DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 103     <-- 103 -->        PDF

MEĐUNARODNA SURADNJA


EKSKURZIJA "HRVATSKIH SUMA" U REPUBLIKU CESKU
od 24, do 30. lipnja 2001.


Od 24. do 30. lipnja 2001. "Hrvatske šume" organizirale
su službeni put u Republiku Češku. Izaslanstvo "
Hrvatskih šuma" činili su mahom upravitelji šumarija i
stručni suradnici iz pet uprava šuma, i to: 17 putnika iz
Uprave šuma Bjelovar, s upraviteljem uprave Antunom
Pehačekom, dipl. ing, šum., 15 putnika iz
Uprave šuma Vinkovci, s upraviteljem uprave Lukom
Vukovcem, dipl. ing. šum., 2 putnika iz Uprave šuma
Osijek, 2 iz Uprave šuma Koprivnica, jedan iz
Uprave šuma Požega i osam iz Direkcije. Službeni
predstavnik "Hrvatskih šuma" ispred izaslanstva bio je
zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" gospodin Ivan
Hodić , dipl. ing. šum., vođa puta bio je zamjenik
upravitelja Uprave šuma Bjelovar Anđelko Kalab
e k, dipl. ing. šum., a prevoditelj za češki jezik bio je
Vlado L a c i n a, dipl, ing. šum.


Stigli smo u nedjelju 24. lipnja u večernjim satima
u šumariju Hluboka nad Vltavou, gdje su nas dočekali
predstavnici poduzeća "Šume Republike Češke" i šumarije-
domaćina. Dobrodošlicu su nam poželjeli zamjenik
direktora "Šuma Republike Češke" gospodin
ing. Brejislav Jakobec i upravitelj šumarije Hluboka
gospodin ing. Vladimir Pau er.


U ponedjeljak smo čitav dan bili gosti šumarije
Hluboka nad Vltavou. Upoznati smo s općim podacima
te razgledali gater Stara obora, kroz koji nas je vodio
sam upravitelj gâtera (lovišta) ing. Petr Z i e g r o s ser.
Gater je osnovan 1771. godine i najstariji je u
Češkoj. Od 1948. godine ima status državnog lovišta, a
od 1992. je u sastavu "Šuma Republike Češke". Površina
mu je oko 1500 ha i ograđen je s oko 24 km ograde.
Kroz čitavo lovište vijuga cesta s koje se mogu vidjeti
krda lopatara i muflona, dok se divlje svinje nalaze
u posebno ograđenom dijelu. Godišnji odstrel je
600-800 komada divljači, većinu kojeg obave strani
lovci. Za razliku od lova u slobodnoj prirodi, ovdje je
odstrel zbog velikog broja divljači siguran. Kod skupnih
lovova strogo se pazi na smjerove pogona i način
tjeranja divljači, sve da bi lov bio što uspješniji.


Osim Stare obore, toga smo dana vidjeli još šumarsko-
lovaćki i ribarski muzej u dvorcu Ohrada, a to popodne
razgledali grad Češke Budejovice. Budući da
smo imali vodiča, upoznati smo s nekim događajima iz
povijesti grada, te smo razgledali najistaknutije znamenitosti
i građevine grada poznatog po proizvodnji
budvarskog piva.


U utorak 26. lipnja razgledali smo dvorac Hluboka
i grad Česky Krumlov, i uz te su posjete vezani iznimni
dojmovi. Vlasnici dvorca Hluboka (kao i mnogih drugih
dvoraca i posjeda u široj regiji) bili su plemići iz
obitelji Schwarzenberg. Vladali su oko 300 godina do
1939., kada su pred nacistima otišli u egzil u Kanadu.
Sam dvorac su od 1840-1871. Schwarzenberzi obnovili
u neogotičkom stilu po uzoru na poznati engleski dvorac
Windsor. Unutrašnjost mu obiluje slikama i raznim
drugim umjetninama, knjigama, oružjem i originalnim
namještajem. Zidovi i stropovi gotovo svih soba
obloženi su majstorski izrezbarenim drvom, a parket u
prostorijama napravljen je od devet različitih vrsta
drveta. Oko dvorca je podignut park iznimne ljepote.


