DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 80 <-- 80 --> PDF |
SUME I ŠUMSKO GOSPODARENJE U PROSTORU PARKA PRIRODE "ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE" SAŽETAK Dana 3. travnja 2001. godine u Ozlju je održan Okrugli stol na naslovnu temu. Ova tema aktualizirana je iz razloga što često dolazi do nesuglasja kada je u pitanju gospodarenje državnim šumama. Taj prostor pokrivaju Uprave šuma Karlovac i Zagreb putem svojih područnih šumarija. Valja naglasiti da preko 50 % površine Parka prirode pokrivaju šume, a državne se prostiru na 15 973 ha. Budući su to regularne šume, gdje su dovršni sjekovi neminovnost, ovaj gospodarski zahvat izaziva najviše rasprava kod predstavnika lokalne samouprave, planinara, a ponegdje i lokalnog stanovništva. Da bi se problematika gospodarenja šumama približila zainteresiranim, a koji se neposredno ne susreću s istom, Upravno vijeće Parka prirode odlučilo je organizirati Okrugli stol, gdje bi se raspravila ta problematika. Okruglom stolu bili su nazočni predstavnici općina i gradova, koji su u cijelosti ili djelomično u prostoru Parka, predstavnici J.U. Park prirode, te predstavnici javnih glasila. Pored iznošenja teksta koji prezentiramo, nazočnima je data na uvid jedna Osnova gospodarenja s gospodarskim kartama, kako bi se pobliže upoznali s tim nezaobilaznim dokumentima kada je u pitanju gospodarenje državnim šumama. 1. UVOD Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" ustanovljen i proglašen 28. svibnja 1999. godine, jedan je od već sada brojnih Parkova prirode u Hrvatskoj, a po veličini drugi iza Velebita. Smješten u zapadnom dijelu Hrvatske, omeđen sa sjevera i zapada granicom sa Slovenijom, s jugozapada rijekom Kupom, s juga prigorjem gradova i općina (Ozalj, Krašić, Jastrebarsko i Klinča sela), te s istoka obroncima Samoborskog gorja, koji pripadaju gradu Samoboru. Svi spomenuti gradovi i općine dijelom su u prostoru Parka, dok je samo općina Žumberak cijelom svojom površinom unutar prostora Parka. U geomorfološkom pogledu to je s Gorjancima u Sloveniji jedinstven gorski masiv, u osnovi formiran nakon značajnih tektonskih poremećaja na rubu panonskog prostora. Smjer pružanja je od zapada prema istoku. Na zapadu se naslanja na Kočevski rog koji pripada Dinaridima. Matični supstrati su uglavnom dolomiti i vapnenci, ali ponegdje se javljaju flišnc stijene i tuf, posebice na rubnim dijelovima. Sve to upućuje na genezu te litosfere nastale tektonskim poremećajima, nakon čega se iz tog rubnog prostora povuklo Panonsko more. Ovaj prostor karakterizira vrlo izražena reljefna slika, koja je pored osnovne geomorfološke grade uvjetovana lakom razgradnjom vapnenca i dolomita. Bitan čimbenik u formiranju toga karakterističnog reljefa svakako je i voda. Prostor Parka prirode bogat je brojnim malim izvorima (trajnim i povremenim), te malim vodotocima koji su na strmim padinama oblikovali brojne duboke jaruge, a ponegdje i kanjone. Prirodni čimbenici kao što su geološka podloga, reljefi klimatski uvjeti stvorili su podlogu za stvaranje tala, koja su ovdje vrlo različita, ali pogodna za biljni odnosno šumski pokrov. Prema biljno-geografskoj podjeli ovaj prostor pripada dvjema velikim biljno-geografskim područjima, i to preddinarskom i predpanonskom. Kultivirani prostori koje čine mnogobrojna mala naselja okružena oranicama, livadama, pašnjacima, a ponegdje i vinogradima, nastali su uglavnom na šumskim krčevinama. Ti kultivari, zajedno s bujnim šumama, brojnim izvorima i vodotocima, na tom reljefno vrlo izraženom prostoru, uz kulturno povijesne vrijednosti, uvjetovali su da se taj prostor proglasi Parkom prirode. 