DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 97     <-- 97 -->        PDF

4.
prof. dr. sc. Slavko Matić - Uzgajanje u jelovim šumama,
5.
Akademik Dušan Klepac - Uređivanje jelovih šuma,
6.
prof. dr. sc. Milan Glavaš - Štetni biotski čimbenici
jele, integralna zaštita i lovstvo,
7.
prof. dr. sc. Boris Ljuljka - Iskorištavanje, mehanizacija,
svojstva i uporaba jelovine,
8.
prof. dr. sc. Mladen Figurić - Ekonomika gospodarenja
jelovim šumama,
9.
poglavlje bibliografiju i kazalo imena izradio je tehnički
urednik monografije Hranislav Jakovac,
dipl. ing.
U prvome poglavlju obrađene su taksonomske
značajke i rasprostiranje obične jele u Europi i Hrvatskoj,
zatim geološka podloga i tla jelovih šuma, klima i
mikroklima jelovih sastojina u panonskomne i dinarskome
dijelu jelova areala, šumske zajednice obične
jele i jelove šume obuvaćene zaštitom prirode. Zbog
svoje ekološke konstitucije obična jela s bukvom i ostalim
vrstama drveća tvori preborne šume u kojima je
ona glavna vrstu i preduvjet preborne strukture.


Jelove šume zauzimaju u Hrvatskoj oko 220 000 ha,
a nalazimo je u 5 šumskih zajednica koje predstavljaju
šumske ekološke sustave s jelom. Najveću površinu
zauzima šuma bukve i jele u višem pojasu krša Hrvatskih
Dinarida. pretežito na kalkokambisolu. Znatno je
manja površina panonske bukovo-jelove šume, dok
šume jele s crnim grabom nalazimo u manjim površinama
na Biokovu i na obroncima Velike Kapele iznad
Novog Vinodolskog. Veliko gospodarsko, a istovremeno
i ekološko značenje ima šuma jele s rebračom na silikatnim
geološkim podlogama u Gorskome kotaru.


U ovome poglavlju opisani su geološka podloga i
tla jelovih šuma i jelove šume koje se nalaze u objektima
zaštićenim sa stajališta zaštite prirode.


U drugome poglavlju obrađena je ekofiziologija
obične jele s posebnim osvrtom na izravne ekološke
čimbenike, a osobito na njezine zahtjeve prema svjetlosti.
Velika podnošljivost zasjene čini jelu konkurentnijom
od ostalih vrsta drveća, u zajedničkim staništima
(bukva, gorski javor, gorski brijest i dr.). Opisan je
korijenski sustav jele u dinarskome i panonskome staništu,
pojava fiziološkoga srašćivanja njezinoga korjenja,
mikoriza i mikrobiološka aktivnost tala jelovih
šuma. Opisano je, nadalje, propadanje obične jele
uzrokovano promjenom "kemijske klime" u području
zapadnih Dinarida.


Ovo poglavlje sadrži opis infrastrukturne uloge prebornih
šuma u krajobrazu.


Genetika i oplemenjivanje obične jele opisani su
u trećemu poglavlju, koje razrađuje dosadašnje spoznaje
o oplemenjivanju obične jele od generativnoga
razmnožavanja do sjemenskih sastojina i pokusa provenijencije
u Hrvatskoj. Na oplemenjivanju jele u Hr


vatskoj nije se u većoj mjeri istraživalo, budući da se
ona u prebornim šumama vrlo dobro prirodno pomlađuje.
Obična jela danas je najoštećenija vrsta drveta u
Hrvatskoj, ali i u ostalome dijelu njezinoga europskoga
areala, stoje šumare genetičare usmjerilo na obimnija
istraživanja.


U pogledu očuvanja genofonda obične jele preporučuje
se konzervacija lokalnih genetskih resursa metodom
"in situ". Izneseni su prvi rezultati provenijeničnoga
istraživanja obične jele u rasadničkome testu,
koji su započeti 1994. godine.


U četvrtome poglavlju nalazimo radove iz područja
uzgajanja šuma. Opisano je sjemenarstvo i rasadnička
proizvodnja jelovih biljaka, uzgojni postupci u prebornim
šumama, obnova i posebni uzgojni postupci u
jelovim šumama oštećenim propadanjem i bukovo-jelove
prašume hrvatskih Dinarida.