Slika 1. U razgledavanju bogate češke kulturne baštine - dolazak
u dvorac Hluboka
(Foto: D. Posarić)


Nakon dvorca Hluboka razgledali smo grad Česky
Krumlov. Taj je grad zbog iznimne povijesne i kulturne
vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a. Kompleks
dvorca u Krumlovu drugi je po veličini u Češkoj (neznatno
je manji od praškoga dvorca). Stara je gradska
jezgra dobro očuvana i obiluje spomenicima kulture.
Krumlov je danas poznat po kulturnim sadržajima i u
njemu se održavaju mnogi festivali, izložbe, razne kazališne
predstave itd.


U šumariji Česky Krumlov domaćin nam je bio ing.
Mikulaš Riha. Kroz sadržajnu terensku ekskurziju
upoznali smo se s načinom gospodarenja gorskim šumama.
Na nekoliko stajališta vidjeli smo različite sastojine,
od čistih smrekovih, preko tipične zajednice
bukve, jele i smreke, do mješovitih sastojina u kojima




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 104     <-- 104 -->        PDF

uz spomenute vrste pridolaze još obični bor i ariš. Dominantna
vrsta u svim tim šumama je smreka, nju je
najlakše obnoviti, a nakon sječe i prodati. Osim smreke,
na većini se lokaliteta obilnije javlja i bukva, dok je
jele zbog sušenja ostalo vrlo malo. Budući daje trend
u češkom šumarstvu postizanje mješovitih šuma, pri
obnovi se ulažu napori da se unese jela, ali i obični jasen,
javor mliječ (na niže položaje), gorski javor (na
više položaje) i trešnja. Zbog velike brojnosti divljači
sadnice se moraju zaštićivati (npr. jelu ograđuju, a jasen
štite plastičnim cijevima).


U zadnjih desetak godina šume se sve više nastoji
obnoviti prirodnim putem. Saznali smo podatak da je
udio prirodne obnove 1991. bio svega 2 %, a sada je
već 20 %. Istovremeno je ukupni etat smanjen. Upoznati
smo s najčešćim načinom obnove: u sastojini se
posiječe grmlje (ako ga ima) i dio stabala, da na tlo
dođe malo više svjetla, ali ne previše. Grebačima se naprave
široke brazde na tlu da sjeme lakše stupi a vezu s
njim. Kad se tlo dovoljno naplodi sjemenom sa starih
stabala, počnu rasti mlade biljčice smreke i bukve. Istodobno
se posade i sadnice jele, a eventualno i drugih
vrsta. Tlo se drži pod zastorom krošanja stare sastojine
da ne uzrastu korovi i da se izbjegnu radovi njege, a i
zbog opasnosti da čitava mlada sastojina strada od mraza
(ta je opasnost prisutna dok mlada sastojina ne preraste
visinu od 1 m). Kroz čitavo pomladno razdoblje
(koje traje oko 30 godina), svjetlo se dovodi vrlo polagano,
a stara se sastojina potpuno uklanja kad je mlada
visoka 1-1,5 m. Sječa se obavlja harvesterima, koji
najmanje oštećuju tlo i stabalca buduće sastojine.


Tijekom dana imali smo priliku vidjeti i rasadnik
privatnog poduzeća "Vltava", u kojem se proizvode
sadnice za poduzeće "Šume Republike Češke". Godišnja
proizvodnja iznosi oko milijun sadnica. Šumari
nadziru proces proizvodnje, jer su izbirljivi glede kvalitete
sadnog materijala. Svake godine u "Šumama Republike
Češke" sastavljaju popis dobavljača sadnog


Slika 2. Problemi obnove u šumariji Krivoklât - izostanak uroda
sjemena i rast travne vegetacije
(Foto: D. Posarić)


materijala koji zadovoljavaju njihove kriterije kvalitete
i samo s njima surađuju.


Čitav četvrti dan bio je rezerviran za posjet Pragu.
Opet smo imali vodiča (kao i prva dva dana), te smo
razgledali mnoge istaknute znamenitosti češkoga glavnog
grada.


Petoga dana posjeta obišli smo područje šumarije
Krivoklat, gdje nanije domaćin bio ing. František Davidek,
voditelj oblasnog inspektorata. Šumarija se
prostire na oko 14.000 ha, a čitava krivoklâtska oblast
je zaštitno područje. Gospodare s različitim šumama, a
gotovo u svima imaju problema s obnovom.


