DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 80 <-- 80 --> PDF |
SUME I ŠUMSKO GOSPODARENJE U PROSTORU PARKA PRIRODE "ŽUMBERAK-SAMOBORSKO GORJE" SAŽETAK Dana 3. travnja 2001. godine u Ozlju je održan Okrugli stol na naslovnu temu. Ova tema aktualizirana je iz razloga što često dolazi do nesuglasja kada je u pitanju gospodarenje državnim šumama. Taj prostor pokrivaju Uprave šuma Karlovac i Zagreb putem svojih područnih šumarija. Valja naglasiti da preko 50 % površine Parka prirode pokrivaju šume, a državne se prostiru na 15 973 ha. Budući su to regularne šume, gdje su dovršni sjekovi neminovnost, ovaj gospodarski zahvat izaziva najviše rasprava kod predstavnika lokalne samouprave, planinara, a ponegdje i lokalnog stanovništva. Da bi se problematika gospodarenja šumama približila zainteresiranim, a koji se neposredno ne susreću s istom, Upravno vijeće Parka prirode odlučilo je organizirati Okrugli stol, gdje bi se raspravila ta problematika. Okruglom stolu bili su nazočni predstavnici općina i gradova, koji su u cijelosti ili djelomično u prostoru Parka, predstavnici J.U. Park prirode, te predstavnici javnih glasila. Pored iznošenja teksta koji prezentiramo, nazočnima je data na uvid jedna Osnova gospodarenja s gospodarskim kartama, kako bi se pobliže upoznali s tim nezaobilaznim dokumentima kada je u pitanju gospodarenje državnim šumama. 1. UVOD Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje" ustanovljen i proglašen 28. svibnja 1999. godine, jedan je od već sada brojnih Parkova prirode u Hrvatskoj, a po veličini drugi iza Velebita. Smješten u zapadnom dijelu Hrvatske, omeđen sa sjevera i zapada granicom sa Slovenijom, s jugozapada rijekom Kupom, s juga prigorjem gradova i općina (Ozalj, Krašić, Jastrebarsko i Klinča sela), te s istoka obroncima Samoborskog gorja, koji pripadaju gradu Samoboru. Svi spomenuti gradovi i općine dijelom su u prostoru Parka, dok je samo općina Žumberak cijelom svojom površinom unutar prostora Parka. U geomorfološkom pogledu to je s Gorjancima u Sloveniji jedinstven gorski masiv, u osnovi formiran nakon značajnih tektonskih poremećaja na rubu panonskog prostora. Smjer pružanja je od zapada prema istoku. Na zapadu se naslanja na Kočevski rog koji pripada Dinaridima. Matični supstrati su uglavnom dolomiti i vapnenci, ali ponegdje se javljaju flišnc stijene i tuf, posebice na rubnim dijelovima. Sve to upućuje na genezu te litosfere nastale tektonskim poremećajima, nakon čega se iz tog rubnog prostora povuklo Panonsko more. Ovaj prostor karakterizira vrlo izražena reljefna slika, koja je pored osnovne geomorfološke grade uvjetovana lakom razgradnjom vapnenca i dolomita. Bitan čimbenik u formiranju toga karakterističnog reljefa svakako je i voda. Prostor Parka prirode bogat je brojnim malim izvorima (trajnim i povremenim), te malim vodotocima koji su na strmim padinama oblikovali brojne duboke jaruge, a ponegdje i kanjone. Prirodni čimbenici kao što su geološka podloga, reljefi klimatski uvjeti stvorili su podlogu za stvaranje tala, koja su ovdje vrlo različita, ali pogodna za biljni odnosno šumski pokrov. Prema biljno-geografskoj podjeli ovaj prostor pripada dvjema velikim biljno-geografskim područjima, i to preddinarskom i predpanonskom. Kultivirani prostori koje čine mnogobrojna mala naselja okružena oranicama, livadama, pašnjacima, a ponegdje i vinogradima, nastali su uglavnom na šumskim krčevinama. Ti kultivari, zajedno s bujnim šumama, brojnim izvorima i vodotocima, na tom reljefno vrlo izraženom prostoru, uz kulturno povijesne vrijednosti, uvjetovali su da se taj prostor proglasi Parkom prirode. 2. OPĆENITO O SUMAMA I GOSPODARSKOJ PODJELI Šume i šumsko zemljište najvrjednije je prirodno dobro koje čini uporišnu točku u ekosustavu prostora Parka prirode. One pokrivaju preko 50 % površine. Tako veliko učešće uvjetovano je vrlo izraženom konfiguracijom, gdje krčenje šuma zbog velikih nagiba ili kamenitog terena nije bilo od koristi za poljoprivredu. Može se zapravo zaključiti da je krčenje u vrijeme Vojne krajine, ali i nakon razvojačenja, zbog prenapučenosti i ekstenzivnog bavljenja poljoprivredom zahvatilo ponegdje i vrlo strme terene. Bavljenje ekstenzivnim stočarstvom bilo je vrlo rašireno gdje su i šume korištene za ispašu, a posebno one uz naselja. Kada se tome doda neplanska sječa tih šuma te odnošenje listinca, šume uz naselja značajno su bile devastirane. Dakle, šume su značajno nekad, a i danas, utjecane čovjekom. Raspored šuma dosta je ravnomjeran, s izuzetkom jugozapadnog dijela (vivodinski kraj) gdje je šumovitost nešto manja. Taj mozaični raspored obogaćuje pej |