Ukazano je na sve veće potrebe za sjemenom i sadnicama
obične jele zbog popunjavanja u nepomlađenim
površinama prebora, zbog neuspješnoga prirodnog
pomlađivanja, što je posljedica većega sušenja jele u
drugoj polovici 20. stoljeća.


Naglašeno je da "hrvatsko šumarstvo nikada nije
napustilo preborni način gospodarenja kao mjeru njege,
pomlađivanja, iskorištavanja i trajnog održanja stabilnih,
biološki raznolikih, produktivnih i potrajnih
prebornih šuma".


U ovome poglavlju opisane su prašume bukve i jele
hrvatskih Dinarida, Čorkova uvala u području Nacionalnoga
parka Plitvička jezera, Devčića tavani i Nadžak
bilo u Parku prirode Velebit, Javorov kal u Nacionalnome
parku Risnjak i Plješivička uvala u Ličkoj
Plješivici. Za prve dvije prašume dana je dinamika
strukture sastojine.


Peto poglavlje sadrži radove iz uređivanja šuma
koji se odnose na rast i prirast i dendrokronologiju obične
jele, te uređivanje prebornih jelovih šuma. Ustanovljeni
su visinski, debljinski i volumni rast i prirast
jelovih stabala za jednodobne i preborne šume i gospodarsku
jedinicu Belevine u fakultetskoj šumi Zalesina,
što je poslužilo kao osnovica za rad u ostalim prebornim
šumama.


Načini uređivanja prebornih šuma opisani su za tri
različita razdoblja: od 1765. godine do početka 20. stoljeća,
zatim za prvu polovici 20. stoljeća i sadašnje metode
uređivanja šuma sa stanjem površina, drvnim zalihama
i prirastima, posebno za državne, a posebno za
privatne šume.


U radu o dendrokronologiji obične jele analizirani
su debljinski prirasti stabala iz jelove šume s rebračom
(jedan lokalitet) i šume bukve i jele.


Šesto poglavlje odnosi se na zaštitu šuma od štetnih
biotskih čimbenika jele, na integralnu zaštitu šuma,
na korisne kukce u jelovim šumama te na lovnu kom




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 98     <-- 98 -->        PDF

ponentu u prebornim bukovo-jelovim šumama. Opisane
su entomološka i fitopatološka komponenta zaštite
šuma, štete od životinja i integralna zaštita jelovih šuma.
Naglašeno je kako se jela u Hrvatskoj nalazi
uglavnom u optimumu svoga prirodnoga areala, i da
unatoč tomu ima velik broj svojih prirodnih napadača,
kukaca koji se hrane pojedinim dijelovima stabla.
Osim štetnih kukaca u jelovim šumama postoje i korisni,
od kojih su opisani trčci (Coleoptera i Carabidae).


U prilogu o lovstvu autori opisuju glavne gospodarske
vrste divljači, pridolazeće vrste i ostale životinjske
vrste. Naglašavaju kako u jelovim šumama prevladavaju
vrste koje daju prednost prostranim šumskim
kompleksima i da osobito značenje imaju veliki predatori
medvjed, vuk i ris.


Sedmo poglavlje obraduje iskorištavanje, mehanizaciju,
tehnološka svojstva i uporabu jelovine. Ovo veliko
poglavlje obrađeno je u 5 podpoglavlja. Opisano je iskorištavanje
bukovo-jelovih prebornih šuma, organizacija
rada, otvaranje i uporaba mehanizacije, primarna mehanička
obrada jelovine, anatomska i tehnološka svojstva
jelova drva te prerada, obrada i uporaba jelovine.


U iskorištavanju jelovine opisana je kakvoća drvnih
sortimenata, sječa i izrada jelovih stabala, privlačenje,
transport, otvaranje šuma i normiranje jelovih drvnih
proizvoda. U radu druge grupe autora opisana je primjena
različitih strojeva prilikom iskorištavanja prebornih
jelovih šuma, svojstvo strojeva i pogodnost njihova
korištenja u šumi. Sa stajališta organizacije rada
opisan je učinak rada motornim pilama u sječi i izradi
za dane bez snijega i sa snijegom, koji je čest u području
prebornih šuma.


