DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 102 <-- 102 --> PDF |
njegovu opstanku i uspješnu djelovanju, kad "djelatnici ove Akademijine jedinice nisu, kao ni mnogi drugi, poklekli očaju, nego su tražili i nalazili svoj kutak da odrade ono što su sami odredili da su domovini dužni". Potom je potpredsjednik pohvalio izdavačku djelatnost Centra nanizavši najznačajnija njegova izdanja. Navodeći kako je Akademija dijelila tada, u teškome ratnom vihoru, zajedničku sudbinu sa svojim Centrom, naglasio je da u to "zajedništvo Akademija rado ubraja i Gradsko poglavarstvo Vinkovaca i županiju vukovarsko- srijemsku i Hrvatske šume i sve one koji su u djelatnosti Vinkovačkoga znanstvenoga centra prepoznali aktivnost svoje Akademije, prepoznali dotle da su se brinuli i o smještaju Centra, da bi mu sada osigurali udobno mjesto ovdje, u Ulici Jurja Dalmatinca´1. Voditelj Centra akademik K1 e p a c izvijestio je detaljnije o dosadašnjem radu i predstavio upravo izašlu Spomenicu Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima 1969./70. 2000. (Zagreb - Vinkovci, 2000.). Oživio je vrijeme kada je prije 30 godina Akademija utemeljila svoju znanstvenu jedinicu u Vinkovcima "gradu bogate književne, kulturne, prirodoznanstvene, a posebno šumarske tradicije", a potom prikazao strukturu Spomenice s njezinim poglavljima, zaustavivši se posebice na brojčanim pokazateljima o izdavčkoj djelatnosti Centra, koji precizno i slikovito svjedoče o kontinuiranu radu u njegovoj tridesetogodišnjoj povijesti. Takoder je upozorio na teške okolnosti i nedaće kroz koje je Centar prošao u vrijeme Domovinskoga rata da bi, usprkos svemu, uporno ostvarivao zadatke i ciljeve Akademije kao svojega utemeljitelja, proširivši postupno svoj rad "na dobrobit ne samo Slavonije i Srijema nego i cijele Hrvatske". Akademik Mirko Vidaković u obljetničkom je programu predstavio monografiju akademika Klepca Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj Spačva (Zagreb - Vinkovci, 2000.). U svojemu je prikazu istaknuo preglednost monografije i autorovu transparentnu nakanu da obradi Spačvu u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, no ipak s težištem u najvećemu poglavlju knjige Današnje šume hrasta lužnjaka u Spačvi, da bi nas u jasnim preporukama kako sačuvati tu najveću cjelinu lužnjakovih hrastika od propadanja većih razmjera suočio sa svojom vizijom o njihovu očuvanju u budućnosti. Naposljetku je akademik Vidaković čestitao autoru na cjelovitu prikazu toga najvrednijega šumskoga kompleksa u Hrvatskoj. Prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević predstavila je iscrpno Zbornik radova Hrvatski ban Josip Šokčević (Zagreb - Vinkovci, 2000.), jedno od najprestižnijih Centrovih izdanja. Prikazala je pritom svaku od triju cjelina, članak po članak prema redoslijedu u Zborniku, prožimljući sve izneseno osobnim stavovima, eruditskim znanjem i zanesenošću za to povijesno razdoblje, a posebice osobu bana Josipa Sokčevića i njegov udio u političkom osamostaljenju i gospodarskom razvoju Hrvatske. Osobito je u ovom prikazu vrijedna autoričina sinteza, gdje je u 15. točaka izričito navedeno sve stoje za Hrvatsku učinio ovaj s nepravom zanemaren i zaboravljen hrvatski ban, čije djelo ovim Akademijinim izdanjem najzad dobiva zasluženo priznanje. Obljetnički skup Centra za znanstveni rad u Vinkovcima pozdravili su i lokalni čelnici, vukovarskosrijemski župan Petar Čobanković , upravitelj Uprave šuma Vinkovci Luka Vukovac i predsjednik Matice hrvatske Vinkovci Ante M i 1 j ak. Na kraju se upraviteljica Akademijina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, znanstvena savjetnica dr. Katica Čorkalo koja je i vodila prethodni program, zahvalila Gradskom poglavarstvu Vinkovaca na uređenu i ustupljenu poslovnom prostoru (gdje je za uzvanike priređena izložba svih Centrovih izdanja), kao i na potpori u ostvarenju drugih programa, a Vukovarsko-srijemskoj županiji i Hrvatskim šumama što su tome na svoj način pripomogli. K tome je izrazila zahvalnost i uglednim vinkovačkim slikarima koji su se odazvali Centrovu pozivu i darivali svoje umjetnine - doajenu među vinkovačkim slikarima Jozi Matakoviću i akad. slikaru Stjepanu Joziću. Obljetnica je na primjeren način zabilježena u dnevnom i tjednom tisku, Vjesniku, Večernjem listu, Glasu Slavonije i Vinkovačkom listu te u vrijednim prilozima Hrvatske i Vinkovačke televizije. Katica Čorkalo i Juraj Medvedović |