2. OPĆENITO O SUMAMA I GOSPODARSKOJ PODJELI Šume i šumsko zemljište najvrjednije je prirodno dobro koje čini uporišnu točku u ekosustavu prostora Parka prirode. One pokrivaju preko 50 % površine. Tako veliko učešće uvjetovano je vrlo izraženom konfiguracijom, gdje krčenje šuma zbog velikih nagiba ili kamenitog terena nije bilo od koristi za poljoprivredu. Može se zapravo zaključiti da je krčenje u vrijeme Vojne krajine, ali i nakon razvojačenja, zbog prenapučenosti i ekstenzivnog bavljenja poljoprivredom zahvatilo ponegdje i vrlo strme terene. Bavljenje ekstenzivnim stočarstvom bilo je vrlo rašireno gdje su i šume korištene za ispašu, a posebno one uz naselja. Kada se tome doda neplanska sječa tih šuma te odnošenje listinca, šume uz naselja značajno su bile devastirane. Dakle, šume su značajno nekad, a i danas, utjecane čovjekom. Raspored šuma dosta je ravnomjeran, s izuzetkom jugozapadnog dijela (vivodinski kraj) gdje je šumovitost nešto manja. Taj mozaični raspored obogaćuje pej |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 81 <-- 81 --> PDF |
zažnu sliku, i zajedno s poljoprivrednim površinama u okruženju malih naselja na zaravnima i blažim padinama, izvorima i malim vodotocima predstavlja posebnu vrijednost tog brdskog prostora. Kada se sagledavaju vlasnički odnosno posjednički odnosi, koji su značajno utjecali na stanje šuma u prošlosti, onda ih možemo podijeliti u tri skupine i to: 1. šume koje su bile državne i u vrijeme Vojne krajine, a to su i danas 2. šume zemljišnih zajednica i imovnih općina, a koje su društvene, odnosno državne od 1947. godine 3. šume u privatnom vlasništvu. Sume pod 1, bile su čuvane i kroz zakonske odredbe štićene, tako da su one s gospodarskog stanovišta najvrednije. Sume pod 2, od strane pravoužitnika bile su intenzivno korištene i devastirane putem sječa, pašarenja, žirenja, odnošenja listinca i na drugi način, tako da su prelaskom pod državnu upravu bile uglavnom šikare ili panjače. Sume pod 3, u privatnom vlasništvu, samo su ponegdje dobro gospodarene i po kvaliteti danas zaostaju za državnim šumama. Kroz ovo izlaganje želi se iskazati stanje državnih šuma, gdje postoji cjelovit fond relevantnih podataka, dok za privatne šume nema za sada potrebnih podataka. Nije moguće iskazati ni površine tih šuma, jer granica P.P. cijepa određene katastarske općine i treba prije precizirati granicu i tek tada izvršiti determinaciju pripadajućih šuma P.P. 2.a. Državne šume Ovim šumama upravlja J. P. "Hrvatske šume" p. o. Zagreb, putem Uprave šuma Karlovac (Šumarije Ozalj, Krašić, Jastrebarsko) i Uprave šuma Zagreb (Šumarija Samobor). Gospodarska podjela vidljiva je na predočenoj karti 1:100 000, a ona je sljedeća: Al) UPRAVA ŠUMA KARLOVAC 1. ŠUMARIJA OZALJ - gospodarska jedinica "Sušica" (cijela) - G.j. "Stražnji vrh" (mali dio) 2. ŠUMARIJA KRAŠIĆ - G.j. "Žumberak-Kupčina" (cijela) - G.j. "Blaževa gora" (cijela) - G.j. "Slapnica" (veći dio) 3. ŠUMARIJA JASLREBARSKO - G.j. "Plešivica" (veći dio) A2) UPRAVA ŠUMA ZAGREB 1. G.j. "Novoselska gora-Žumberak" (najveći dio) 2. G.j. "Kal-Javorac" (manji dio) Kada promatramo tu gospodarsku podjelu, onda se može zaključiti da su to određene gospodarske cjeline, uvjetovane stanjem terena te tipovima tala i tu prisutnim šumskim zajednicama. G.j. "Sušica" pokriva prostor na krajnjem zapadu i uglavnom se prostire u slivnom području potoka Sušice. U istoj se nalazi i najviši vrh žumberačkog gorja "Sv. Gera" sa svojih 1 178 m nadmorske visine. Taj prostor oko Sv. Gere nije bio dostupan cestom sa Hrvatske