U podpoglavlju o primarnoj mehaničkoj obradi jelovine
autor daje povijesni prikaz razvoja obrade jelovine
u Hrvatskoj, suvremeni način piljenja jelovih trupaca,
njihovu iskoristivost tijekom obrade i kompjutorsku
tehnologiju u pilanskoj obradi jelovine. Iz povijesnoga
razvoja pilanastva razvidno je da u Gorskome
kotaru 1860. godine ima 50 pilana potočara i 80 venecijanskih
jarmača, koje godišnje prepile 250 000 m´
trupaca jelovine, što upućuje na izuzetnu važnost te
vrste drveta za ondašnji gospodarski razvoj kraja.


Drvo jele opisano je sa stajališta anatomije i tehnologije,
stoje potkrepljeno rezultatima novijih istraživanja.
U preradi, obradi i uporabi jelovine opisani su ukratko,
ali vrlo jezgrovito, kemijska prerada, mehanička obrada
i ljepljenje jelova drva, njegova mehanička obrada i
tradicionalna uporaba jelovine u Gorskome kotaru.


U osmome poglavlju govori se o ekonomici gospodarenja
jelovim šumama. Obrađeno je tržište jelovine u
svijetu i u Hrvatskoj, sveukupna vrijednost jelovih
šuma u Hrvatskoj uključivo i općekorisne funkcije šuma
te ekonomski pokazatelji u lancu gospodarenja od
jelove šume do uporabe jelovine.


Tržišne prilike opisane su za oblo drvo i trupce, piljenu
gradu i mogućnosti uporabe jelovine za celulozu
i papir. Posebno su opisana gospodarska kretanja i njihovi
utjecaji na tržište jelovine.


U radu o sveukupnoj vrijednosti jelovih šuma u Hrvatskoj
iskazane su vrijednosti drva, sporednih šumskih
proizvoda i procjena vrijednosti općekorisnih funkcija
šuma. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma ustanovljena
je procjenom pojedinih funkcija i primjenom vrednovanja
po metodologiji koja je prihvaćena podzakonskim
aktom Zakona o šumama Republike Hrvatske.
Utvrđena vrijednost općekorisnih funkcija prebornih
bukovo-jelovih šuma višestruko prelazi zajedničku vrijednost
drva i sporednih šumskih proizvoda.


Ekonomski pokazatelji u lancu uporabe jelovine razrađeni
su od trupca preko piljenice, sirovih elemenata,
suhih elemenata, ljepljenih elemenata do finalnih proizvoda.
Naglašeno je da se prerada jelovih trupaca u piljenu
gradu i piljene elemente uglavnom usmjerava za
potrebe građevinarstva i da uopće ne postoje statistički
podaci o finalizaciji jelovine. Utvrđeno je da najveću
prosječnu stopu kontribucijske marže postiže piljeni
element i daje vrlo niska u finalizaciji jelovine - građevinskoj
stolariji.


U devetome poglavlju, bibliografiji, navedeno je 876
referenci citirane i korištene literature te kazalo imena.
U daljnjem tekstu navidimo autore i radove po poglavljima
monografije.


SADRŽAJ-CONTENTS


Slavko Matić


PROSLOV - FOREWORD


Branimir Prpić


UVOD - INTRODUCTION


Dušan Klepac


RAZVOJ GOSPODARENJA U JELOVIM ŠUMAMA - THE DEVELOPMENT OF FIR FOREST MANAGEMENT


ŠUMSKE ZAJEDNICE I EKOLOŠKE PRILIKE - FOREST ASSOCIATIONS AND ECOLOGICAL CONDITIONS


Ivo Trinajstić


RASPROSTRANJENOST, MORFOLOGIJA I TAKSONOMUA JELE U HRVATSKOJ


DISTRIBUTION, MORPHOLOGY AND TAXONOMI OF THE FIR IN CROATIA




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Nikola Pernor


TLA JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - SOILS OF THE FIR FORESTS OF CROATIA


Zvonko Seletković


KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U DINARSKIM JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ


CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN FIR FORESTS IN THE DINARIC REGION OF CROATIA


Juraj Medvedović


KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U JELOVIM ŠUMAMA PANONSKE HRVATSKE


CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN THE FIR FORESTS OF PANNONIAN CROATIA


Joso Vukelić, Dario Baričević


ŠUMSKE ZAJEDNICE OBIČNE JELE U HRVATSKOJ - FOREST ASSOCIATIONS OF SILVER FIR IN CROATIA


Zeljko Spanjol, Joso Vukelić


ZAŠTIĆENI OBJEKTI OBIČNE JELE U HRVATSKOJ - PROTECTED SITES OF SILVER FIR IN CROATIA


EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE I FUNKCIJA JELOVIH ŠUMA U PROSTORU


ECOLOGICAL CONSTITUTION OF THE SILVER FIR AND THE FUNCTION OF FIR FORESTS IN SPACE


Branimir Prpić, Zvonko Seletković


EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE - ECOLOGICAL CONSTITUTION OF SILVER FIR


Ivica Tikvić


MIKROBIOLOŠKA AKTIVNOST TLA I MIKORIZA U JELOVIM ŠUMAMA


MICROBIOLOGICAL ACTIVITY OF THE SOIL AND MYCORRHIZAE IN FIR FORESTS


Branimir Prpić


PREBORNA ŠUMA KAO INFRASTRUKTURNA KATEGORIJA PROSTORA


THE SELECTION FOREST AS AN INFRASTRUCTURAL SPATIAL CATEGORY


Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Petar Jurjević


SUŠENJE JELE I PROMJENE "KEMIJSKE KLIME"


DIEBACK OF FIR AND CHANGES IN THE "CHEMICAL CLIMATE"


OPLEMENJIVANJE OBIČNE JELE - BREEDING OF THE SILVER FIR


Mirko Vidaković


GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE OBIČNE JELE - GENERATIVE PROPAGATION


Davorin Kajba


UNUTARPOPULACIJSKA I MEĐUPOPULACIJSKA VARIJABILNOST OBIČNE JELE


THE VARIABILITY OF SILVER FIR: WITHIN A POPULATION AND BETWEEN DIFFERENT POPULATIONS


Mirko Vidaković


MEĐU VRSNA HIBRIDIZACIJA - HYBRIDISATION BETWEEN DIFFERENT SPECIES


Joso Graćan


DOSTIGNUĆA NA OPLEMENJIVANJU OBIČNE JELE U HRVATSKOJ


ACHIEVEMENTS IN THE BREEDING OF SILVER FIR IN CROATIA


Mirko Vidaković, Joso Graćan


OČUVANJE GENOFONDA OBIČNE JELE - THE PROTECTION OF TI IE GENETIC POOL OF THE SILVER FIR


UZGAJANJE JELOVIH ŠUMA - SILVICULTURE IN FIR FORESTS


Slavko Matić, Milan Oršanić, Stevo Orlić, Igor Anić
SJEMENARSTVO, RASADNIČKA PROIZVODNJA I ŠUMSKE KULTURE OBIČNE JELE (Abies alba
Mill.) - SEED PRODUCTION, NURSERY PRODUCTION AND FOREST CULTURES OF THE SILVER FIR {Abies alba Mill.)


Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić


UZGOJNf POSTUPCI U PREBORNIM ŠUMAMA - SILVICULTURAL PROCEDURES IN SELECTION FORESTS


Slavko Matić, Igor Anić, Branimir Prpić, Milan Oršanić


UZGOJNI POSTUPCI U JELOVIM ŠUMAMA OŠTEĆENIMA PROPADANJEM


SILVICULTURAL PROCEDURES IN FIR FORESTS AFFECTED BY DIEBACK


Branimir Prpić, Slavko Matić, Joso Vukelić, Zvonko Seletković


BUKOVO-JELOVE PRAŠUME HRVATSKIH DINARIDA VIRGIN
FORESTS OF BEECH AND FIR IN THE CROATIAN DINARIC MOUNTAIN RANGE


UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - MANAGING FORESTS OF SILVER FIR


