DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 97 <-- 97 --> PDF |
4. prof. dr. sc. Slavko Matić - Uzgajanje u jelovim šumama, 5. Akademik Dušan Klepac - Uređivanje jelovih šuma, 6. prof. dr. sc. Milan Glavaš - Štetni biotski čimbenici jele, integralna zaštita i lovstvo, 7. prof. dr. sc. Boris Ljuljka - Iskorištavanje, mehanizacija, svojstva i uporaba jelovine, 8. prof. dr. sc. Mladen Figurić - Ekonomika gospodarenja jelovim šumama, 9. poglavlje bibliografiju i kazalo imena izradio je tehnički urednik monografije Hranislav Jakovac, dipl. ing. U prvome poglavlju obrađene su taksonomske značajke i rasprostiranje obične jele u Europi i Hrvatskoj, zatim geološka podloga i tla jelovih šuma, klima i mikroklima jelovih sastojina u panonskomne i dinarskome dijelu jelova areala, šumske zajednice obične jele i jelove šume obuvaćene zaštitom prirode. Zbog svoje ekološke konstitucije obična jela s bukvom i ostalim vrstama drveća tvori preborne šume u kojima je ona glavna vrstu i preduvjet preborne strukture. Jelove šume zauzimaju u Hrvatskoj oko 220 000 ha, a nalazimo je u 5 šumskih zajednica koje predstavljaju šumske ekološke sustave s jelom. Najveću površinu zauzima šuma bukve i jele u višem pojasu krša Hrvatskih Dinarida. pretežito na kalkokambisolu. Znatno je manja površina panonske bukovo-jelove šume, dok šume jele s crnim grabom nalazimo u manjim površinama na Biokovu i na obroncima Velike Kapele iznad Novog Vinodolskog. Veliko gospodarsko, a istovremeno i ekološko značenje ima šuma jele s rebračom na silikatnim geološkim podlogama u Gorskome kotaru. U ovome poglavlju opisani su geološka podloga i tla jelovih šuma i jelove šume koje se nalaze u objektima zaštićenim sa stajališta zaštite prirode. U drugome poglavlju obrađena je ekofiziologija obične jele s posebnim osvrtom na izravne ekološke čimbenike, a osobito na njezine zahtjeve prema svjetlosti. Velika podnošljivost zasjene čini jelu konkurentnijom od ostalih vrsta drveća, u zajedničkim staništima (bukva, gorski javor, gorski brijest i dr.). Opisan je korijenski sustav jele u dinarskome i panonskome staništu, pojava fiziološkoga srašćivanja njezinoga korjenja, mikoriza i mikrobiološka aktivnost tala jelovih šuma. Opisano je, nadalje, propadanje obične jele uzrokovano promjenom "kemijske klime" u području zapadnih Dinarida. Ovo poglavlje sadrži opis infrastrukturne uloge prebornih šuma u krajobrazu. Genetika i oplemenjivanje obične jele opisani su u trećemu poglavlju, koje razrađuje dosadašnje spoznaje o oplemenjivanju obične jele od generativnoga razmnožavanja do sjemenskih sastojina i pokusa provenijencije u Hrvatskoj. Na oplemenjivanju jele u Hr vatskoj nije se u većoj mjeri istraživalo, budući da se ona u prebornim šumama vrlo dobro prirodno pomlađuje. Obična jela danas je najoštećenija vrsta drveta u Hrvatskoj, ali i u ostalome dijelu njezinoga europskoga areala, stoje šumare genetičare usmjerilo na obimnija istraživanja. U pogledu očuvanja genofonda obične jele preporučuje se konzervacija lokalnih genetskih resursa metodom "in situ". Izneseni su prvi rezultati provenijeničnoga istraživanja obične jele u rasadničkome testu, koji su započeti 1994. godine. U četvrtome poglavlju