DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 95 <-- 95 --> PDF |
sretan što sam nakon toliko država i ratova dočekao da svoj stoti rođendan proslavim s obitelji i prijateljima". Iz priloga objavljenih na televiziji saznajemo i to daje kao umirovljenik živio u blizini svoje obitelji u Zagrebu, ali ih nije htio opterećivati te je otišao u dom umirovljenika gdje je zadovoljan. Žali što više zbog slabijeg sluha ne može komunicirati, pa se povukao u sobu gdje nalazi svoj mir. Uživa u čitanju te čita "sve što mu padne pod ruku": najrazličitije časopise, stručnu šumarsku literaturu i beletristiku. Šumarska škola Karlovac, u kojoj je predavao od samog početka djelovanja škole (1947-1950) poslala mu je monogrfiju tiskanu 1997. god. prigodom 50. obljetnice neprekidnog rada škole. U braku sa suprugom Boženom, dipl. pravnicom, koja je umrla 1978., imao je, osim sina Velimira i kćer Đurđu, koja je umrla prije dvije godine. Ivan Šavor rođenje u Koprivnici 22. svibnja 1901., gdje je 1912. završio osnovnu školu, a 1922. realnu gimnaziju. Šumarstvo je diplomirao 1931. na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme studija bio je predsjednik Kluba akademičara. Prije i nakon diplomiranja do 1932. radio je kao dnevničarpri Gradskom načelstvu u Koprivnici, surađujući oko sastavljanja gospodarskih osnova gradskih šuma. Tada je načinio i regulacijski plan potoka Koprivnica (30 km.). Od 1932. do 1941. radio je kao pripravnik, a zatim kao upravitelj Šumarije Đurđevačke imovne općine u Đurđevcu. Do 1940. napredovao je u službi u zvanje viši šumarski pristav. Radio je, uz redovne poslove, na pošumljavanju Đurđevačkih pijesaka. Sačinio je herbar od 234 biljke toga područja, a svoju zbirku od 600 vrsta kukaca s Podravskih pijesaka predao je Hrvatskom zoološkom muzeju u Zagrebu. Od 1941. do 1944. radio je pri Ravnateljstvu šuma Đurđevac kao referent i zamjenik direktora, a 19441945. kao upravitelj šumarija Sv. Ivan Žabno, Nova Raca i Bjelovar, te do 1947. kao šef Odsjeka za iskorišćivanje šuma pri Okružnom NO Bjelovar. Iste je godine kraće vrijeme radio pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu. Od 1947. do 1950. bio je predavač stručnih predmeta i zamjenik direktora u Šumarskoj školi u Karlovcu. Tada je rukovodio izgradnjom internata škole. Zatim odlazi u Zagreb gdje do 1952. radi kao profesor Drvno-industrijske škole te pri Ministarstvu i Generalnoj direkciji drvne industrije kao referent za stručne škole na poslovima osnivanja, organizacije i nadzora drvno-industrijskih škola. Nakon toga, do umirovljenja 1966. obnašao je profesorske i druge dužnosti na Drvno-industrijskoj školi u Zagrebu. Tada je napisao "Priručnik za površinsku obradu drva, I-IV (Zagreb 1963-1964., 680 str.) te "Profil tehničara drvne industrije finalnog smjera" (Zagreb, 1966). Uz redovite poslove u Đurđevcu i Bjelovaru bavio se i društvenim radom, posebno na uljepšavanju i na unapređenju Đurđevca. Za vrijeme rada u Zagrebu aktivno je djelovao u radu gradskih, republičkih i biv. jugoslavenskih povjerenstava, odbora i udruženja za kadrove i školstvo na području drvne industrije, a sudjelovao je na stručnim skupovima i kongresima. Izradio je nomenklaturu za 18 zanimanja u finalnoj drvnoj industriji. Ivan Šavor, dipl. ing. šum., bio je ispitivač na državnim ispitima za profesore stručnih škola šumarstva i drvne industrije Hrvatske i predsjednik ispitnog povjerenstva za VKV radnike Kotara Zagreb. Bio je višegodišnji član Hrvatskoga šumarskog društva. Uspješno je vodio rad povjerenstva za kadrove i školstvo Saveza ITŠDI Hrvatske. Osim navedenih radova u zborniku "Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije" (Bjelovar, 1974) nalazimo njegov prilog "Đurđevački pijesci" u kome je pregledno i dokumentirano prikazao prirodne osobine, kultiviranje i pošumljavanje pijesaka (s vrijednim fotografijama). Primio je brojna priznanja, pohvale i nagrade. Između ostalog 1974. primio je Zlatnu plaketu Šumskog gospodarstva Bjelovar, a 1988. priznanje povodom 60. obljetnice Planinarskog društva "Bilo" Koprivnica, kao osnivač društva. Čestitamo kolegi i zaslužnom šumaru Ivanu Šavoru sretan 100. rođendan uz želju da doživi što više rođendanskih slavlja u drugom stoljeću svojega života. Mladen Skoko, dipl. ing. šum. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 96 <-- 96 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI OBIČNA JELA (Abies alba, Mill.) U HRVATSKOJ SILVER FIR (Abies alba, Mill.) IN CROATIA Izdavač znanstvene monografije Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj je Akademija šumarskih znanosti Zagreb, a suizdavač "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Monografija je slijednik Monografije o hrastu lužnjaku, a djelo je hrvatskih šumarskih i drvnotehnoloških znanstvenika. Namjera je bila da se na osnovi objavljenih radova o najznačajnijoj hrvatskoj crnogorici napiše sve ono stoje do danas u nas poznato i istraženo. Dakako da su pritom korištena i strana šumarska iskustva stručnjaka i znanstvenika onih zemalja u kojima je obična jela prirodno rasprostranjena i u kojima je istraživana (Njemačka, Francuska, Italija, Slovačka, republike bivše SFRJ). jas u Dinaridima. One su sirovinski, a osobito ekološki i prirodozaštitarski značajne. Zbog tradicije stručnoga gospodarenja s jelom u Hrvatskoj koja dopire u 18. stoljeće, njezinoga sve većega recentnoga ekološkoga značenja i općega mišljenja kako je ona uz hrast lužnjak najvrjednija hrvatska vrsta drveća, Akademija šumarskih znanosti odlučila je tiskati znanstvenu monografiju o jeli. Na 3. sjednici Predsjedništva Akademije šumarskih znanosti održanoj 17. ožujka 1988. godine prihvaćen je program sadržaja monografije o jeli, izabrani su urednici poglavlja koji su ujedno i članovi Uređivačkoga vijeća s predsjednikom prof. dr. sc. Slavkom Mati ce m, za glavnoga urednika izabran je prof. dr. sc. Branimir Prpić, za tehničkog urednika Hranislav Jako vac, dipl. ing. U uže Uredništvo monografije izabrani su Josip Dundović , dipl. ing., prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Joso Vukelić, dr. sc. Joso Grač an te glavni urednik i tehnički urednik. Uredništvo je uz potporu bivšega direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaj a, dipl. ing. i sadašnjega direktora Željka Ledinskog , dipl. ing. uspješno završilo pripreme za tiskanje monografije. Izdavač znanstvene monografije o jeli je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač "Hrvatske šume" Direkcija, Zagreb. Lektoriranje rukopisa hrvatskoga teksta obavila je dr. se. Branka Tafra, prijevod na engleski Renata Barac, prof, i Ljerka Vaj agić, prof, a lektoriranje engleskoga teksta Mark D a v i e s, prof. Grafičku pripremu obavila je firma Župančić HR d.o.o. Zagreb, a tiskanje Tiskara Meić, Sv. Klara Zagreb. Naklada je 2500 primjeraka. U izradi monografije sudjelovalo je 57 autora i koautora, a tiskana je na hrvatskom i engleskom jeziku. Monografija sadrži uvodni dio s proslovom, uvodom i napisom o povijesti gospodarenja u jelovim šumama te osam poglavlja čiji su urednici poznati šumarski znanstvenici. Urednike i poglavlja navodimo u daljnjemu tekstu, a imena ostalih autora i koautora nalazimo u kazalu i tekstu pojedinih poglavlja. 1. Prof. dr. sc. Joso Vukelić - šumske zajednice i ekološke prilike, 2. prof, dr, se. Branimir Prpić - Ekološka konstitucija obične jele i uloga jelovih šuma u prostoru, 3. Akademik Mirko Vidaković - Oplemenjivanje obične jele, |