Dušan Klepae


RAST I PRIRAST OBIČNE JELE - GROWTH AND INCREMENT OF THE SILVER FIR


Sime Meštrović


UREĐIVANJE ŠUMA OBIČNE JELE - MANAGING FORESTS OF SILVER FIR




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Nikola Lukić, Željko Galić, Mario Božić


DENDROKRONOLOGIJA OBIČNE JELE - DENDROCHRONOLOGY OF SILVER FIR


ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI JELE, INTEGRALNA ZAŠTITA I LOVSTVO HARMFUL
BIOTIC FACTORS OF THE FIR, INTEGRAL PROTECTION AND HUNTING


Milan Glavaš


UVO D - INTRODUCTION


Miroslav Harapin, Boris Hrašovec


ENTOMOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE - ENTOMOLOGICAL COMPLEX OF THE SILVER FIR


Paula Durbešić, Snježana Vujčić-Karlo
TRČCI (Coleoptera, Carabidae) U JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ GROUND
BEETLES (Coleoptera, Carabidae) IN THE FIR FORESTS OF CROATIA


Milan Glavaš, Danko Diminić


MIKOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE - MYCOLOGICAL COMPLEX OF SILVER FIR


Milan Glavaš, Josip Margaletić


ŠTETE OD ŽIVOTINJA - DAMAGE FROM ANIMALS


Miroslav Harapin


INTEGRALNA ZAŠTITA JELE - INTEGRATED PROTECTION OF FIR STANDS


Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec


JELOVE ŠUME KAO LOVIŠTE I STANIŠTE ŽIVOTINJSKIH VRSTA FIR
FOREST AS HUNTING GROUNDS AND HABITATS OF ANIMAL SPECIES


ISKORIŠTAVANJE, MEHANIZACIJA, TEHNOLOŠKA SVOJSTVA I UPORABA JELOVINE EXPLOITATION,
MECHANISATION, TECHNOLOGICAL PROPERTIES AND THE USE OF FIR TIMBER


Ante P. B. Krpan, Dragutin Pieman


NEKA OBILJEŽJA ISKORIŠTAVANJA HRVATSKIH JELOVIH ŠUMA SOME
FEATURES OF FIR FOREST EXPLOITATION


Stanislav Sever, Dubravko Horvat, Vlado Goglia, Ivan Knežević, Ivan Martinić,
Stjepan Puljak, Stjepan Risović, Vencl Vondra


ŠUMARSKO INŽENJERSTVO U JELOVIM SASTOJINAMA - RAD, OTVARANJE ŠUMA I
UPORABA MEHANIZACIJE FORESTRY
ENGINEERING IN FIR STANDS - WORK, FOREST OPENING AND USE OF MECHANISATION


Marijan Brežnjak


PRIMARNA MEHANIČKA OBRADA JELOVINE - PRIMARY MECHANICAL PROCESSING OF FIRWOOD


Slavko Govorćin, Vladimir Sertić, Radovan Despot, Jelena Trajković, Tomislav Sinković


JELOVINA-FIR


Vladimir Sertić


KEMIJSKA PRERADA JELOVINE - CHEMICAL PROCESSING OF FIRWOOD


Boris Ljulj ka, Andrija Bogner, Ivica Grbac, Vlatka Jirouš-Rajković


OBRADA I UPORABA JELOVINE - THE USE AND PROCESSING OF FIR


EKONOMIKA GOSPODARENJA JELOVIM ŠUMAMA - THE ECONOMICS OF FIR FOREST MANAGEMENT


Rudolf Sabadi


TRŽIŠTE JELOVINE U SVIJETU I U HRVATSKOJ THE
FIRWOOD MARKET IN THE WORLD AND IN CROATIA


Rudolf Sabadi, Branimir Prpić, Hranislav Jakovac


UKUPNA VRIJEDNOST JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - TOTAL VALUE OF CROATIAN FIR FORESTS


Mladen Figurić, Tomislav Grladinović


EKONOMSKI POKAZATELJI U LANCU UPORABE JELOVINE ECONOMIC
INDICES IN THE CHAIN OF FIRWOOD USE


Hranislav Jakovac


BIBLIOGRAFIJA- BIBLIOGRAPHY
KAZALO IMENA - LIST OF NAMES
AUTORI I KOAUTORI MONOGRAFIJE S ADRESAMA


AUTHORS AND CO-AUTHORS OF THE MONOGRAPH WITH ADDRESSES


Branimir Prpić




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 101     <-- 101 -->        PDF

PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA" II - DIO


Prof. dr. sc. Marijan B r e ž n j a k, profesor emeritus,
profesor Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu


PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA, II - dio
Udžbenik je izdao Šumarski fakultet Zagreb, Svetošimunska
25, na temelju odobrenja Senata Sveučilišta
u Zagrebu od 25. listopada 1997.
UDK 674*093 (075.8)
ISBN: 953-6307-43-X
http://www.ergraf.hr/tiskara-md
Format 240 x 165 mm
215 stranica
19 grafikona
11 tablica
76 fotografija
23 skice
152 navoda korištene i citirane literature


Bibliografija iza svakog poglavlja.


Abecedno kazalo sadržaja.


U siječnju 2001. Izašao je iz tiska u izdanju Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu drugi dio knjige
PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA. Uvaženi autor,
prof. dr. sc. Marijan Brežnjak, profesor emeritus, ovim
radom planski zaokružuje djelo započeto s izdavanjem
prvog dijela još 1997. godine. Nakon prvog dijela udž


benika u kojemu je obrađeno područje pilanskih proizvoda,
njihovih svojstava i načini proizvodnje, autor u
drugom dijelu udžbenika daje težište proučavanju karakteristika
pilanskog postrojenja u cjelini, te pojedinih
njegovih dijelova s prikazima i analizama značajnijih
tehnoloških i proizvodnih postupaka u pilanskoj
preradi drva.


Drugi dio knjige PILANSKA TEHNOLOGIJA
DRVA podijeljen je kao i prvi dio u 14 poglavlja, obogaćen
nazivima i pojmovima na engleskom jeziku, terminologijom
najčešće korištenom u anglo-američkoj
stručnoj literaturi, kao i pregledom korištene domaće i
strane literature na kraju većih cijelina, odnosno poglavlja.


Autor nastavlja prethodnu knjigu s poglavljem Pilansko
postrojenje u kojemu prikazuje osnovne karakteristike
pilanskog postrojenja, dijelove, objekte i
uređaje koji služe u industrijskoj preradi pilanske sirovine
u gotovi pilanski proizvod.


Nastavlja prikazom Vrsta pilana i pokazateljima
koji određuju razne vrste pilana glede vrste drva, kapaciteta,
te do posebno obrađene podjele na karakteristike
njihovih proizvoda.


Poglavlje Stovarište trupaca govori o prostoru za
smještaj, odnosno uskladištenje i pripremu pilanske sirovine
za daljnju preradu, ali i mjestu na kojemu se
obavljaju mnogi radovi kao važna faza cjelokupnog
proizvodnog procesa u pilani. Autor je ovom poglavlju
posvetio posebnu pozornost, obogativši ga s puno fotografija.


Proračuni kapaciteta svih uređaja u vezi sa stovarištem
posebno su korisni pri projektiranju pilanskih pogona,
ali i u pilanskoj praksi, što autor potkrijepljuje
na temelju vlastitih istraživanja prikazom Kapacitet i
izbor transportnih sredstava i uređaja na stovarištu
trupaca.


Pilanska hala daje sažet prikaz opisa zgrade u kojoj
se odvija osnovni proces pilanske obrade trupaca, te
navodi i sve ostale prateće prostore koji su neophodni
u pilanskoj hali glede namjene i organizacije proizvodnje
u jednoj pilani.


U poglavlju Izbor i uvjeti rada primarnih pilanskih
strojeva ukazuje na važnost kriterija ispravnog izbora
primarnih pilanskih strojeva, koji su u pravilu i
najskuplji strojevi, i jer će o tome ovisiti uspješnost
cjelokupne pilanske proizvodnje. Autor posebno naglašava
i grafički prikazuje utjecaje mnogih elemenata režima
piljenja o kojima će ovisiti iskorištenje sirovine.


Specifične karakteristike primarnih pilanskih
strojeva i njihova primjena prikazane su kroz pregled
osnovnih vrsta primarnih strojeva koji se danas
koriste u pilanskoj praksi, sa sažetim tehničkim osobi