DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 81 <-- 81 --> PDF |
zažnu sliku, i zajedno s poljoprivrednim površinama u okruženju malih naselja na zaravnima i blažim padinama, izvorima i malim vodotocima predstavlja posebnu vrijednost tog brdskog prostora. Kada se sagledavaju vlasnički odnosno posjednički odnosi, koji su značajno utjecali na stanje šuma u prošlosti, onda ih možemo podijeliti u tri skupine i to: 1. šume koje su bile državne i u vrijeme Vojne krajine, a to su i danas 2. šume zemljišnih zajednica i imovnih općina, a koje su društvene, odnosno državne od 1947. godine 3. šume u privatnom vlasništvu. Sume pod 1, bile su čuvane i kroz zakonske odredbe štićene, tako da su one s gospodarskog stanovišta najvrednije. Sume pod 2, od strane pravoužitnika bile su intenzivno korištene i devastirane putem sječa, pašarenja, žirenja, odnošenja listinca i na drugi način, tako da su prelaskom pod državnu upravu bile uglavnom šikare ili panjače. Sume pod 3, u privatnom vlasništvu, samo su ponegdje dobro gospodarene i po kvaliteti danas zaostaju za državnim šumama. Kroz ovo izlaganje želi se iskazati stanje državnih šuma, gdje postoji cjelovit fond relevantnih podataka, dok za privatne šume nema za sada potrebnih podataka. Nije moguće iskazati ni površine tih šuma, jer granica P.P. cijepa određene katastarske općine i treba prije precizirati granicu i tek tada izvršiti determinaciju pripadajućih šuma P.P. 2.a. Državne šume Ovim šumama upravlja J. P. "Hrvatske šume" p. o. Zagreb, putem Uprave šuma Karlovac (Šumarije Ozalj, Krašić, Jastrebarsko) i Uprave šuma Zagreb (Šumarija Samobor). Gospodarska podjela vidljiva je na predočenoj karti 1:100 000, a ona je sljedeća: Al) UPRAVA ŠUMA KARLOVAC 1. ŠUMARIJA OZALJ - gospodarska jedinica "Sušica" (cijela) - G.j. "Stražnji vrh" (mali dio) 2. ŠUMARIJA KRAŠIĆ - G.j. "Žumberak-Kupčina" (cijela) - G.j. "Blaževa gora" (cijela) - G.j. "Slapnica" (veći dio) 3. ŠUMARIJA JASLREBARSKO - G.j. "Plešivica" (veći dio) A2) UPRAVA ŠUMA ZAGREB 1. G.j. "Novoselska gora-Žumberak" (najveći dio) 2. G.j. "Kal-Javorac" (manji dio) Kada promatramo tu gospodarsku podjelu, onda se može zaključiti da su to određene gospodarske cjeline, uvjetovane stanjem terena te tipovima tala i tu prisutnim šumskim zajednicama. G.j. "Sušica" pokriva prostor na krajnjem zapadu i uglavnom se prostire u slivnom području potoka Sušice. U istoj se nalazi i najviši vrh žumberačkog gorja "Sv. Gera" sa svojih 1 178 m nadmorske visine. Taj prostor oko Sv. Gere nije bio dostupan cestom sa Hrvatske strane početkom domovinskog rata, i šumarstvo je to omogućilo 1992. godine izgradnjom ceste u sklopu cestovnog povezivanja zapadnog dijela Žumberka sa cestovnom mrežom Hrvatske. Do tada je taj prostor bilo cestovno povezan sa Slovenijom (Metlika). Tada je zajedno sa J. P Hrvatske ceste i HV od 1991. do 1994. god. izgrađeno oko 20 km raznih cesta. U tom prostoru pored prostora Sv. Gere postoji problem vraćanja oko 178 ha državnih šuma, koje su upravo zbog nepostojanja cestovne mreže predane 1967. god. na upravljanje GG Novo Mesto, a do tada su bile sastavni dio G.j. "Sušica". G.j. "Žumberak-Kupčina" zauzima prostor sliva najvećeg potoka Kupčine. Treća u tom nizu je G.j. "Blaževa gora" koja pokriva vršni granični dio prema Republici Sloveniji, a nalazi se također u slivu Kupčine. Prije 10-40 godina tu su bile prezrele bukove šume koje su uglavnom posječene, a danas su tu mlade bukove šume s nešto unesene crnogorice, unesene zbog problema obnove tih bukovih šuma. Ima nešto prezrelih šuma koje su zaštićene, a smatramo da bi neke od njih trebalo obuhvatiti zaštitom. U središnjem dijelu (Pogana jama) šumska cesta Sošice- Pogana jama spaja se sa slovenskom šumskom cestom koja silazi u Kostanjevici na Krki, ali taj granični prijelaz, kao i onaj oko 4 km zapadnije, nije u funkciji. G.j. "Slapnica" pokriva sliv potoka Slapnica. G.j. "Plešivica" dio je Samoborskog gorja i uglavnom pripada slivu sada već u donjem toku rječice Kupčine, a jedan manji dio Rudarskoj gradni, dakle Savi. G.j. "Žumberak-Novoselska gora" za razliku od ranije spomenutih koje se steru uglavnom od sjevera prema jugu, spušta se prema istoku gdje teku Bregana, Slapnica, Lipovača i Rudarska gradna u Savu. G.j. "Kal-Javorovac" nalazi u Parku prirode sa svojim najzapadnijim dijelom, a ispod G.j. "Žumberak- Novoselska gora". 2.b. Privatne šume Za ove šume, kao stoje istaknuto nemamo pouzdanih podataka o površinama, a još manje o ostalim relevantnim podacima. Dosta su neravnomjerno raspoređene i uglavnom se naslanjaju na državne šume. Stanje tih šuma po kvaliteti, uzgojnom obliku i drvnoj zalihi znatno zaostaju za državnim. |