DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 88 <-- 88 --> PDF |
jevi PIM-a "Ivan Milutinovic" iz Beograda. Iskopavau zakup lokalnim stočarima, što nije bilo u skladu s ju se zemljane kasete za prijem refuliranoga pijeska. lovnim gospodarenjem (divlji papkari u dodiru s pitoNasip je dovršen 1971. godine . mim životinjama?). Postojala je mogućnost zaraze i ši Osim izgradnje ovoga nasipa, šumare je iritirao Zarenja zaraznih bolesti na ljude i stoku, odnosno na dikon o vodama na temelju kojega su vodograditelji povlje životinje (metiljavost, trihineloza, šap itd.). Da irolagali pravo na tz. "kopitnicu" (10 m) prostor uz obalu i nija bude veća, štete učinjene prirodi proglašavane su nasip (10+55+20 m) u kojemu su se ponekad nalazili obostranom koristi, te je od šumara zatraženo da sudjedijelovi gospodarski vrijednih šuma. Nadalje, nasipi su luju u troškovima. prolazili sredinom lovno-šumskih revira koji su davani EKOLOŠKE STETE Izgradnja nasipa "Drava-Dunav" i kasnije rekonstrukcije nasipa "Zmajevac-Kopačevo" i "Dravskoga nasipa"znatno su obezvrijedile ekosustave Kopačkoga rita i Dravskih ritova u Baranji, o čemu postoje brojna izvješća i napisi. Najzanimljivije je u svemu tome, što je jedna šteta (ili štetni utjecaj) u uzročno-posljedičnoj povezanosti prouzročila cijeli niz ekoloških i ostalih neprilika u ovome dijelu Baranje. Krenimo redom. Zbog probijanja hulovskog praga PIM-ovim refulerskim bagerom u 1967. godini presušilo je Kopačko jezero. Mnoge su ptice vodarice te godine izgubile mjesto okupljanja, hranjenja, mira i "azila". Nije nam bilo poznato gdje su se sklonile, iako se radilo o velikim jatima divljih gusaka (oko 30 tisuća), divljih pataka (do 25 tisuća), brojnih žličarki (do 1000), čaplji, žalara, prutki i drugih skupina ptica koje se tradicionalno okupljaju već stoljećima na ovome mjestu. Pokušaj da se hulovski prag vrati u prvobitno stanje običnim nasipavanjem pijeska iz Dunava, završilo je nepovoljno za Kopačko jezero, jer je voda u vrijeme refuliranja (nasipavanja) tekla prema Kopačkome ritu. Noseći pijesak istaložila gaje na jezerskom "Poluotoku", stoje kasnije potaklo rast vrbovog mladika (Getz, 1998). Gusti mladik vrbe koji je gotovo ušao u jezero, prekrio je nekadašnje biljne zajednice (Carex elatae W. Koch, 1926, Oenantho-Rorippetum Lohm. 1950) zeljastih biljaka kojima su se hranile divlje guske, divlje svinje, jeleni i druge životinje. Osim toga, "Poluotok" je kao kopneni dio Kopačkoga jezera imao ulogu suhozemnog odmorišta i okupljališta ptica. Ovdje su se na velikoj i prostranoj čistini osjećale potpuno sigurnima, jer bi već na veću udaljnost lako uočile nekog grabežljivca ili (krivo) lovca. Prilikom pokušaja sanacije hulovskoga praga, zaboravilo se na finu slojevitost taložine nastalu dugogodišnjom dinamikom plavljenja i otplavljivanja, na materijal povezan humusom, žiljem različitih vodenih biljaka i životinja koje su živjele u takvom okolišu, a koje su mu davale izuzetnu čvrstoću i otpornost na protok vode. Godinu dana kasnije na intervenciju zaštitara prirode prag se pokušao popraviti pleterima vrbovog šiblja (fašinama) i kamenom, što također nije izvedeno na primjeren način, zbog čega se iza pregra de stvorilo slapište i kasnije duboka jaruga (liman), u koji se prag dijelom urušio (slika 2). Liman je godinama postajao sve veći, da bi pred rat ugrozio i staru ribarsku kuću predloženu za upis u knjigu spomenika kulture. Još do danas hulovski prag nije doveden u prvobitno stanje, unatoč prijetnjama Sudom bivšega Republičkoga zavoda za zaštitu prirode. uzročila je odron obale i nastanak duboke jaruge (limana) u blizini stare ribarske kuće, (desno na slici) predložene za´ upis u knjigu zaštićenih spomenika kulture. Nadalje nasipom "Drava-Dunav" onemogućeno je naplavljivanje zapadnog dijela Kopačkoga rita (šum. revira Dravica, 1812 ha), a time mriješćenje i odrastanje ribe. Ekološki značaj Dravice pokazuju i istraživanja divlje patke (Anas platyrhynchos Lin., 1758). Između ostalog, ovdje je nađen velik broj gnijezda sa zaleženim ženkama i ženke s mladima. Važnost ovoga mjesta došla bi do posebnog izražaja za vrijeme poplave središnjih dijelova rita (Kopačkoga i Bijeloga jezera, Sarvaš bare; tereni ispod 81.00 m.n.m.) kada bi se divlje patke zbog preplavljivanja gnijezda preselile u vrbake Dravice i osnovale drugo leglo (Getz, 1972). Do izgradnje nasipa veliku ulogu u okupljanju ptica vodarica imao je Općinski pašnjak pored sela Kopačeva. Na tom mjestu rado su se zadržavale bijele rode. Prije sakupljanja za odlazak u južne krajeve (sredinom mj. kolovoza) vježbale bi jedriti. Prizor jedrenja okupio bi mnogo promatrača ptica jer je bio zanimljiv i |