DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 103     <-- 103 -->        PDF

MEĐUNARODNA SURADNJA


EKSKURZIJA "HRVATSKIH SUMA" U REPUBLIKU CESKU
od 24, do 30. lipnja 2001.


Od 24. do 30. lipnja 2001. "Hrvatske šume" organizirale
su službeni put u Republiku Češku. Izaslanstvo "
Hrvatskih šuma" činili su mahom upravitelji šumarija i
stručni suradnici iz pet uprava šuma, i to: 17 putnika iz
Uprave šuma Bjelovar, s upraviteljem uprave Antunom
Pehačekom, dipl. ing, šum., 15 putnika iz
Uprave šuma Vinkovci, s upraviteljem uprave Lukom
Vukovcem, dipl. ing. šum., 2 putnika iz Uprave šuma
Osijek, 2 iz Uprave šuma Koprivnica, jedan iz
Uprave šuma Požega i osam iz Direkcije. Službeni
predstavnik "Hrvatskih šuma" ispred izaslanstva bio je
zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" gospodin Ivan
Hodić , dipl. ing. šum., vođa puta bio je zamjenik
upravitelja Uprave šuma Bjelovar Anđelko Kalab
e k, dipl. ing. šum., a prevoditelj za češki jezik bio je
Vlado L a c i n a, dipl, ing. šum.


Stigli smo u nedjelju 24. lipnja u večernjim satima
u šumariju Hluboka nad Vltavou, gdje su nas dočekali
predstavnici poduzeća "Šume Republike Češke" i šumarije-
domaćina. Dobrodošlicu su nam poželjeli zamjenik
direktora "Šuma Republike Češke" gospodin
ing. Brejislav Jakobec i upravitelj šumarije Hluboka
gospodin ing. Vladimir Pau er.


U ponedjeljak smo čitav dan bili gosti šumarije
Hluboka nad Vltavou. Upoznati smo s općim podacima
te razgledali gater Stara obora, kroz koji nas je vodio
sam upravitelj gâtera (lovišta) ing. Petr Z i e g r o s ser.
Gater je osnovan 1771. godine i najstariji je u
Češkoj. Od 1948. godine ima status državnog lovišta, a
od 1992. je u sastavu "Šuma Republike Češke". Površina
mu je oko 1500 ha i ograđen je s oko 24 km ograde.
Kroz čitavo lovište vijuga cesta s koje se mogu vidjeti
krda lopatara i muflona, dok se divlje svinje nalaze
u posebno ograđenom dijelu. Godišnji odstrel je
600-800 komada divljači, većinu kojeg obave strani
lovci. Za razliku od lova u slobodnoj prirodi, ovdje je
odstrel zbog velikog broja divljači siguran. Kod skupnih
lovova strogo se pazi na smjerove pogona i način
tjeranja divljači, sve da bi lov bio što uspješniji.


Osim Stare obore, toga smo dana vidjeli još šumarsko-
lovaćki i ribarski muzej u dvorcu Ohrada, a to popodne
razgledali grad Češke Budejovice. Budući da
smo imali vodiča, upoznati smo s nekim događajima iz
povijesti grada, te smo razgledali najistaknutije znamenitosti
i građevine grada poznatog po proizvodnji
budvarskog piva.


U utorak 26. lipnja razgledali smo dvorac Hluboka
i grad Česky Krumlov, i uz te su posjete vezani iznimni
dojmovi. Vlasnici dvorca Hluboka (kao i mnogih drugih
dvoraca i posjeda u široj regiji) bili su plemići iz
obitelji Schwarzenberg. Vladali su oko 300 godina do
1939., kada su pred nacistima otišli u egzil u Kanadu.
Sam dvorac su od 1840-1871. Schwarzenberzi obnovili
u neogotičkom stilu po uzoru na poznati engleski dvorac
Windsor. Unutrašnjost mu obiluje slikama i raznim
drugim umjetninama, knjigama, oružjem i originalnim
namještajem. Zidovi i stropovi gotovo svih soba
obloženi su majstorski izrezbarenim drvom, a parket u
prostorijama napravljen je od devet različitih vrsta
drveta. Oko dvorca je podignut park iznimne ljepote.


Slika 1. U razgledavanju bogate češke kulturne baštine - dolazak
u dvorac Hluboka
(Foto: D. Posarić)


Nakon dvorca Hluboka razgledali smo grad Česky
Krumlov. Taj je grad zbog iznimne povijesne i kulturne
vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a. Kompleks
dvorca u Krumlovu drugi je po veličini u Češkoj (neznatno
je manji od praškoga dvorca). Stara je gradska
jezgra dobro očuvana i obiluje spomenicima kulture.
Krumlov je danas poznat po kulturnim sadržajima i u
njemu se održavaju mnogi festivali, izložbe, razne kazališne
predstave itd.


U šumariji Česky Krumlov domaćin nam je bio ing.
Mikulaš Riha. Kroz sadržajnu terensku ekskurziju
upoznali smo se s načinom gospodarenja gorskim šumama.
Na nekoliko stajališta vidjeli smo različite sastojine,
od čistih smrekovih, preko tipične zajednice
bukve, jele i smreke, do mješovitih sastojina u kojima