DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 103 <-- 103 --> PDF |
MEĐUNARODNA SURADNJA EKSKURZIJA "HRVATSKIH SUMA" U REPUBLIKU CESKU od 24, do 30. lipnja 2001. Od 24. do 30. lipnja 2001. "Hrvatske šume" organizirale su službeni put u Republiku Češku. Izaslanstvo " Hrvatskih šuma" činili su mahom upravitelji šumarija i stručni suradnici iz pet uprava šuma, i to: 17 putnika iz Uprave šuma Bjelovar, s upraviteljem uprave Antunom Pehačekom, dipl. ing, šum., 15 putnika iz Uprave šuma Vinkovci, s upraviteljem uprave Lukom Vukovcem, dipl. ing. šum., 2 putnika iz Uprave šuma Osijek, 2 iz Uprave šuma Koprivnica, jedan iz Uprave šuma Požega i osam iz Direkcije. Službeni predstavnik "Hrvatskih šuma" ispred izaslanstva bio je zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" gospodin Ivan Hodić , dipl. ing. šum., vođa puta bio je zamjenik upravitelja Uprave šuma Bjelovar Anđelko Kalab e k, dipl. ing. šum., a prevoditelj za češki jezik bio je Vlado L a c i n a, dipl, ing. šum. Stigli smo u nedjelju 24. lipnja u večernjim satima u šumariju Hluboka nad Vltavou, gdje su nas dočekali predstavnici poduzeća "Šume Republike Češke" i šumarije- domaćina. Dobrodošlicu su nam poželjeli zamjenik direktora "Šuma Republike Češke" gospodin ing. Brejislav Jakobec i upravitelj šumarije Hluboka gospodin ing. Vladimir Pau er. U ponedjeljak smo čitav dan bili gosti šumarije Hluboka nad Vltavou. Upoznati smo s općim podacima te razgledali gater Stara obora, kroz koji nas je vodio sam upravitelj gâtera (lovišta) ing. Petr Z i e g r o s ser. Gater je osnovan 1771. godine i najstariji je u Češkoj. Od 1948. godine ima status državnog lovišta, a od 1992. je u sastavu "Šuma Republike Češke". Površina mu je oko 1500 ha i ograđen je s oko 24 km ograde. Kroz čitavo lovište vijuga cesta s koje se mogu vidjeti krda lopatara i muflona, dok se divlje svinje nalaze u posebno ograđenom dijelu. Godišnji odstrel je 600-800 komada divljači, većinu kojeg obave strani lovci. Za razliku od lova u slobodnoj prirodi, ovdje je odstrel zbog velikog broja divljači siguran. Kod skupnih lovova strogo se pazi na smjerove pogona i način tjeranja divljači, sve da bi lov bio što uspješniji. Osim Stare obore, toga smo dana vidjeli još šumarsko- lovaćki i ribarski muzej u dvorcu Ohrada, a to popodne razgledali grad Češke Budejovice. Budući da smo imali vodiča, upoznati smo s nekim događajima iz povijesti grada, te smo razgledali najistaknutije znamenitosti i građevine grada poznatog po proizvodnji budvarskog piva. U utorak 26. lipnja razgledali smo dvorac Hluboka i grad Česky Krumlov, i uz te su posjete vezani iznimni dojmovi. Vlasnici dvorca Hluboka (kao i mnogih drugih dvoraca i posjeda u široj regiji) bili su plemići iz obitelji Schwarzenberg. Vladali su oko 300 godina do 1939., kada su pred nacistima otišli u egzil u Kanadu. Sam dvorac su od 1840-1871. Schwarzenberzi obnovili u neogotičkom stilu po uzoru na poznati engleski dvorac Windsor. Unutrašnjost mu obiluje slikama i raznim drugim umjetninama, knjigama, oružjem i originalnim namještajem. Zidovi i stropovi gotovo svih soba obloženi su majstorski izrezbarenim drvom, a parket u prostorijama napravljen je od devet različitih vrsta drveta. Oko dvorca je podignut park iznimne ljepote. Slika 1. U razgledavanju bogate češke kulturne baštine - dolazak u dvorac Hluboka (Foto: D. Posarić) Nakon dvorca Hluboka razgledali smo grad Česky Krumlov. Taj je grad zbog iznimne povijesne i kulturne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a. Kompleks