strane početkom domovinskog rata, i šumarstvo je to omogućilo 1992. godine izgradnjom ceste u sklopu cestovnog povezivanja zapadnog dijela Žumberka sa cestovnom mrežom Hrvatske. Do tada je taj prostor bilo cestovno povezan sa Slovenijom (Metlika). Tada je zajedno sa J. P Hrvatske ceste i HV od 1991. do 1994. god. izgrađeno oko 20 km raznih cesta. U tom prostoru pored prostora Sv. Gere postoji problem vraćanja oko 178 ha državnih šuma, koje su upravo zbog nepostojanja cestovne mreže predane 1967. god. na upravljanje GG Novo Mesto, a do tada su bile sastavni dio G.j. "Sušica". G.j. "Žumberak-Kupčina" zauzima prostor sliva najvećeg potoka Kupčine. Treća u tom nizu je G.j. "Blaževa gora" koja pokriva vršni granični dio prema Republici Sloveniji, a nalazi se također u slivu Kupčine. Prije 10-40 godina tu su bile prezrele bukove šume koje su uglavnom posječene, a danas su tu mlade bukove šume s nešto unesene crnogorice, unesene zbog problema obnove tih bukovih šuma. Ima nešto prezrelih šuma koje su zaštićene, a smatramo da bi neke od njih trebalo obuhvatiti zaštitom. U središnjem dijelu (Pogana jama) šumska cesta Sošice- Pogana jama spaja se sa slovenskom šumskom cestom koja silazi u Kostanjevici na Krki, ali taj granični prijelaz, kao i onaj oko 4 km zapadnije, nije u funkciji. G.j. "Slapnica" pokriva sliv potoka Slapnica. G.j. "Plešivica" dio je Samoborskog gorja i uglavnom pripada slivu sada već u donjem toku rječice Kupčine, a jedan manji dio Rudarskoj gradni, dakle Savi. G.j. "Žumberak-Novoselska gora" za razliku od ranije spomenutih koje se steru uglavnom od sjevera prema jugu, spušta se prema istoku gdje teku Bregana, Slapnica, Lipovača i Rudarska gradna u Savu. G.j. "Kal-Javorovac" nalazi u Parku prirode sa svojim najzapadnijim dijelom, a ispod G.j. "Žumberak- Novoselska gora". 2.b. Privatne šume Za ove šume, kao stoje istaknuto nemamo pouzdanih podataka o površinama, a još manje o ostalim relevantnim podacima. Dosta su neravnomjerno raspoređene i uglavnom se naslanjaju na državne šume. Stanje tih šuma po kvaliteti, uzgojnom obliku i drvnoj zalihi znatno zaostaju za državnim. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 82 <-- 82 --> PDF |
3. BILJNE ZAJEDNICE U prostoru Parka najzastupljenija je zajednica bukve s raznim prelaznim oblicima, a ako pobliže razmotrimo florističku gradu i ekološke značajke, onda možemo zaključiati sljedeće: biljno-geografski položaj pripada panonskom sektoru Ilirske provincije srednjoeuropske vegetacijske regije. U prostoru Parka imamo dvije biljno-geografske zone. Niži položaji pripadaju klimazonalnoj zajednici kitnjaka i običnog graba, a viši klimatskoj zoni bukovih šuma. Radi velike razvedenosti reljefa i različitosti biološkog sastava, granica između vegetacijskih zona je ponekad vrlo difuzna. Kada sagledavamo zastupljenost pojedine biljne (šumske) zajednice, onda ističemo samo one najzastupljenije i to: 1. brdska šuma bukve (Fagetum illyricum montanum Horvat) 2. šume kitnjaka i običnog graba (Querco petraeae carpinetum illyricum Horvat) 3. šuma kitnjaka i pitomog kestena (Querco - Castaneetum sativae Horvat) 4. šuma medunca i crnog graba (Querco - Ostryetum carpinifoliae) Na cijelom prostoru P. P. mogu se susresti umjetno podignute sastojine crnogorice, koje danas zauzimaju oko 8 % površine šumskih tala u državnom vlasništvu. Razlozi unosa crnogorice leže u činjenici da su, kao što je napomenuto, oko naselja šume bile devastirane i rekonstrukcjia je obavljena Crnogorkom kao najpovoljnijom pionirskom vrstom, koja bi trebala stvoriti uvjete da se nakon proizvodnog ciklusa ponovo pojave domaće, autoktone vrste drveća. Ove razne prirodne biljne zajednice uvjetovane su pored geografskih i klimatskih prilika i tlima, odnosno matičnim supstratima na kojima su se formirala ta tla. Za naglasiti je da kao matični supstrati dominiraju dolomiti i vapnenci. 