DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 83 <-- 83 --> PDF |
biljaka, njege i čišćenja, zdravstvene zaštite, čuvanje, zaštite od požara itd.), aktivnostima kojima se utječe na kvalitetu stabala na određenoj šumskoj površini, a koje se onda koriste kao drvni proizvodi. Da bi se znalo s čim je određena organizacija zadužena, ona u osnovi gospodarenja ima sistematiziran fond potrebnih podataka, a mi ćemo se ovdje pozabaviti samo određenim bitnim podacima iskazanim u tablici 1. Za Upravu šuma Zagreb ne iskazujemo površine dovršnih sjekova, budući gospodarska jedinica "Žumberak- Novoselska gora" ide u izvanrednu reviziju i značajno će se mijenjati elementi gospodarenja, gdje će se smanjiti sječe, a time i dovršni sjekovi, dakle oni kada se posjeku sva stabla na određenoj površini. U dijelu G.j. "Kal-Javorac" nema u važećem polurazdoblju propisane do vršne sječe. Iz iskaza podataka u tablici, dade se izvesti određene zaključke, a oni se sastoje u sljedećem: drvna zaliha je značajna i ona iznosi 2 686 827 m´, a dominira bukva, zatim grab, hrast kitnjak i druge vrste, s pojedinačno malim učešćem, - etat ili količina godišnje sječe iznosi 42 499 m3 ili 1,58 % od drvne zalihe, kao bitno ističemo sječu zadnjeg dobnog razreda (ekonomski zrela šuma), kada se uklanjaju sva stabla, te se dobiva loša vizuelna slika; ove površine iznose godišnje 67,51 ha, s iznimkom G.j.. Žumberak- Novoselska gora iz navedenih razloga; te površine su mozaično raspoređene u prostoru ali se ipak dogodi da se takove sječe izvrše na većem cjelovitom prostoru, pa treba postaviti takve planove, kako se tako nešto ne bi događalo; ove sječe su neminovnost da bi se osigurala obnova gospodarskih šuma, - što se tiče zaštićenih objekata, koji su uglavnom zaštićeni na inicijativu šumara, oni zauzimaju oko 17 % površine državnih šuma; da lije ta zaštićenost zadovoljavajuća ostaje za raspravu, ali osobno smatramo da se treba povećati. Drvna zaliha iz dana u dan povećava se i za prosječno deset godina to povećanje iznosi oko 97 000 m\ a to predstavlja oko 18 % prirasta. To znači da se sječe manje od prirasta, jer je to dugoročni cilj potrajnosti gospodarenja, uglavnom za sve šume Hrvatske. Ovaj porast zaliha uvjetovanje stanjem šuma, a cilj je povećavati zalihu, sve dok se ne iskoriste potencijalne mogućnosti tla i šumskih sastojina. 5. ZAKLJUČNA - predstavnici grada Samobora i općine Žumberak smatraju da šumarstvo ne gospodari na za njih zadovoljavajući način, odnosno da se previše siječe, te su izrazili sumnju u pouzdanost podataka koje prezentira šumarstvo; istakli su da ne postoji zadovoljavajuća komunikacija između lokalne samo- Ako znamo da postoje određena korelacija između drvne i lisne mase, onda valja zaključiti da se šume u Parku prirode u ekološkom i gospodarskom smislu popravljaju. Svi relevantni podaci crpljeni su iz osnova gospodarenja, a kako ta osnova izgleda i što sve sadrži stavljamo na uvid, a voljni smo dati dodatna obrazloženja. Ovdje je važno istaknuti ekonomsku zrelost, koja nastupa onda kada sastojina može dati najveći prihod na tržištu drvnih sortimenata. Šumama se gospodari tako da se uglavnom obavlja prirodna obnova, a tamo gdje to ne uspije umjetno se dopunjava, jer prema načelima u šumarstvu teži se ostavljanju generacijama vrjednijih šuma, nego stoje prethodna ganeracija to zatekla. Iz iznesenog dade se zaključiti sljedeće: - državnim šumama gospodari se na temelju osnova gospodarenja, - sječe se odvijaju po određenom zacrtanom redu i nadziru ih šumarske inspekcije, - propisi osnova gospodarenja vrijede 10 godina, ako se zbog više sile (bolesti, ledolomi, vjetrolomi i si.) ne steknu uvjeti za raniju reviziju; u osnovi se stvara i projekcija za idućih 10 godina, što znači da se osnovom obuhvaća plansko razdoblje od 20 godina, uz projekciju za 40 godina, - zalihe drvne mase iz godine u godinu se povećavaju, a razlozi leže u činjenici što se siječe manje od prirasta. Valja ovdje naglasiti da su ovi podaci bazirani na inventarizaciji šuma putem egzaktnih metoda i vođenja evidencija o svim relevantnim podacima. Da bi se uspješno gospodarilo šumama i do 10 % površine svake godine se tretira kroz razne gospodarske oblike, tako da se za 10 godina gotovo cijela površina na određeni način tretira, a permanentno se čuva i nadzire po pitanju svih promjena koje se događaju u tom ekosustavu. Na kraju smatramo da šumsko gospodarenje treba sagledati u sklopu cjelovitog gospodarenja šumama u Hrvatskoj, te integralno sa svim ostalim gospodarstvima u prostoru parka. Imajući u vidu da svako zadiranje u prirodu ipak na određeni način remeti ekološku ravnotežu, potrebno je kod svih subjekata koji zadiru u prostor povećati odgovornost prema prirodnim i inim vrijednostima, kako bi se budućim pokoljenjima osigurali uvjeti za održiv razvoj. RAZMATRANJA uprave i šumarstva, te da bi trebali znati što šumarstvo planira godišnje i dugoročno raditi na njihovom prostoru, a posebice kada su u pitanju sječe i to ponajprije one dovršne, predstavnici Uprava šuma obrazlagali su način dugoročnog i godišnjeg planiranja, naglašavajući da |