dvorca u Krumlovu drugi je po veličini u Češkoj (neznatno je manji od praškoga dvorca). Stara je gradska jezgra dobro očuvana i obiluje spomenicima kulture. Krumlov je danas poznat po kulturnim sadržajima i u njemu se održavaju mnogi festivali, izložbe, razne kazališne predstave itd. U šumariji Česky Krumlov domaćin nam je bio ing. Mikulaš Riha. Kroz sadržajnu terensku ekskurziju upoznali smo se s načinom gospodarenja gorskim šumama. Na nekoliko stajališta vidjeli smo različite sastojine, od čistih smrekovih, preko tipične zajednice bukve, jele i smreke, do mješovitih sastojina u kojima |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 104 <-- 104 --> PDF |
uz spomenute vrste pridolaze još obični bor i ariš. Dominantna vrsta u svim tim šumama je smreka, nju je najlakše obnoviti, a nakon sječe i prodati. Osim smreke, na većini se lokaliteta obilnije javlja i bukva, dok je jele zbog sušenja ostalo vrlo malo. Budući daje trend u češkom šumarstvu postizanje mješovitih šuma, pri obnovi se ulažu napori da se unese jela, ali i obični jasen, javor mliječ (na niže položaje), gorski javor (na više položaje) i trešnja. Zbog velike brojnosti divljači sadnice se moraju zaštićivati (npr. jelu ograđuju, a jasen štite plastičnim cijevima). U zadnjih desetak godina šume se sve više nastoji obnoviti prirodnim putem. Saznali smo podatak da je udio prirodne obnove 1991. bio svega 2 %, a sada je već 20 %. Istovremeno je ukupni etat smanjen. Upoznati smo s najčešćim načinom obnove: u sastojini se posiječe grmlje (ako ga ima) i dio stabala, da na tlo dođe malo više svjetla, ali ne previše. Grebačima se naprave široke brazde na tlu da sjeme lakše stupi a vezu s njim. Kad se tlo dovoljno naplodi sjemenom sa starih stabala, počnu rasti mlade biljčice smreke i bukve. Istodobno se posade i sadnice jele, a eventualno i drugih vrsta. Tlo se drži pod zastorom krošanja stare sastojine da ne uzrastu korovi i da se izbjegnu radovi njege, a i zbog opasnosti da čitava mlada sastojina strada od mraza (ta je opasnost prisutna dok mlada sastojina ne preraste visinu od 1 m). Kroz čitavo pomladno razdoblje (koje traje oko 30 godina), svjetlo se dovodi vrlo polagano, a stara se sastojina potpuno uklanja kad je mlada visoka 1-1,5 m. Sječa se obavlja harvesterima, koji najmanje oštećuju tlo i stabalca buduće sastojine. Tijekom dana imali smo priliku vidjeti i rasadnik privatnog poduzeća "Vltava", u kojem se proizvode sadnice za poduzeće "Šume Republike Češke". Godišnja proizvodnja iznosi oko milijun sadnica. Šumari nadziru proces proizvodnje, jer su izbirljivi glede kvalitete sadnog materijala. Svake godine u "Šumama Republike Češke" sastavljaju popis dobavljača sadnog Slika 2. Problemi obnove u šumariji Krivoklât - izostanak uroda sjemena i rast travne vegetacije (Foto: D. Posarić) materijala koji zadovoljavaju njihove kriterije kvalitete i samo s njima surađuju. Čitav četvrti dan bio je rezerviran za posjet Pragu. Opet smo imali vodiča (kao i prva dva dana), te smo razgledali mnoge istaknute znamenitosti češkoga glavnog grada. Petoga dana posjeta obišli smo područje šumarije Krivoklat, gdje nanije domaćin bio ing. František Davidek, voditelj oblasnog inspektorata. Šumarija se prostire na oko 14.000 ha, a čitava krivoklâtska oblast je zaštitno područje. Gospodare s različitim šumama, a gotovo u svima imaju problema s obnovom. Kitnjakove šume su im kroz 15 godina uzastopce vrlo intenzivno brštene. Krošnje stabala su se prorijedile, urod je