4. BITNI PODACI ZA DRŽAVNE SUME Prema Zakonu o šumama šume dijelimo na gospodarske, zaštitne i one posebne namjene. Od ukupno 15 973,12 ha šuma i šumskog zemljišta na gospodarske šume otpada 13 190,52 ha ili 83 %, a na zaštitne (razni oblici zaštite) i za posebne namjene 2782,60 ha ili 17%. Gospodarske šume produciraju drvnu masu koja se temeljem osnova gospodarenja, a koje odobrava Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, iskorištava. Osnovno je proizvnodnja drvnih sortimenata (drvo za mehaničku i kemijsku preradu, te ogrjev), a tu su još Tablica 1. Gospodarska jedinica Sušica Stražnji vrh Slapnica Plešivica Kupčina Zumberak Blaževa gora UKUPNO Zumberak - Novoselska gora Kal - Javorac UKUPNO SVEUKUPNO Površina u Drvna zaliha koristi od lova i sporednih šumskih proizvoda (šumsko sjeme, gljive, razno bilje, kamen i dr.) Pored ovih neposrednih koristi neuporedivo su veće one neizravne, općekorisne, koje se ogledaju kroz zaštitu tla od erozije, proizvodnju kisika, pročišćavanje zraka, ragulaciju vodnog režima, ublažavanje vjetrova i topline zraka, zaštitu prometnica i naselja, rekreativne i druge aktivnosti, te niz drugih manjih ali vrijednih koristi. Najvažnije gospodarske aktivnosti sastoje se od uzgojnih radova (omogućavanje prirodne obnove, sadnje Etat u I Površina polurazdoblju dovršnih sjekova u PP (10. god.) [pol. (10. god.) ha m3 m3 ha UPRAVA ŠUMA KARLOVAC 1989,13 420379 37345 91,64 801,36 143338 4109 15,30 1898,30 272908 36510 103,03 1342,38 203264 6746 44,50 2997,82 396350 55609 215,07 1864,59 364740 51022 205,61 10893,58 1800979 191341 675,15 UPRAVA ŠUMA ZAGREB 4574,98 796702 182892 504,56 89146 50762 5079,54 885848 233654 15973,12 2686827 424995 675,15 Zaštitne šume i šume posebne namjene ha 115,31 236,80 930,35 803,14 2085,60 530 167 697 2782,60 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 83 <-- 83 --> PDF |
biljaka, njege i čišćenja, zdravstvene zaštite, čuvanje, zaštite od požara itd.), aktivnostima kojima se utječe na kvalitetu stabala na određenoj šumskoj površini, a koje se onda koriste kao drvni proizvodi. Da bi se znalo s čim je određena organizacija zadužena, ona u osnovi gospodarenja ima sistematiziran fond potrebnih podataka, a mi ćemo se ovdje pozabaviti samo određenim bitnim podacima iskazanim u tablici 1. Za Upravu šuma Zagreb ne iskazujemo površine dovršnih sjekova, budući gospodarska jedinica "Žumberak- Novoselska gora" ide u izvanrednu reviziju i značajno će se mijenjati elementi gospodarenja, gdje će se smanjiti sječe, a time i dovršni sjekovi, dakle oni kada se posjeku sva stabla na određenoj površini. U dijelu G.j. "Kal-Javorac" nema u važećem polurazdoblju propisane do vršne sječe. Iz iskaza podataka u tablici, dade se izvesti određene zaključke, a oni se sastoje u sljedećem: drvna zaliha je značajna i ona iznosi 2 686 827 m´, a dominira bukva, zatim grab, hrast kitnjak i druge vrste, s pojedinačno malim učešćem, - etat ili količina godišnje sječe iznosi 42 499 m3 ili 1,58 % od drvne zalihe, kao bitno ističemo sječu zadnjeg dobnog razreda (ekonomski zrela šuma), kada se uklanjaju sva stabla, te se dobiva loša vizuelna slika; ove površine iznose godišnje 67,51 ha, s iznimkom G.j.. Žumberak- Novoselska gora iz navedenih razloga; te površine su mozaično raspoređene u prostoru ali se ipak dogodi