nalazimo radove iz područja uzgajanja šuma. Opisano je sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja jelovih biljaka, uzgojni postupci u prebornim šumama, obnova i posebni uzgojni postupci u jelovim šumama oštećenim propadanjem i bukovo-jelove prašume hrvatskih Dinarida. Ukazano je na sve veće potrebe za sjemenom i sadnicama obične jele zbog popunjavanja u nepomlađenim površinama prebora, zbog neuspješnoga prirodnog pomlađivanja, što je posljedica većega sušenja jele u drugoj polovici 20. stoljeća. Naglašeno je da "hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo preborni način gospodarenja kao mjeru njege, pomlađivanja, iskorištavanja i trajnog održanja stabilnih, biološki raznolikih, produktivnih i potrajnih prebornih šuma". U ovome poglavlju opisane su prašume bukve i jele hrvatskih Dinarida, Čorkova uvala u području Nacionalnoga parka Plitvička jezera, Devčića tavani i Nadžak bilo u Parku prirode Velebit, Javorov kal u Nacionalnome parku Risnjak i Plješivička uvala u Ličkoj Plješivici. Za prve dvije prašume dana je dinamika strukture sastojine. Peto poglavlje sadrži radove iz uređivanja šuma koji se odnose na rast i prirast i dendrokronologiju obične jele, te uređivanje prebornih jelovih šuma. Ustanovljeni su visinski, debljinski i volumni rast i prirast jelovih stabala za jednodobne i preborne šume i gospodarsku jedinicu Belevine u fakultetskoj šumi Zalesina, što je poslužilo kao osnovica za rad u ostalim prebornim šumama. Načini uređivanja prebornih šuma opisani su za tri različita razdoblja: od 1765. godine do početka 20. stoljeća, zatim za prvu polovici 20. stoljeća i sadašnje metode uređivanja šuma sa stanjem površina, drvnim zalihama i prirastima, posebno za državne, a posebno za privatne šume. U radu o dendrokronologiji obične jele analizirani su debljinski prirasti stabala iz jelove šume s rebračom (jedan lokalitet) i šume bukve i jele. Šesto poglavlje odnosi se na zaštitu šuma od štetnih biotskih čimbenika jele, na integralnu zaštitu šuma, na korisne kukce u jelovim šumama te na lovnu kom |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ponentu u prebornim bukovo-jelovim šumama. Opisane su entomološka i fitopatološka komponenta zaštite šuma, štete od životinja i integralna zaštita jelovih šuma. Naglašeno je kako se jela u Hrvatskoj nalazi uglavnom u optimumu svoga prirodnoga areala, i da unatoč tomu ima velik broj svojih prirodnih napadača, kukaca koji se hrane pojedinim dijelovima stabla. Osim štetnih kukaca u jelovim šumama postoje i korisni, od kojih su opisani trčci (Coleoptera i Carabidae). U prilogu o lovstvu autori opisuju glavne gospodarske vrste divljači, pridolazeće vrste i ostale životinjske vrste. Naglašavaju kako u jelovim šumama prevladavaju vrste koje daju prednost prostranim šumskim kompleksima i da osobito značenje imaju veliki predatori medvjed, vuk i ris. Sedmo poglavlje obraduje iskorištavanje, mehanizaciju, tehnološka svojstva i uporabu jelovine. Ovo veliko poglavlje obrađeno je u 5 podpoglavlja. Opisano je iskorištavanje bukovo-jelovih prebornih šuma, organizacija rada, otvaranje i uporaba mehanizacije, primarna mehanička obrada jelovine, anatomska i tehnološka svojstva jelova drva te