izostajao, a tlo se zakorovilo. Tretirali su sastojine iz zrakoplova preparatom Foray (na bazi Bacillus thuringiensis) i stanje se značajno popravlja. Jela im se, također kroz razdoblje od petnaestak godina vrlo intenzivno sušila, najvjerojatnije zbog istovremenog djelovanja niza nepovoljnih činitelja: suše, onečišćenja, bolesti i štetnika. Potom se stanje, bez intervencije čovjeka, popravilo, ali su već nastale velike štete. Jelu danas obnavljaju isključivo sadnjom sadnica, uz strogu kontrolu provenijencije. Bukove sastojine obnavljaju uz podstojnu etažu graba. Nju u nekoliko navrata prorjeđuju i dovode sve više svjetla bukovom pomlatku, da bi ga nakon 8-10 godina potpuno oslobodili. U mnogim šumama pridolazi ariš. Budući da mu je autoktonost na ovom području sporna, zaštitari prirode zalagali su se da ga se iskorijeni. Šumari su bili protiv toga, jer je ariš već formirao ekotip, a i ekonomski je opravdan. Stoga je dogovoreno da ga se tolerira u omjeru smjese do 10 %. Vidjeli smo i monokulture smreke, u koje se pri obnovi nastoji unositi jelu i bukvu. To se ovdje čini sadnjom sadnica prije početka obnove, jer bi ih smreka masovnošću zagušila, ako bi se sadila nakon početka obnove. Velike probleme pri obnovi gotovo svih sastojina stvara im divljač odgrizanjem pupova i grančica s mladih biljaka, pa su morali poduzeti mjere da smanje brojnost divljači. Velik je problem i učestali deficit oborina. Zadnjih desetak godina količina oborina nije došla na razinu višegodišnjeg prosjeka od 510 mm. Uza sve to, kasni mrazevi, koji se ponekad jave čak u lipnju, mogu upropastiti sav pomladak. Imajući sve to na umu, treba vrlo oprezno procjenjivati vrijeme uklanjanja stare sastojine: predugo ostavljanje starih stabala znači malenu količinu svjetla i oborina za pomladak, što na kraju može dovesti do propadanja mladih biljaka, a prerano uklanjanje stare sastojine mladu ostavlja izloženu mrazu, koji ju također može uništiti. Na području šumarije Krivoklât vidjeli smo i dva rezervata: jedan strogi rezervat, u kojemu čovjek ne intervenira nikakvim zahvatima, to rezervat tise na obali |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 105 <-- 105 --> PDF |
rijeke Berounke. U potonjem nalazimo obilje tise različite starosti. U dogovoru sa zaštitarima prirode kroz ovo je područje napravljena poučna staza, da se stanovništvo upozna s vrstama koje tu pridolaze. U "Sumama Republike Češke" prije dvije godine usvojen je projekt nazvan "Program 2000", koji se odnosi na upoznavanje pučanstva sa šumom. O njemu nam je govorio jedan od njegovih začetnika, gospodin ing. František Moravek. Ljude se nastoji educirati o šumi, formirane su mnoge poučne staze i tiskane različite brošure, u kojima se između ostalog govori i o postupanju i ponašanju u šumi. Izgradnjom nadstrešnica, sjenica i klupa nastojalo se usmjeriti stanovništvo na određene dijelove šume, da ne hodaju po cijeloj šumi i ne uznemiruju divljač. Nakon bogatog strukovnog dijela odvezli smo se u obližnji dvorac Krivoklât, koji je sagrađen u 13. stoljeću. Bio je omiljeno mjesto vladara Otakara II i Wencela IV, a kasnije je služio kao zatvor. Nekoliko puta je renoviran, a zanimljiv je i zbog druge po veličini gotičke sale u Češkoj. Na kraju dana odvezli smo se a Šumarski zavod u južnomoravskom mjestu Židlochovice, gdje smo smješteni u istoimeni dvorac pod upravom zavoda. Ujutro smo od zamjenika upravitelja zavoda, gospodina ing. Zbyneka N e č a s a, saznali opće podatke o Zavodu, koji u svom sastavu ima