posarić) Rezimirati bismo mogli ovako: ekskurzija je bila dobra i sadržajno bogata. Vidjeli smo različite poslove a šumarstvu i način na koji se oni u Češkoj obavljaju. Lovstvo su, uz poštivanje pridržavanja lovačkih običaja, znatno više od nas komercijalizirali i usmjerili na stvaranje financijske dobiti, i u tome su uspješni, ali se pomalo izgubila draž prirodnosti takvog načina lova (uglavnom su bazirani na velikom broju divljači i sigurnom odstrelu). U šumarstvu upadaju u oči visoke cijene koje postižu za drvo, kao i velika iskoristivost. Tako npr. za lužnjak postižu, prema njihovom iskazu, prosječnu cijenu od 5.000-7.000 kruna (300-400 DEM) po kubiku trupaca, a crnog oraha čak 20.000-30.000 kruna (1.200-1.800 DEM). Za smreku imaju siguran plasman, a uvjerili smo se da iskoriste i najtanji dio debla (čak do 3-4 cm debljine), koji režu a metricu. Nije rijetkost uz cestu vidjeti složenu robu koja bi bila pandan našoj iz kasnog letvika ili prvih prorjeda, i to gotovo čitava debalca od perca do vrha. Ima tu i višestruko zakrivljenih sortimenata, čak brezovih, ali sve je to složeno uz cestu i bit će prodano. Takoder je primjetno |