prerada, obrada i uporaba jelovine. U iskorištavanju jelovine opisana je kakvoća drvnih sortimenata, sječa i izrada jelovih stabala, privlačenje, transport, otvaranje šuma i normiranje jelovih drvnih proizvoda. U radu druge grupe autora opisana je primjena različitih strojeva prilikom iskorištavanja prebornih jelovih šuma, svojstvo strojeva i pogodnost njihova korištenja u šumi. Sa stajališta organizacije rada opisan je učinak rada motornim pilama u sječi i izradi za dane bez snijega i sa snijegom, koji je čest u području prebornih šuma. U podpoglavlju o primarnoj mehaničkoj obradi jelovine autor daje povijesni prikaz razvoja obrade jelovine u Hrvatskoj, suvremeni način piljenja jelovih trupaca, njihovu iskoristivost tijekom obrade i kompjutorsku tehnologiju u pilanskoj obradi jelovine. Iz povijesnoga razvoja pilanastva razvidno je da u Gorskome kotaru 1860. godine ima 50 pilana potočara i 80 venecijanskih jarmača, koje godišnje prepile 250 000 m´ trupaca jelovine, što upućuje na izuzetnu važnost te vrste drveta za ondašnji gospodarski razvoj kraja. Drvo jele opisano je sa stajališta anatomije i tehnologije, stoje potkrepljeno rezultatima novijih istraživanja. U preradi, obradi i uporabi jelovine opisani su ukratko, ali vrlo jezgrovito, kemijska prerada, mehanička obrada i ljepljenje jelova drva, njegova mehanička obrada i tradicionalna uporaba jelovine u Gorskome kotaru. U osmome poglavlju govori se o ekonomici gospodarenja jelovim šumama. Obrađeno je tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj, sveukupna vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj uključivo i općekorisne funkcije šuma te ekonomski pokazatelji u lancu gospodarenja od jelove šume do uporabe jelovine. Tržišne prilike opisane su za oblo drvo i trupce, piljenu gradu i mogućnosti uporabe jelovine za celulozu i papir. Posebno su opisana gospodarska kretanja i njihovi utjecaji na tržište jelovine. U radu o sveukupnoj vrijednosti jelovih šuma u Hrvatskoj iskazane su vrijednosti drva, sporednih šumskih proizvoda i procjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. Vrijednost općekorisnih funkcija šuma ustanovljena je procjenom pojedinih funkcija i primjenom vrednovanja po metodologiji koja je prihvaćena podzakonskim aktom Zakona o šumama Republike Hrvatske. Utvrđena vrijednost općekorisnih funkcija prebornih bukovo-jelovih šuma višestruko prelazi zajedničku vrijednost drva i sporednih šumskih proizvoda. Ekonomski pokazatelji u lancu uporabe jelovine razrađeni su od trupca preko piljenice, sirovih elemenata, suhih elemenata, ljepljenih elemenata do finalnih proizvoda. Naglašeno je da se prerada jelovih trupaca u piljenu gradu i piljene elemente uglavnom usmjerava za potrebe građevinarstva i da uopće ne postoje statistički podaci o finalizaciji jelovine. Utvrđeno je da najveću prosječnu stopu kontribucijske marže postiže piljeni element i daje vrlo niska u finalizaciji jelovine - građevinskoj stolariji. U devetome poglavlju, bibliografiji, navedeno je 876 referenci citirane i korištene literature te kazalo imena. U daljnjem tekstu navidimo autore i radove po poglavljima monografije. SADRŽAJ-CONTENTS Slavko Matić PROSLOV - FOREWORD Branimir Prpić UVOD - INTRODUCTION Dušan Klepac RAZVOJ GOSPODARENJA U JELOVIM ŠUMAMA - THE DEVELOPMENT OF FIR FOREST MANAGEMENT ŠUMSKE ZAJEDNICE I EKOLOŠKE PRILIKE - FOREST ASSOCIATIONS AND ECOLOGICAL CONDITIONS Ivo Trinajstić RASPROSTRANJENOST, MORFOLOGIJA I TAKSONOMUA JELE U HRVATSKOJ DISTRIBUTION, MORPHOLOGY AND TAXONOMI OF THE FIR IN CROATIA |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Nikola Pernor TLA JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - SOILS OF THE FIR FORESTS OF CROATIA Zvonko Seletković KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U DINARSKIM JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN FIR FORESTS IN THE DINARIC REGION OF CROATIA Juraj Medvedović KLIMA I HIDROLOŠKE PRILIKE U JELOVIM ŠUMAMA PANONSKE HRVATSKE CLIMATE AND HYDROLOGICAL CONDITIONS IN THE FIR FORESTS OF PANNONIAN CROATIA Joso Vukelić, Dario Baričević ŠUMSKE ZAJEDNICE OBIČNE JELE U HRVATSKOJ - FOREST ASSOCIATIONS OF SILVER FIR IN CROATIA Zeljko Spanjol, Joso Vukelić ZAŠTIĆENI OBJEKTI OBIČNE JELE U HRVATSKOJ - PROTECTED SITES OF SILVER FIR IN CROATIA EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE I FUNKCIJA JELOVIH ŠUMA U PROSTORU ECOLOGICAL CONSTITUTION OF THE SILVER FIR AND THE FUNCTION OF FIR FORESTS IN SPACE Branimir Prpić, Zvonko Seletković EKOLOŠKA KONSTITUCIJA OBIČNE JELE - ECOLOGICAL CONSTITUTION OF SILVER FIR Ivica Tikvić MIKROBIOLOŠKA AKTIVNOST TLA I MIKORIZA U JELOVIM ŠUMAMA MICROBIOLOGICAL ACTIVITY OF THE SOIL AND MYCORRHIZAE IN FIR FORESTS Branimir Prpić PREBORNA ŠUMA KAO INFRASTRUKTURNA KATEGORIJA PROSTORA THE SELECTION FOREST AS AN INFRASTRUCTURAL SPATIAL CATEGORY Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Petar Jurjević SUŠENJE JELE I PROMJENE "KEMIJSKE KLIME" DIEBACK OF FIR AND CHANGES IN THE "CHEMICAL CLIMATE" OPLEMENJIVANJE OBIČNE JELE - BREEDING OF THE SILVER FIR Mirko Vidaković GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE OBIČNE JELE - GENERATIVE PROPAGATION Davorin Kajba UNUTARPOPULACIJSKA I MEĐUPOPULACIJSKA VARIJABILNOST OBIČNE JELE THE VARIABILITY OF SILVER FIR: WITHIN A POPULATION AND BETWEEN DIFFERENT POPULATIONS Mirko Vidaković MEĐU VRSNA HIBRIDIZACIJA - HYBRIDISATION BETWEEN DIFFERENT SPECIES Joso Graćan DOSTIGNUĆA NA OPLEMENJIVANJU OBIČNE JELE U HRVATSKOJ ACHIEVEMENTS IN THE BREEDING OF SILVER FIR IN CROATIA Mirko Vidaković, Joso Graćan OČUVANJE GENOFONDA OBIČNE JELE - THE PROTECTION OF TI IE GENETIC POOL OF THE SILVER FIR UZGAJANJE JELOVIH ŠUMA - SILVICULTURE IN FIR FORESTS Slavko Matić, Milan Oršanić, Stevo Orlić, Igor Anić SJEMENARSTVO, RASADNIČKA PROIZVODNJA I ŠUMSKE KULTURE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) - SEED PRODUCTION, NURSERY PRODUCTION AND FOREST CULTURES OF THE SILVER FIR {Abies alba Mill.) Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić UZGOJNf POSTUPCI U PREBORNIM ŠUMAMA - SILVICULTURAL PROCEDURES IN SELECTION FORESTS Slavko Matić, Igor Anić, Branimir Prpić, Milan Oršanić UZGOJNI POSTUPCI U JELOVIM ŠUMAMA OŠTEĆENIMA PROPADANJEM SILVICULTURAL PROCEDURES IN FIR FORESTS AFFECTED BY DIEBACK Branimir Prpić, Slavko Matić, Joso Vukelić, Zvonko Seletković BUKOVO-JELOVE PRAŠUME HRVATSKIH DINARIDA VIRGIN FORESTS OF BEECH AND FIR IN THE CROATIAN DINARIC MOUNTAIN RANGE UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - MANAGING FORESTS OF SILVER FIR Dušan Klepae RAST I PRIRAST OBIČNE JELE - GROWTH AND INCREMENT OF THE SILVER FIR Sime Meštrović UREĐIVANJE ŠUMA OBIČNE JELE - MANAGING FORESTS OF SILVER FIR |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Nikola Lukić, Željko Galić, Mario Božić DENDROKRONOLOGIJA OBIČNE JELE - DENDROCHRONOLOGY OF SILVER FIR ŠTETNI BIOTSKI ČIMBENICI JELE, INTEGRALNA ZAŠTITA I LOVSTVO HARMFUL BIOTIC FACTORS OF THE FIR, INTEGRAL PROTECTION AND HUNTING Milan Glavaš UVO D - INTRODUCTION Miroslav Harapin, Boris Hrašovec ENTOMOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE - ENTOMOLOGICAL COMPLEX OF THE SILVER FIR Paula Durbešić, Snježana Vujčić-Karlo TRČCI (Coleoptera, Carabidae) U JELOVIM ŠUMAMA U HRVATSKOJ GROUND BEETLES (Coleoptera, Carabidae) IN THE FIR FORESTS OF CROATIA Milan Glavaš, Danko Diminić MIKOLOŠKI KOMPLEKS OBIČNE JELE - MYCOLOGICAL COMPLEX OF SILVER FIR Milan Glavaš, Josip Margaletić ŠTETE OD ŽIVOTINJA - DAMAGE FROM ANIMALS Miroslav Harapin INTEGRALNA ZAŠTITA JELE - INTEGRATED PROTECTION OF FIR STANDS Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec JELOVE ŠUME KAO LOVIŠTE I STANIŠTE ŽIVOTINJSKIH VRSTA FIR FOREST AS HUNTING GROUNDS AND HABITATS OF ANIMAL SPECIES ISKORIŠTAVANJE, MEHANIZACIJA, TEHNOLOŠKA SVOJSTVA I UPORABA JELOVINE EXPLOITATION, MECHANISATION, TECHNOLOGICAL PROPERTIES AND THE USE OF FIR TIMBER Ante P. B. Krpan, Dragutin Pieman NEKA OBILJEŽJA ISKORIŠTAVANJA HRVATSKIH JELOVIH ŠUMA SOME FEATURES OF FIR FOREST EXPLOITATION Stanislav Sever, Dubravko Horvat, Vlado Goglia, Ivan Knežević, Ivan Martinić, Stjepan Puljak, Stjepan Risović, Vencl Vondra ŠUMARSKO INŽENJERSTVO U JELOVIM SASTOJINAMA - RAD, OTVARANJE ŠUMA I UPORABA MEHANIZACIJE FORESTRY ENGINEERING IN FIR STANDS - WORK, FOREST OPENING AND USE OF MECHANISATION Marijan Brežnjak PRIMARNA MEHANIČKA OBRADA JELOVINE - PRIMARY MECHANICAL PROCESSING OF FIRWOOD Slavko Govorćin, Vladimir Sertić, Radovan Despot, Jelena Trajković, Tomislav Sinković JELOVINA-FIR Vladimir Sertić KEMIJSKA PRERADA JELOVINE - CHEMICAL PROCESSING OF FIRWOOD Boris Ljulj ka, Andrija Bogner, Ivica Grbac, Vlatka Jirouš-Rajković OBRADA I UPORABA JELOVINE - THE USE AND PROCESSING OF FIR EKONOMIKA GOSPODARENJA JELOVIM ŠUMAMA - THE ECONOMICS OF FIR FOREST MANAGEMENT Rudolf Sabadi TRŽIŠTE JELOVINE U SVIJETU I U HRVATSKOJ THE FIRWOOD MARKET IN THE WORLD AND IN CROATIA Rudolf Sabadi, Branimir Prpić, Hranislav Jakovac UKUPNA VRIJEDNOST JELOVIH ŠUMA U HRVATSKOJ - TOTAL VALUE OF CROATIAN FIR FORESTS Mladen Figurić, Tomislav Grladinović EKONOMSKI POKAZATELJI U LANCU UPORABE JELOVINE ECONOMIC INDICES IN THE CHAIN OF FIRWOOD USE Hranislav Jakovac BIBLIOGRAFIJA- BIBLIOGRAPHY KAZALO IMENA - LIST OF NAMES AUTORI I KOAUTORI MONOGRAFIJE S ADRESAMA AUTHORS AND CO-AUTHORS OF THE MONOGRAPH WITH ADDRESSES Branimir Prpić |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 101 <-- 101 --> PDF |
PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA" II - DIO Prof. dr. sc. Marijan B r e ž n j a k, profesor emeritus, profesor Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA, II - dio Udžbenik je izdao Šumarski fakultet Zagreb, Svetošimunska 25, na temelju odobrenja Senata Sveučilišta u Zagrebu od 25. listopada 1997. UDK 674*093 (075.8) ISBN: 953-6307-43-X http://www.ergraf.hr/tiskara-md Format 240 x 165 mm 215 stranica 19 grafikona 11 tablica 76 fotografija 23 skice 152 navoda korištene i citirane literature Bibliografija iza svakog poglavlja. Abecedno kazalo sadržaja. U siječnju 2001. Izašao je iz tiska u izdanju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu drugi dio knjige PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA. Uvaženi autor, prof. dr. sc. Marijan Brežnjak, profesor emeritus, ovim radom planski zaokružuje djelo započeto s izdavanjem prvog dijela još 1997. godine. Nakon prvog dijela udž benika u kojemu je obrađeno područje pilanskih proizvoda, njihovih svojstava i načini proizvodnje, autor u drugom dijelu udžbenika daje težište proučavanju karakteristika pilanskog postrojenja u cjelini, te pojedinih njegovih dijelova s prikazima i analizama značajnijih tehnoloških i proizvodnih postupaka u pilanskoj preradi drva. Drugi dio knjige PILANSKA TEHNOLOGIJA DRVA podijeljen je kao i prvi dio u 14 poglavlja, obogaćen nazivima i pojmovima na engleskom jeziku, terminologijom najčešće korištenom u anglo-američkoj stručnoj literaturi, kao i pregledom korištene domaće i strane literature na kraju većih cijelina, odnosno poglavlja. Autor nastavlja prethodnu knjigu s poglavljem Pilansko postrojenje u kojemu prikazuje osnovne karakteristike pilanskog postrojenja, dijelove, objekte i uređaje koji služe u industrijskoj preradi pilanske sirovine u gotovi pilanski proizvod. Nastavlja prikazom Vrsta pilana i pokazateljima koji određuju razne vrste pilana glede vrste drva, kapaciteta, te do posebno obrađene podjele na karakteristike njihovih proizvoda. Poglavlje Stovarište trupaca govori o prostoru za smještaj, odnosno uskladištenje i pripremu pilanske sirovine za daljnju preradu, ali i mjestu na kojemu se obavljaju mnogi radovi kao važna faza cjelokupnog proizvodnog procesa u pilani. Autor je ovom poglavlju posvetio posebnu pozornost, obogativši ga s puno fotografija. Proračuni kapaciteta svih uređaja u vezi sa stovarištem posebno su korisni pri projektiranju pilanskih pogona, ali i u pilanskoj praksi, što autor potkrijepljuje na temelju vlastitih istraživanja prikazom Kapacitet i izbor transportnih sredstava i uređaja na stovarištu trupaca. Pilanska hala daje sažet prikaz opisa zgrade u kojoj se odvija osnovni proces pilanske obrade trupaca, te navodi i sve ostale prateće prostore koji su neophodni u pilanskoj hali glede namjene i organizacije proizvodnje u jednoj pilani. U poglavlju Izbor i uvjeti rada primarnih pilanskih strojeva ukazuje na važnost kriterija ispravnog izbora primarnih pilanskih strojeva, koji su u pravilu i najskuplji strojevi, i jer će o tome ovisiti uspješnost cjelokupne pilanske proizvodnje. Autor posebno naglašava i grafički prikazuje utjecaje mnogih elemenata režima piljenja o kojima će ovisiti iskorištenje sirovine. Specifične karakteristike primarnih pilanskih strojeva i njihova primjena prikazane su kroz pregled osnovnih vrsta primarnih strojeva koji se danas koriste u pilanskoj praksi, sa sažetim tehničkim osobi |