lovište i fazaneriju, a šume kojima gospodari su većim dijelom nizinske. Najprije smo razgledali fazaneriju. Matično fazansko jato proizvodi jaja do kraja lipnja. U odjeljcima je smješteno po 80 ptica, s omjerom spolova 1:10. Jaja se sakupljaju i nose u inkubatore, a fazani nakon izlijeganja provode ukupno sedam tjedana zatvoreni, da bi ih se potom pustilo u šumu koja je ograđena žicom do 4 m visine, gdje se podivljavaju i pripremaju za lov. Gubici fazanske divljači (najviše od predatora i krivolovaca) nisu mali, ali se čitava proizvodnja isplati, jer je godišnji odstrel oko 60.000 ptica, a cijena jednog odstreljenog fazana je 30 DEM. Lovovi su vrhunski organizirani i u svakom pogonu se strogo pazi na smjerove tjeranja fazana, pa nije rijetkost da u pojedinom pogonu padne i 400 fazana, a po lovu ima najčešće sedam pogona. Klijenti su lovci iz cijeloga svijeta. Nakon fazanerije vidjeli smo nizinske šume hrasta lužnjaka, kao i sastojine slavonskog hrasta lužnjaka. Zbog pada razine podzemne vode ove se sastojine suše, pa im je već sad prosječni obrast 0,7. Podstojnu etažu gotovo i nemaju, pa se tlo zakorovilo. Starost viđene sastojine je 117 godina, uskoro će je trebati obnoviti, a to će se najvjerojatnije morati učiniti čistom sječom i sadnjom sadnica, jer žir uopće ne rodi. Kasnije smo stali na poučnoj stazi lužnjakovih šuma koja ima 15 stajališta i napravljena je u okviru "Programa 2000". Toga smo dana vidjeli još muzej u lovačkom dvorcu Pohansko i impresivni narodni prirodni rezervat Ranšpurk, u kome je drvna zaliha 600 mVha, a starost mu je oko 300 godina. Uvečer smo, po povratku a dvorac Židlochovice, imali svečanu večeru s direktorom "Šuma Republike Češke" gospodinom ing. Jiri 01 i v o m, a nakon večere razgledali smo dvorac. Radi se o vrhunskom objektu, s obiljem vrijednih umjetnina, posebice slika. Trofeji divljači izloženi na zidovima, u prostorijama i hodnicima dvorca potječu većinom s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a najvrjednijije trofej muflona- svjetskog prvaka.. U subotu smo nakon doručka krenuli za Brno, a po razgledavanju grada - kući, u Hrvatsku. Slika 3. Fotografija gotovo svih sudionika ekskurzije s direktorom "Suma Republike Češke" gospodinom ing. Jiri Olivom. koji nam se posljednjega dana posjeta pridružio na večeri (snimljeno ispred dvorca Židlochovice) (Foto: D. Posarić) Rezimirati bismo mogli ovako: ekskurzija je bila dobra i sadržajno bogata. Vidjeli smo različite poslove a šumarstvu i način na koji se oni u Češkoj obavljaju. Lovstvo su, uz poštivanje pridržavanja lovačkih običaja, znatno više od nas komercijalizirali i usmjerili na stvaranje financijske dobiti, i u tome su uspješni, ali se pomalo izgubila draž prirodnosti takvog načina lova (uglavnom su bazirani na velikom broju divljači i sigurnom odstrelu). U šumarstvu upadaju u oči visoke cijene koje postižu za drvo, kao i velika iskoristivost. Tako npr. za lužnjak postižu, prema njihovom iskazu, prosječnu cijenu od 5.000-7.000 kruna (300-400 DEM) po kubiku trupaca, a crnog oraha čak 20.000-30.000 kruna (1.200-1.800 DEM). Za smreku imaju siguran plasman, a uvjerili smo se da iskoriste i najtanji dio debla (čak do 3-4 cm debljine), koji režu a metricu. Nije rijetkost uz cestu vidjeti složenu robu koja bi bila pandan našoj iz kasnog letvika ili prvih prorjeda, i to gotovo čitava debalca od perca do vrha. Ima tu i višestruko zakrivljenih sortimenata, čak brezovih, ali sve je to složeno uz cestu i bit će prodano. Takoder je primjetno |