Kitnjakove šume su im kroz 15 godina uzastopce
vrlo intenzivno brštene. Krošnje stabala su se prorijedile,
urod je izostajao, a tlo se zakorovilo. Tretirali su
sastojine iz zrakoplova preparatom Foray (na bazi
Bacillus thuringiensis) i stanje se značajno popravlja.
Jela im se, također kroz razdoblje od petnaestak godina
vrlo intenzivno sušila, najvjerojatnije zbog istovremenog
djelovanja niza nepovoljnih činitelja: suše,
onečišćenja, bolesti i štetnika. Potom se stanje, bez intervencije
čovjeka, popravilo, ali su već nastale velike
štete. Jelu danas obnavljaju isključivo sadnjom sadnica,
uz strogu kontrolu provenijencije. Bukove sastojine
obnavljaju uz podstojnu etažu graba. Nju u nekoliko
navrata prorjeđuju i dovode sve više svjetla bukovom
pomlatku, da bi ga nakon 8-10 godina potpuno
oslobodili. U mnogim šumama pridolazi ariš. Budući
da mu je autoktonost na ovom području sporna, zaštitari
prirode zalagali su se da ga se iskorijeni. Šumari su
bili protiv toga, jer je ariš već formirao ekotip, a i ekonomski
je opravdan. Stoga je dogovoreno da ga se tolerira
u omjeru smjese do 10 %. Vidjeli smo i monokulture
smreke, u koje se pri obnovi nastoji unositi
jelu i bukvu. To se ovdje čini sadnjom sadnica prije početka
obnove, jer bi ih smreka masovnošću zagušila,
ako bi se sadila nakon početka obnove.


Velike probleme pri obnovi gotovo svih sastojina
stvara im divljač odgrizanjem pupova i grančica s mladih
biljaka, pa su morali poduzeti mjere da smanje
brojnost divljači. Velik je problem i učestali deficit
oborina. Zadnjih desetak godina količina oborina nije
došla na razinu višegodišnjeg prosjeka od 510 mm.
Uza sve to, kasni mrazevi, koji se ponekad jave čak u
lipnju, mogu upropastiti sav pomladak. Imajući sve to
na umu, treba vrlo oprezno procjenjivati vrijeme uklanjanja
stare sastojine: predugo ostavljanje starih stabala
znači malenu količinu svjetla i oborina za pomladak,
što na kraju može dovesti do propadanja mladih
biljaka, a prerano uklanjanje stare sastojine mladu
ostavlja izloženu mrazu, koji ju također može uništiti.


Na području šumarije Krivoklât vidjeli smo i dva
rezervata: jedan strogi rezervat, u kojemu čovjek ne intervenira
nikakvim zahvatima, to rezervat tise na obali




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 105     <-- 105 -->        PDF

rijeke Berounke. U potonjem nalazimo obilje tise različite
starosti. U dogovoru sa zaštitarima prirode kroz
ovo je područje napravljena poučna staza, da se stanovništvo
upozna s vrstama koje tu pridolaze.


U "Sumama Republike Češke" prije dvije godine
usvojen je projekt nazvan "Program 2000", koji se odnosi
na upoznavanje pučanstva sa šumom. O njemu
nam je govorio jedan od njegovih začetnika, gospodin
ing. František Moravek. Ljude se nastoji educirati o
šumi, formirane su mnoge poučne staze i tiskane različite
brošure, u kojima se između ostalog govori i o postupanju
i ponašanju u šumi. Izgradnjom nadstrešnica,
sjenica i klupa nastojalo se usmjeriti stanovništvo na
određene dijelove šume, da ne hodaju po cijeloj šumi i
ne uznemiruju divljač.


Nakon bogatog strukovnog dijela odvezli smo se u
obližnji dvorac Krivoklât, koji je sagrađen u 13. stoljeću.
Bio je omiljeno mjesto vladara Otakara II i Wencela
IV, a kasnije je služio kao zatvor. Nekoliko puta je
renoviran, a zanimljiv je i zbog druge po veličini gotičke
sale u Češkoj.


Na kraju dana odvezli smo se a Šumarski zavod u
južnomoravskom mjestu Židlochovice, gdje smo
smješteni u istoimeni dvorac pod upravom zavoda.


