DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 82 <-- 82 --> PDF |
3. BILJNE ZAJEDNICE U prostoru Parka najzastupljenija je zajednica bukve s raznim prelaznim oblicima, a ako pobliže razmotrimo florističku gradu i ekološke značajke, onda možemo zaključiati sljedeće: biljno-geografski položaj pripada panonskom sektoru Ilirske provincije srednjoeuropske vegetacijske regije. U prostoru Parka imamo dvije biljno-geografske zone. Niži položaji pripadaju klimazonalnoj zajednici kitnjaka i običnog graba, a viši klimatskoj zoni bukovih šuma. Radi velike razvedenosti reljefa i različitosti biološkog sastava, granica između vegetacijskih zona je ponekad vrlo difuzna. Kada sagledavamo zastupljenost pojedine biljne (šumske) zajednice, onda ističemo samo one najzastupljenije i to: 1. brdska šuma bukve (Fagetum illyricum montanum Horvat) 2. šume kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae carpinetum illyricum Horvat) 3. šuma kitnjaka i pitomog kestena (Querco - Castaneetum sativae Horvat) 4. šuma medunca i crnog graba (Querco - Ostryetum carpinifoliae) Na cijelom prostoru P. P. mogu se susresti umjetno podignute sastojine crnogorice, koje danas zauzimaju oko 8 % površine šumskih tala u državnom vlasništvu. Razlozi unosa crnogorice leže u činjenici da su, kao što je napomenuto, oko naselja šume bile devastirane i rekonstrukcjia je obavljena Crnogorkom kao najpovoljnijom pionirskom vrstom, koja bi trebala stvoriti uvjete da se nakon proizvodnog ciklusa ponovo pojave domaće, autoktone vrste drveća. Ove razne prirodne biljne zajednice uvjetovane su pored geografskih i klimatskih prilika i tlima, odnosno matičnim supstratima na kojima su se formirala ta tla. Za naglasiti je da kao matični supstrati dominiraju dolomiti i vapnenci. 4. BITNI PODACI ZA DRŽAVNE SUME Prema Zakonu o šumama šume dijelimo na gospodarske, zaštitne i one posebne namjene. Od ukupno 15 973,12 ha šuma i šumskog zemljišta na gospodarske šume otpada 13 190,52 ha ili 83 %, a na zaštitne (razni oblici zaštite) i za posebne namjene 2782,60 ha ili 17%. Gospodarske šume produciraju drvnu masu koja se temeljem osnova gospodarenja, a koje odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, iskorištava. Osnovno je proizvnodnja drvnih sortimenata (drvo za mehaničku i kemijsku preradu, te ogrjev), a tu su još Tablica 1. Gospodarska jedinica Sušica Stražnji vrh Slapnica Plešivica Kupčina Zumberak Blaževa gora UKUPNO Zumberak - Novoselska gora Kal - Javorac UKUPNO SVEUKUPNO Površina u Drvna zaliha koristi od lova i sporednih šumskih proizvoda (šumsko sjeme, gljive, razno bilje, kamen i dr.) Pored ovih neposrednih koristi neuporedivo su veće one neizravne, općekorisne, koje se ogledaju kroz zaštitu tla od erozije, proizvodnju kisika, pročišćavanje zraka, ragulaciju vodnog režima, ublažavanje vjetrova i topline zraka, zaštitu prometnica i naselja, rekreativne i druge aktivnosti, te niz drugih manjih ali vrijednih koristi. Najvažnije gospodarske aktivnosti sastoje se od uzgojnih radova (omogućavanje prirodne obnove, sadnje Etat u I Površina polurazdoblju dovršnih sjekova u PP (10. god.) [pol. (10. god.) ha m3 m3 ha UPRAVA ŠUMA KARLOVAC 1989,13 420379 37345 91,64 801,36 143338 4109 15,30 1898,30 272908 36510 103,03 1342,38 203264 6746 44,50 2997,82 396350 55609 215,07 1864,59 364740 51022 205,61 10893,58 1800979 191341 675,15 UPRAVA ŠUMA ZAGREB 4574,98 796702 182892 504,56 89146 50762 5079,54 885848 233654 15973,12 2686827 424995 675,15 Zaštitne šume i šume posebne namjene ha 115,31 236,80 930,35 803,14 2085,60 530 167 697 2782,60 |