DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Gospodarstvena politika veleposjednika bila je jasna: poljodjelstvo na prvome mjestu, a sve ostalo stoje imalo prizvuk kulture, ljubavi prema prirodi, potisnuto je na stranu za neko drugo vrijeme. U takvom povijesnom kontekstu značaja i važnosti, vodoprivreda i vodograditeljstvo od izvršitelja zadataka uskoro postaje važnim političkim čimbenikom s velikim ovlastima sa mostalnog odlučivanja, državnoga inicijatora različitih radova i intervencija za područja ugrožena od poplava. Ugradivši svoje aktivnosti u državni proračun i zakonodavstvo, ističući pritom svoj viši društveni interes, lako se nosila sa zaštitarima prirode, što se manje-više nije promijenilo do danas. Da li će taj status zadržati u mileniju u koji smo ušli, postaje upitno? VODOGRADITELJSTVO U BUDUĆNOSTI Vodograditeljstvo u budućnosti, odvojeno od državnoga proračuna i utjecaja politike agrara i energetike, bez monopolske moći imat će sve veću ulogu a zaštiti prirode i okoliša. Vodograditeljima predstoji značajna uloga u gospodarenju vodom, u navodnjavanjima, u vraćanju rijekama njihovih meandara, u umjetnom zadržavanju vode u poriječju rijeka: Vuke, Drave, Dunava i Save, a posebno na području Kopačkoga rita. Kopački rit će u budućnosti postati umjetno kontrolirani ekosustav providjen brojnim kanalima, nasipima i ustavama, nešto poput velikoga ribnjaka. U mnogim zemljama Europe već se godinama poduzimaju mjere i pronalaze načini vraćanja izgubljenih dijelova prirode u prijašnje stanje. Gotovo presušene bare, zapušteni riječni rukavci, jezera, bajeri, tresetišta, nastoje se obnoviti i staviti u funkciju života koji je gotovo izumro. Švicarci već pola stoljeća obnavljaju svoje zapuštene šljunčare, jezerca u tresetištima, bare, lokve i cijela područja koja su zbog industrijalizacije izgubila svoja prirodna obilježja. U svemu tomu znatnu ulogu imaju vodograditelji koji ekologiji pridaju veliku pozornost, o čemu govore i stručni nazivi: "doprirodna vodogradnja", "živa gradnja" itd. (VVilbermuth, 1978)." U nekim je kantonima suradnja zaštitara prirode i vodograditelja zakonska obveza; ni jedan projekt ne prolazi mjerodavne komisije bez obostrane suglasnosti. Obnova starih riječnih meandara, kanala, plavnih livada, sve je prisutnija u: Madjarskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Austriji. Prema PHAR-ovom programu (Poland and Hungary: Action for the Restructuring of the Economy ) predviđena je obnova Maloga otoka Brajila na rijeci Moravi (Češka) i krajolika uz rijeku Prut u Moldaviji (Rumunjska). U Češkoj na rijeci Dyji očišćenje kanal (3,2 km) koji je zbog zapuštenosti ugrozio vrlo vrijednu šumsku sastojinu (250 ha) dovodeći je u stanje zamočvarivanja. Dragom akcijom, također na ušću spomenute rijeke obnovljena je vegetacija vlažne livade, što su pozdravili lokalni stočari. Republika Češka nastoji obnoviti mrežu rukavaca rijeke Morave nizvodno od brane "Nove Mlyny" u šumi Herdy (548 ha). Godine 1998. Izgrađena je mreža kanala zbog mrijesta ribe. Eu - eksperti predložili su da se rijeka Dyja skrene u bivše meandre. Slični programi provode se u Austriji, Njemačkoj itd. (Zinke Enviroment Consulting ...,1999). Vrijedno spomena je rad grupe autora (Maj s toro vić, Getz, Brna, 1997) za uspostavljanje kontroliranoga režima vodostaja u Kopačkome ritu, čime bi se postiglo sigurnije mriješćenje ribe, njezin rast te stvorili povoljniji uvjeti za gnježđenje mnogih vrsta ptica močvarica. U prilog obnove i navodnjavanja Dravice je i rad V. Pančića (1991). Upuštanje vode u Dravicu uvjetuje se analizom korespondentnih vodenih razina Dunava u Kopačkom ritu i zaobalju uz uvažavanje interesa: šumara, uzgajivača divljači (lovaca), športskih ribolovaca, i ostalih. Zaključimo, Kopački rit u kontekstu šireg plavnog područja Baranje nesumnjivo je oblikovan rukom vodograditelja prema željama, interesima i potrebama vlasnika i korisnika. Taj upliv, koji je s ekološko-zaštitarskog stajališta bio manje-više nepovoljan za ekosustav, njegov biljni i životinjski svijet trebao bi u budućnosti dobiti pozitivna obilježja. Vodograditeljima proričemo sve veću nazočnost u gospodarenju vodama, gradnji sustava za navodnjavanje, u obnovi starih rukavaca i meandara rijeka Vuke, Drave i Dunava, obnovi i uređenju ribnjaka, zapuštenih bajera, kanala kao i restauraciji glasovite bare Kopačkoga jezera, te uspostavi sustava nadzora, režima naplavljivanja i odvodnje cijeloga Kopačkoga rita. Ukoliko se to ne uradi, Kopački rit će izgubiti ulogu najvećeg okupljališta i gnijezdilišta ptica močvarica u ovom dijelu Europe. Koliko to može utjecati na znatiželju pasioniranih promatrača ptica (bird watch) i ljubitelja prirode, na ponudu i isticanju Kopačkoga rita kao osebujne turističke destinacije koja se često spominje u javnim medijima, pokazat će vrijeme. Mr. sc. Darko Getz, dipl. ing. biologije 8 Podrazumijeva se upotreba nezalivenih kamenih blokova, korištenje šuplje opeke u kosinama kanala, podizanje obalnih šumaraka. Za pragove se koristi grubi prirodni kamen. Formiraju se dionice kanala s različitim brzinama otjccanja vode, što pomaže mrijestu i zadržavanju ribe i drugih vodenih životinja. Prema Bonacciu pojam "ekološki inženjering" sve se češće koristi posebno među znastvcnicima SAD-a. Definiciju ekološkog inženjeringa dali su 1989. američki znastvenici Mitsch i Jorgensen u knjizi Ecological engineering: An introdukcion to ecotechnology. Po njima je ekološki inženjering planiranje ljudskog društva u suglasju s prirodnim okolišem na obostranu korist. Eko - inženjering ... je u biti strategija, suradnja s prirodom ili još više njena praktična primjena; .... osigurati koristi i svesti na najmanju mjeru štete svim čimbenicima u prirodnim procesima i okolini. |