Ujutro smo od zamjenika upravitelja zavoda, gospodina
ing. Zbyneka N e č a s a, saznali opće podatke o
Zavodu, koji u svom sastavu ima lovište i fazaneriju, a
šume kojima gospodari su većim dijelom nizinske.
Najprije smo razgledali fazaneriju. Matično fazansko
jato proizvodi jaja do kraja lipnja. U odjeljcima je
smješteno po 80 ptica, s omjerom spolova 1:10. Jaja se
sakupljaju i nose u inkubatore, a fazani nakon izlijeganja
provode ukupno sedam tjedana zatvoreni, da bi
ih se potom pustilo u šumu koja je ograđena žicom do
4 m visine, gdje se podivljavaju i pripremaju za lov.
Gubici fazanske divljači (najviše od predatora i krivolovaca)
nisu mali, ali se čitava proizvodnja isplati, jer
je godišnji odstrel oko 60.000 ptica, a cijena jednog
odstreljenog fazana je 30 DEM. Lovovi su vrhunski
organizirani i u svakom pogonu se strogo pazi na smjerove
tjeranja fazana, pa nije rijetkost da u pojedinom
pogonu padne i 400 fazana, a po lovu ima najčešće sedam
pogona. Klijenti su lovci iz cijeloga svijeta.


Nakon fazanerije vidjeli smo nizinske šume hrasta
lužnjaka, kao i sastojine slavonskog hrasta lužnjaka.
Zbog pada razine podzemne vode ove se sastojine
suše, pa im je već sad prosječni obrast 0,7. Podstojnu
etažu gotovo i nemaju, pa se tlo zakorovilo. Starost viđene
sastojine je 117 godina, uskoro će je trebati obnoviti,
a to će se najvjerojatnije morati učiniti čistom sječom
i sadnjom sadnica, jer žir uopće ne rodi.


Kasnije smo stali na poučnoj stazi lužnjakovih šuma
koja ima 15 stajališta i napravljena je u okviru
"Programa 2000". Toga smo dana vidjeli još muzej u


lovačkom dvorcu Pohansko i impresivni narodni prirodni
rezervat Ranšpurk, u kome je drvna zaliha 600
mVha, a starost mu je oko 300 godina.


Uvečer smo, po povratku a dvorac Židlochovice,
imali svečanu večeru s direktorom "Šuma Republike
Češke" gospodinom ing. Jiri 01 i v o m, a nakon večere
razgledali smo dvorac. Radi se o vrhunskom objektu,
s obiljem vrijednih umjetnina, posebice slika. Trofeji
divljači izloženi na zidovima, u prostorijama i hodnicima
dvorca potječu većinom s kraja 19. i početka


20. stoljeća, a najvrjednijije trofej muflona- svjetskog
prvaka..
U subotu smo nakon doručka krenuli za Brno, a po
razgledavanju grada - kući, u Hrvatsku.


Slika 3. Fotografija gotovo svih sudionika ekskurzije s direktorom


"Suma Republike Češke" gospodinom ing. Jiri Olivom.


koji nam se posljednjega dana posjeta pridružio na večeri


(snimljeno ispred dvorca Židlochovice)


(Foto: D. Posarić)


Rezimirati bismo mogli ovako: ekskurzija je bila dobra
i sadržajno bogata. Vidjeli smo različite poslove a
šumarstvu i način na koji se oni u Češkoj obavljaju.
Lovstvo su, uz poštivanje pridržavanja lovačkih običaja,
znatno više od nas komercijalizirali i usmjerili na
stvaranje financijske dobiti, i u tome su uspješni, ali se
pomalo izgubila draž prirodnosti takvog načina lova
(uglavnom su bazirani na velikom broju divljači i sigurnom
odstrelu). U šumarstvu upadaju u oči visoke cijene
koje postižu za drvo, kao i velika iskoristivost. Tako
npr. za lužnjak postižu, prema njihovom iskazu, prosječnu
cijenu od 5.000-7.000 kruna (300-400 DEM) po kubiku
trupaca, a crnog oraha čak 20.000-30.000 kruna
(1.200-1.800 DEM). Za smreku imaju siguran plasman,
a uvjerili smo se da iskoriste i najtanji dio debla
(čak do 3-4 cm debljine), koji režu a metricu. Nije rijetkost
uz cestu vidjeti složenu robu koja bi bila pandan
našoj iz kasnog letvika ili prvih prorjeda, i to gotovo
čitava debalca od perca do vrha. Ima tu i višestruko
zakrivljenih sortimenata, čak brezovih, ali sve je to
složeno uz cestu i bit će prodano. Takoder je primjetno