DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 87 <-- 87 --> PDF |
zbog nepoštivanja ugovorenih obveza o privremenastalih šteta, o čemu će još biti riječi u nastavku nom korištenju zaštićenog područja, ne dovođenu ovoga teksta. istoga u prvobitno stanje, izbjegavanju saniranja UTJECAJ LOKALNE POLITIKE U "Jelenovom" biltenu br. 38 iz 1969. godine nalazimo tekst šumara Ivana Isakovića (1969) (citiramo): "Baranjski nasip (nasip "Drava-Dunav", 18 km.) od Osijeka do Kopačeva je prosto iznuđen od nekih političara i vodoprivrednika. Kada je već započet, traži se da šumarstvo financira njegovu izgradnju, iako za to nemaju interesa. Evo nekoliko podataka o tome: uz tešku borbu trasa je pomaknuta na zapad, kako se ne bi uništavala prirodna i ekonomska vrijednost plavnoga područja u odnosu na ukupnu proizvodnju biomase biljnoga i životinjskoga svijeta, obećano je 4000 ha poljoprivrednoga zemljišta koje će se moći koristiti? Na ovakav način podignuti nasip s ustavom kod Kopačeva, a bez crpne stanice ne riješava vodni režim u tz. "zaštićenom" (od poplave) području. To su najniži dijelovi kopačevskih močvara koje će postati recipient voda. Naše Gazdinstvo4 dobit će oko 2000 ha "zaštićene" površine, koja po pedološkim analizama odgovara, u najboljem slučaju, samo za vrbove šume, a to smo imali i prije izgradnje nasipa. S druge strane prema ocjenama najpoznatijih pedologa koje je angažirao PIK "Belje", ovo se područje neće moći koristiti bez daljnih ogromnih ulaganja uz stalno ispumpavanje vode, što oni neće htjeti činiti". Sukob šumara i zaštitara prirode s vodoprivredom, a koje je kulminiralo 70-tih godina, samo je slijed protivljenja izgradnji nasipa preko Kopačkoga rita koji su predložili davne 1909. godine mađarski vodograditelji, dok je još Kopački rit bio u sklopu Vlastelinstva "Belje", u vlasništvu obitelji Habsburg Sasz-Teschen. PROJEKTIRANI NESTANAK KOPAČKOGA RITA Uz spomenuti projekt iz 1909. godine veže se projekt "HIDROPROJEKTA" Zemaljskoga projektnoga zavoda za melioracije i regulacije iz Zagreba, koji je naručilo Državno dobro "Belje". Prema ovome projektu iz 1949. godine, trasa nasipa pružala se gotovo uz samu obalnu terasu Dunava (vidi zemljovid) i daje kojim slučajem došlo do realizacije istoga, Kopačkoga rita više ne bi bilo (Hidroprojekt..., 1954). Sljedećim projektom iz 1966. godine" trebala je biti presječena Remeta, najviša greda u Kopačkome ritu (83,50 m.n.m.) gdje se, kako je poznato, u vrijeme poplave sklanja jelenska divljač, divlje svinje, jazavci, lisice i druge životinje. Nerijetko se ovdje za vrijeme poplave može zapaziti na staroj vrbi lisicu i fazana kako strpljivo čekaju opadanje vodostaja i tlo pod nogama. Ponekad velika nevolja može zbližiti iskonske neprijatelje. Današnja trasa, zapravo nasip "Drava-Dunav" presjekao je (ekološki) vrijedan habitat ptica vodarica i mrijesnu površinu šarana i druge riječne ribe. Odvojeni od utjecaja poplave ostale su bare: Mađarska, Istrizina, Ajzengraben, Jančirit, Borbaj i Općinski pašnjak (Getz, 1991), koje će s vremenom presušiti i obrasti biljnim zajednicama ritskih livada i kasnije šumom. Šumari su predlagali varijantu uz sadašnju cestu nasip Osijek-Bilje, uz dodatnu zaštitu sela Bilja i Kopačeva, čime bi se očuvala cjelovitost Kopačkoga rita u granicama Posebnog zoološkog rezervata. Nažalost, u gradnji nasipa "Drava-Dunav" određenu ulogu odigrala je lokalna politika i političari, koji se nisu slagali s "Jelenovcima", beogradskim poduzećem koje im se nametnulo s brojnim ograničenjima u pogledu lova, ribolova i politike oblikovanja Baranje prema svojim mjerilima i uplivom. Stoga ovu varijantu mnogi smatraju stanovitim revanšizmom prikrivenog protivljenja i stanovitim animozitetom prema svemu onome stoje predlagao LŠG "Jelen". Postoje i druga mišljenja kojima se preferira isključivo struka, vodograditeljstvo. Namjera (službenih) zaštitara prirode, šumara, lovaca, ornitologa za zaštititom ovog područja, potpuno se okrenula u korist vodoprivrede nakon katastrofalne poplave a 1965. godini. Krilatica VDI-a došla je do punog izražaja. VDl-u su se priklonili i zaštitari bivšega Republičkog zavoda za zaštitu prirode, koji izgleda nisu zaboravili raspuštanje Zavoda zbog suprostavljanja izgradnji hidroelektrane na rijeci Krki. Uskoro je krenula izgradnja nasipa od Sakadaša prema Osijeku. U Kopački rit ulaze bageri i drugi stro 4 Lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" - Beograd, sljednik je Uprave saveznih lovišta - Beograd, osnovano Rješenjem Vlade SFRJ od 28. 7. 1952. pod br. IV.-2590 i Uprave uzgajališta divljači "Jelen" - Beograd nakon izdvajanja lovno-šumskih površina iz sustava Državnoga dobra "Belje". Zvanično LSG "Jelen" postaje 1959. godine Rješenjem SIV-a R.p. br. 295 od 24. 11. 1959. godine. s Velika poplava u 1965. godini s tragičnim posljedicama za pučanstvo Baranje inicirala je izradu studije: "Visoki vodni nivoi Drave i Dunava; "Projekt" - Zagreb, Studija V.V.N.). Studiju je naručio Fond za vodoprivredu SR Hrvatske (Majstorović, 1998). |