DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ponentu u prebornim bukovo-jelovim šumama. Opisane su entomološka i fitopatološka komponenta zaštite šuma, štete od životinja i integralna zaštita jelovih šuma. Naglašeno je kako se jela u Hrvatskoj nalazi uglavnom u optimumu svoga prirodnoga areala, i da unatoč tomu ima velik broj svojih prirodnih napadača, kukaca koji se hrane pojedinim dijelovima stabla. Osim štetnih kukaca u jelovim šumama postoje i korisni, od kojih su opisani trčci (Coleoptera i Carabidae). U prilogu o lovstvu autori opisuju glavne gospodarske vrste divljači, pridolazeće vrste i ostale životinjske vrste. Naglašavaju kako u jelovim šumama prevladavaju vrste koje daju prednost prostranim šumskim kompleksima i da osobito značenje imaju veliki predatori medvjed, vuk i ris. Sedmo poglavlje obraduje iskorištavanje, mehanizaciju, tehnološka svojstva i uporabu jelovine. Ovo veliko poglavlje obrađeno je u 5 podpoglavlja. Opisano je iskorištavanje bukovo-jelovih prebornih šuma, organizacija rada, otvaranje i uporaba mehanizacije, primarna mehanička obrada jelovine, anatomska i tehnološka svojstva jelova drva te prerada, obrada i uporaba jelovine. U iskorištavanju jelovine opisana je kakvoća drvnih sortimenata, sječa i izrada jelovih stabala, privlačenje, transport, otvaranje šuma i normiranje jelovih drvnih proizvoda. U radu druge grupe autora opisana je primjena različitih strojeva prilikom iskorištavanja prebornih jelovih šuma, svojstvo strojeva i pogodnost njihova korištenja u šumi. Sa stajališta organizacije rada opisan je učinak rada motornim pilama u sječi i izradi za dane bez snijega i sa snijegom, koji je čest u području prebornih šuma. U podpoglavlju o primarnoj mehaničkoj obradi jelovine autor daje povijesni prikaz razvoja obrade jelovine u Hrvatskoj, suvremeni način piljenja jelovih trupaca, njihovu iskoristivost tijekom obrade i kompjutorsku tehnologiju u pilanskoj obradi jelovine. Iz povijesnoga razvoja pilanastva razvidno je da u Gorskome kotaru 1860. godine ima 50 pilana potočara i 80 venecijanskih jarmača, koje godišnje prepile 250 000 m´ trupaca jelovine, što upućuje na izuzetnu važnost te vrste drveta za ondašnji gospodarski razvoj kraja. Drvo jele opisano je sa stajališta anatomije i tehnologije, stoje potkrepljeno rezultatima novijih istraživanja. U preradi, obradi i uporabi jelovine opisani su ukratko, ali vrlo jezgrovito, kemijska prerada, mehanička obrada i ljepljenje jelova drva, njegova mehanička obrada i tradicionalna uporaba jelovine u Gorskome kotaru. U osmome poglavlju govori se o ekonomici gospodarenja jelovim šumama. Obrađeno je tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj, sveukupna vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj uključivo i općekorisne funkcije šuma te ekonomski pokazatelji u lancu gospodarenja od jelove šume do uporabe jelovine. Tržišne prilike opisane su za oblo drvo i trupce, piljenu gradu i mogućnosti uporabe jelovine za celulozu i papir. Posebno su opisana gospodarska kretanja i njihovi utjecaji na tržište jelovine. U radu o sveukupnoj vrijednosti jelovih šuma u Hrvatskoj iskazane su vrijednosti drva, sporednih šumskih proizvoda i procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma ustanovljena je procjenom pojedinih funkcija i primjenom vrednovanja po metodologiji koja je prihvaćena podzakonskim aktom Zakona o šumama Republike Hrvatske. Utvrđena vrijednost općekorisnih funkcija prebornih bukovo-jelovih šuma višestruko prelazi zajedničku vrijednost drva i sporednih šumskih proizvoda. Ekonomski pokazatelji u lancu uporabe jelovine razrađeni su od trupca preko piljenice, sirovih elemenata, suhih elemenata, ljepljenih elemenata do finalnih proizvoda. Naglašeno je da se prerada jelovih trupaca u piljenu gradu i piljene elemente uglavnom usmjerava za potrebe građevinarstva i da uopće ne postoje statistički podaci o finalizaciji jelovine. Utvrđeno je da najveću prosječnu stopu kontribucijske marže postiže piljeni element i daje vrlo niska u finalizaciji jelovine - građevinskoj stolariji. U devetome poglavlju, bibliografiji, navedeno je 876 referenci citirane i korištene literature te kazalo imena. U daljnjem tekstu navidimo autore i radove po poglavljima monografije. SADRŽAJ-CONTENTS Slavko Matić PROSLOV - FOREWORD Branimir Prpić UVOD - INTRODUCTION Dušan Klepac RAZVOJ GOSPODARENJA U JELOVIM ŠUMAMA - THE DEVELOPMENT OF FIR FOREST MANAGEMENT ŠUMSKE ZAJEDNICE I EKOLOŠKE PRILIKE - FOREST ASSOCIATIONS AND ECOLOGICAL CONDITIONS Ivo Trinajstić RASPROSTRANJENOST, MORFOLOGIJA I TAKSONOMUA JELE U HRVATSKOJ DISTRIBUTION, MORPHOLOGY AND TAXONOMI OF THE FIR IN CROATIA |