DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 84 <-- 84 --> PDF |
sječe i druge radove obavljaju na temelju propisa Osnova gospodarenja, te da realizaciju planova nadzire inspekcija, i da ne izlaze iz tih planovima zadanih okvira, predstavnici Parka prirode istakli su potrebu ugradnje u Osnove gospodarenja određenih njihovih uvjeta zaštite prirode, kako bi se zaštitile prilikom sječe određene vrijednosti, koje do sada nisu bile u dovoljnoj mjeri zaštićene, odnosno prepoznate, svi su se sudionici složili da komunikacija i suradnja šumarstva i zainteresiranih za gospodarenje šumama u prostoru Parka prirode nije zadovoljava juća i da se bezuvjetno mora dignuti na višu razinu, kako bi se zadovoljili naoko različiti, ali ipak zajednički interesi, čišćenje cijeloga prostora Parka, a posebice šuma od divljih odlagališta smeća, jedan je od primarnih zadataka, pa je potrebna sinkronizirana aktivnost da se taj akutan problem započne rješavati, edukacija stanovništva mora biti sve prisutnija, a u sklopu iste i upoznavanje s načinom i ciljevima gospodarenja šumama. Dujo Pavelić LITERATURA: 1. Grupa autora, 1996.: Žumberak: "Baština i izazovi 3. Odjeli za uređivanje šuma, Uprava šuma Karlovac i budućnosti" (Zbornik u čast 700-te obljetnice Zagreb: Osnove gospodarenja za gospodarske prvog spomena imena Žumberak) jedinice koje ulaze u sastav Parka prirode 2. Martinović, J., 1997.: "Tloznanstvo u zaštiti 4. Čampa, L., 1991.: "Po Žumberku i Gorjancima" okoliša" PROJEKTIRANI NESTANAK KOPACKOGA RITA Politika agrara i Vodoprivrede u sukobu sa zaštitarima prirode U časopisu "Hrvatska vodoprivreda" (studeni 2000., br. 28) pročitali smo vrlo zanimljiv članak uvaženoga profesora Ognjena B o n a c c i a (2000.) "Plavljene površine kao bitan dio ekosustava" u kojem objašnjava pojavu poplave. Našu pozornost zaokupila su dva, za nas, bitna zaključka: a) kritika upućena vodograditeljstvu (vodograditeljima, H. vodoprivredi), koja se može shvatiti kao pošteno priznanje slabe (eko) izobraženosti, nerazvijenosti upravljačkih struktura, najčešće sukoba interesa pojedinaca, a mi bi dodali uskih, često i osobnih interesa vodećih ljudi u H. vodoprivredi, kojima u prošlosti, a i danas, nije nimalo stalo do ekologije, zaštite prirode i općenito do očuvanja preostalih izvornih dijelova prirode s kojima još raspolaže Hrvatska. On je to nazvao "tvrdima inženjerijskim pristupom, koji se po njegovom uvjerenju postepeno napušta i prelazi (citiramo): "... na prirodne sustave, tj. na renaturalizaciju plavljenih površina i b) da o pojavi poplave različito razmišljaju hidrolozi, geomorfolozi, ekonomisti i ekolozi, pa su pristupi ovoj pojavi često dijametralno suprotni i najčešće ih nije moguće usuglasiti. No prije nego što objasnimo o čemu je riječ, nužno je reci nešto o poplavi u Baranji. POJAVA POPLAVE U BARANJI I KOPAČKOM RITU Prema Bonacciu pojavu poplave u Baranji i glasovitom Dunavsko-dravskom trokutu možemo definirati poplavom kratkotrajnoga povratnoga razdoblja ili kao prostor aktivnoga plavljenja područja. Cijeli Kopački rit1 može se shvatiti kao velika retencija za prihvat izlivenih dunavskih voda, koja ima prirodni terenski prag, što omogućava da se tek mali dio voda zadrži u ritu. Pri porastu Dunava voda ulazi u Kopački rit, prelijeva i plavi terene, podiže svoju razinu sve do kulminacije dotoka. Glavni dovodnik vode je kanal Hulovo, a odvodnik kanal Renovo (Pustafok). Za vrijeme poplava ovisno o vodostaju, uključuju se i drugi kanali kao što su: Nagyhatfok, Pačfok (ili Bačfok), Dombofok, Žemža, Kovačfok, Galješnica i drugi koji 1 Pod širim pojmom Kopački rit: a) podrazumijeva se poplavno područje ritova koje se nalazi sjevero-istočno od grada Osijeka, u Baranji, u zamišljenom trokutu što ga čine rijeke Drava i Dunav. Rijeka Dunav je istočna, a rijeka Drava južna granica Kopačkoga rita. Zapadnom i sjeverozapadnom granicom mogla bi se označiti zamišljena linija koja vodi cestom Osijek - Bilje - Kopačevo i kod Sakadaša se nadovezuje na nasip "Zmajevac - Kopačevo" koji završava podno (lesne uzvisine) Zmajevačkc planine, gotovo na 1424 riječnom kilometru Dunava; b) prema katastru Ribolovnog centra Apatina, Kopački rit je ribolovni revir istočno od sela Kopačeva veličine 4.360 ha (Crvenčanin - Pinčir, 1965); c) prema Zakonu o zaštiti prirode iz 1967. godine, Kopački rit je dio Posebnog zoološkog rezervata veličine 7.000 ha. |