DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Lj. Šmclkova: PELETIZACIJA SJf;MENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KLIJAVOST ... Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 243-248 ma, iako nije poboljšala klijavost sjemena, stimulirala rast klijanaca u visinu i debljinu. Zanimanje za peletizaciju sjemena johe pokazalo je 1998. godine i Javno poduzeće "Hrvatske šume", šumarija Koprivnica. Uspostavili smo suradnju i osigurali peletizaciju njihovog sjemena prama našim napucima. Peleti su bili uspješno iskorišteni za uzgoj većeg broja sadnog materijala za domaće potrebe. Ovime se još više intenziviralo istraživanje obloženog sjemena johe. Došli smo do novih saznanja, koja su potvrdila prednosti peletizacije, s relativno najboljim učinkom u usporedbi s ostalim vrstama drveća. U šumskom rasadniku na nadmorskoj visini od 300 m, na tresetnom supstratu mlade su biljčice u drugom vegetacijskom razdoblju pokazale izvanredne dimenzije: njihova prosječna visina bila je 100 cm, promjer u žilištu 9,3 mm, težina u svježem stanju 22 grama, a prosušena 12 grama. Prilikom proba s različitim tehnologijama sjetve pokazalo se daje najbolja varijanta stavljanje obloženog sjemena na ljepljive vodotopive trake na udaljeno 5. ZAKLJUČCI I PREPORUKE - Iz dobivenih rezultata proizlazi da je peletizacija sjemena šumskog drveća stvarno progresivna metoda uzgoja sadnog materijala s višestrukim pozitivnim učincima. Osnovni problem predstavlja izbor prikladne obložne smjese. Od dosadašnjih istraživanih varijanti obložnih smjesa za sjeme smreke, bora i johe najpovoljnije se pokazala na bazi bukove piljevine u koje se dodaju fungicidi i insekticidi, a kao vezivo se upotrebljava organsko ljepilo. Naše spoznaje potvrđuju daje sjeme navedenih vrsta obloženo ovakvom smjesom dostiglo jednaku klijavost kao neobloženo sjeme, ali i za 10 % veću visinu i LITERATURA Belcher, W. (1968): Repelent - coated seed of loblolly pine can be stratified. The Planters Notes, 19, 2, s. 10-12 Bjorkroth , G. (1972): Behandling av björtefrö inför - precisionssad. Rapp. Och Uppsatse 39, Skogshögskolan, Stockholm Muhle, O. & Hewicker, A.J. (1976): Trials with pelleted forest seeds and seeds moented on paper strips. Allg. Forst. - Jagdzeitung, 147, 1, s. 10-16 Simančik , F. (1983): Problematika vyuzivania semena, hlavne šlachteneho v prevädzke velkoškolok. In Semenarstvi a šlechteni lesnich drevin, MLVH ČR, ČSAZ, s. 87-97 Šmelkova , L. (1985): Vysledky pokusu s kličenim semien borovice sosny obaleneho zmesou na sti 4-5 cm. Gušćom sjetvom razvijeni klijanci imali su manje dimenzije i težinu manju za oko 10-25 %. Tako đer su istraživane korelacije između svih dimenzija sa dnica. Utvrdilo je da su krivulje izjednačenja dobro uklopljene (s indeksom korelacije 0,80 do 0,95). Prak tično su primjenjive slijedeće korelacije: D = 1,282 x H0´44" V = 0,00045 x H"29 S = 0,00149 xHl%" One omogućuju određivanje promjera D (mm), te žinu u svježem stanju V (g) i suhom stanju S (g) kod 2 godišnjih sadnica topole razvijenih iz obloženog i neo bloženog sjemena na temelju njihove visine H (cm). Mjerenje visina je puno jednostavnije i lakše od kom pletne izmjere D, V i S. To može znatno poboljšati rad pri klasificiranju uzgojenog sadnog materijala i pri kvantifikaciji stvorene biomase u šumskom rasadniku. Kao primjer su dvije od navedenih korelacija prikaza ne grafički (slika 1 i 2). Conclusions and recommendations promjer. Obloženo sjeme omogućuje produkciju vitalnijeg sadnog materijala. Osim toga peletizacija ima veliku praktičnu prednost zbog pojednostavljenosti sjetve sjemena. Jako dobrom pokazala se nova tehnologija sjetve kod koje se obloženo sjeme lijepi na vodotopivu traku, pri čemu je optimalna gustoća sadnje (udaljenost sjemenki) 4 do 5 cm. Sve navedene spoznaje imaju opći karakter, statistički su potvrđene s 99 % vjerojatnošću. Vrijede, naravno, isključivo za uvjete u kojima je izvršen pokus, tj. za uzgoj sadnica na otvorenim tresetnim supstratima. - References bäze karbohnojiva. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, 27, s. 50-68 Šmelkova , L. (1987): Kličenie a rast semenačikov z obaleneho semena. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, 29, s. 87-111 Šmelkova, L. (1994): Kličenie a rast semenačikov ihlicnatych drevin z peletizovaneho semena. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XXXVI, s. 93-103 |