da se takove sječe izvrše na većem cjelovitom prostoru, pa treba postaviti takve planove, kako se tako nešto ne bi događalo; ove sječe su neminovnost da bi se osigurala obnova gospodarskih šuma, - što se tiče zaštićenih objekata, koji su uglavnom zaštićeni na inicijativu šumara, oni zauzimaju oko 17 % površine državnih šuma; da lije ta zaštićenost zadovoljavajuća ostaje za raspravu, ali osobno smatramo da se treba povećati. Drvna zaliha iz dana u dan povećava se i za prosječno deset godina to povećanje iznosi oko 97 000 m\ a to predstavlja oko 18 % prirasta. To znači da se sječe manje od prirasta, jer je to dugoročni cilj potrajnosti gospodarenja, uglavnom za sve šume Hrvatske. Ovaj porast zaliha uvjetovanje stanjem šuma, a cilj je povećavati zalihu, sve dok se ne iskoriste potencijalne mogućnosti tla i šumskih sastojina. 5. ZAKLJUČNA - predstavnici grada Samobora i općine Žumberak smatraju da šumarstvo ne gospodari na za njih zadovoljavajući način, odnosno da se previše siječe, te su izrazili sumnju u pouzdanost podataka koje prezentira šumarstvo; istakli su da ne postoji zadovoljavajuća komunikacija između lokalne samo- Ako znamo da postoje određena korelacija između drvne i lisne mase, onda valja zaključiti da se šume u Parku prirode u ekološkom i gospodarskom smislu popravljaju. Svi relevantni podaci crpljeni su iz osnova gospodarenja, a kako ta osnova izgleda i što sve sadrži stavljamo na uvid, a voljni smo dati dodatna obrazloženja. Ovdje je važno istaknuti ekonomsku zrelost, koja nastupa onda kada sastojina može dati najveći prihod na tržištu drvnih sortimenata. Šumama se gospodari tako da se uglavnom obavlja prirodna obnova, a tamo gdje to ne uspije umjetno se dopunjava, jer prema načelima u šumarstvu teži se ostavljanju generacijama vrjednijih šuma, nego stoje prethodna ganeracija to zatekla. Iz iznesenog dade se zaključiti sljedeće: - državnim šumama gospodari se na temelju osnova gospodarenja, - sječe se odvijaju po određenom zacrtanom redu i nadziru ih šumarske inspekcije, - propisi osnova gospodarenja vrijede 10 godina, ako se zbog više sile (bolesti, ledolomi, vjetrolomi i si.) ne steknu uvjeti za raniju reviziju; u osnovi se stvara i projekcija za idućih 10 godina, što znači da se osnovom obuhvaća plansko razdoblje od 20 godina, uz projekciju za 40 godina, - zalihe drvne mase iz godine u godinu se povećavaju, a razlozi leže u činjenici što se siječe manje od prirasta. Valja ovdje naglasiti da su ovi podaci bazirani na inventarizaciji šuma putem egzaktnih metoda i vođenja evidencija o svim relevantnim podacima. Da bi se uspješno gospodarilo šumama i do 10 % površine svake godine se tretira kroz razne gospodarske oblike, tako da se za 10 godina gotovo cijela površina na određeni način tretira, a permanentno se čuva i nadzire po pitanju svih promjena koje se događaju u tom ekosustavu. Na kraju smatramo da šumsko gospodarenje treba sagledati u sklopu cjelovitog gospodarenja šumama u Hrvatskoj, te integralno sa svim ostalim gospodarstvima u prostoru parka. Imajući u vidu da svako zadiranje u prirodu ipak na određeni način remeti ekološku ravnotežu, potrebno je kod svih subjekata koji zadiru u prostor povećati odgovornost prema prirodnim i inim vrijednostima, kako bi se budućim pokoljenjima osigurali uvjeti za održiv razvoj. RAZMATRANJA uprave i šumarstva, te da bi trebali znati što šumarstvo planira godišnje i dugoročno raditi na njihovom prostoru, a posebice kada su u pitanju sječe i to ponajprije one dovršne, predstavnici Uprava šuma obrazlagali su način dugoročnog i godišnjeg planiranja, naglašavajući da |