DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 103 <-- 103 --> PDF |
MEĐUNARODNA SURADNJA EKSKURZIJA "HRVATSKIH SUMA" U REPUBLIKU CESKU od 24, do 30. lipnja 2001. Od 24. do 30. lipnja 2001. "Hrvatske šume" organizirale su službeni put u Republiku Češku. Izaslanstvo " Hrvatskih šuma" činili su mahom upravitelji šumarija i stručni suradnici iz pet uprava šuma, i to: 17 putnika iz Uprave šuma Bjelovar, s upraviteljem uprave Antunom Pehačekom, dipl. ing, šum., 15 putnika iz Uprave šuma Vinkovci, s upraviteljem uprave Lukom Vukovcem, dipl. ing. šum., 2 putnika iz Uprave šuma Osijek, 2 iz Uprave šuma Koprivnica, jedan iz Uprave šuma Požega i osam iz Direkcije. Službeni predstavnik "Hrvatskih šuma" ispred izaslanstva bio je zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" gospodin Ivan Hodić , dipl. ing. šum., vođa puta bio je zamjenik upravitelja Uprave šuma Bjelovar Anđelko Kalab e k, dipl. ing. šum., a prevoditelj za češki jezik bio je Vlado L a c i n a, dipl, ing. šum. Stigli smo u nedjelju 24. lipnja u večernjim satima u šumariju Hluboka nad Vltavou, gdje su nas dočekali predstavnici poduzeća "Šume Republike Češke" i šumarije- domaćina. Dobrodošlicu su nam poželjeli zamjenik direktora "Šuma Republike Češke" gospodin ing. Brejislav Jakobec i upravitelj šumarije Hluboka gospodin ing. Vladimir Pau er. U ponedjeljak smo čitav dan bili gosti šumarije Hluboka nad Vltavou. Upoznati smo s općim podacima te razgledali gater Stara obora, kroz koji nas je vodio sam upravitelj gâtera (lovišta) ing. Petr Z i e g r o s ser. Gater je osnovan 1771. godine i najstariji je u Češkoj. Od 1948. godine ima status državnog lovišta, a od 1992. je u sastavu "Šuma Republike Češke". Površina mu je oko 1500 ha i ograđen je s oko 24 km ograde. Kroz čitavo lovište vijuga cesta s koje se mogu vidjeti krda lopatara i muflona, dok se divlje svinje nalaze u posebno ograđenom dijelu. Godišnji odstrel je 600-800 komada divljači, većinu kojeg obave strani lovci. Za razliku od lova u slobodnoj prirodi, ovdje je odstrel zbog velikog broja divljači siguran. Kod skupnih lovova strogo se pazi na smjerove pogona i način tjeranja divljači, sve da bi lov bio što uspješniji. Osim Stare obore, toga smo dana vidjeli još šumarsko- lovaćki i ribarski muzej u dvorcu Ohrada, a to popodne razgledali grad Češke Budejovice. Budući da smo imali vodiča, upoznati smo s nekim događajima iz povijesti grada, te smo razgledali najistaknutije znamenitosti i građevine grada poznatog po proizvodnji budvarskog piva. U utorak 26. lipnja razgledali smo dvorac Hluboka i grad Česky Krumlov, i uz te su posjete vezani iznimni dojmovi. Vlasnici dvorca Hluboka (kao i mnogih drugih dvoraca i posjeda u široj regiji) bili su plemići iz obitelji Schwarzenberg. Vladali su oko 300 godina do 1939., kada su pred nacistima otišli u egzil u Kanadu. Sam dvorac su od 1840-1871. Schwarzenberzi obnovili u neogotičkom stilu po uzoru na poznati engleski dvorac Windsor. Unutrašnjost mu obiluje slikama i raznim drugim umjetninama, knjigama, oružjem i originalnim namještajem. Zidovi i stropovi gotovo svih soba obloženi su majstorski izrezbarenim drvom, a parket u prostorijama napravljen je od devet različitih vrsta drveta. Oko dvorca je podignut park iznimne ljepote. Slika 1. U razgledavanju bogate češke kulturne baštine - dolazak u dvorac Hluboka (Foto: D. Posarić) Nakon dvorca Hluboka razgledali smo grad Česky Krumlov. Taj je grad zbog iznimne povijesne i kulturne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a. Kompleks dvorca u Krumlovu drugi je po veličini u Češkoj (neznatno je manji od praškoga dvorca). Stara je gradska jezgra dobro očuvana i obiluje spomenicima kulture. Krumlov je danas poznat po kulturnim sadržajima i u njemu se održavaju mnogi festivali, izložbe, razne kazališne predstave itd. U šumariji Česky Krumlov domaćin nam je bio ing. Mikulaš Riha. Kroz sadržajnu terensku ekskurziju upoznali smo se s načinom gospodarenja gorskim šumama. Na nekoliko stajališta vidjeli smo različite sastojine, od čistih smrekovih, preko tipične zajednice bukve, jele i smreke, do mješovitih sastojina u kojima |