DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 69 <-- 69 --> PDF |
PROMOCIJA ZNANSTVENE MONOGRAFIJE OBIČNA JELA (Abies alba Mill.) U HRVATSKOJ" Kao predsjednik Akademije šumarskih znanosti i predsjednik Uređivačkog vijeća prof. dr. sc. Slavko Matić predstavio je znanstvenu monografiju "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj". Izdavač je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. Akademija šumarskih znanosti, osnovana je 1996. godine na temelju odluke 99. skupštine HSD-a, održane 22. prosinca 1995. u Križevcima. Nastala je iz potrebe objedinjavanja šumarskih znanstvenika iz raznih šumarskih znanstvenih i drugih institucija, u rješavanju sve složenijih problema, pred kojima se u današnjim složenim ekološkim i gospodarskim uvjetima nalaze šume i šumarstvo Hrvatske. Pored ostalog, cilj AŠZ je promicanje i poticanje znanstvenog rada u šumarstvu, upoznavanje javnosti sa znanstvenim postignućima šumarstva, organiziranje znanstvenih i stručnih skupova te promicanje i primjena znanstvenih i stručnih postignuća u praksi. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je iznaći mogućnost informiranja znanstvene i stručne javnosti o dobivenim rezultatima istraživanja, posebno objavljivanjem radova svojih članova u Zbornicima ili na neki drugi način, gdje tiskanje monografija o različitim vrstama drveća, šuma i šumskih područja ima vrlo zapaženo mjesto. Od približno 2 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, na onom dijelu gdje se rasprostiru šume, čak 95 % površine su prirodne šume po sastavu autoktonih vrsta drveća i grmlja, i po strukturi i načinu pomlađivanja. Od osnivanja Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne države do današnjih dana, šumarska struka i znanost poduzimaju značajnu stručnu i znanstvenu aktivnost usmjerenu na otkrivanje ljepote, prirodnosti, stabilnosti i biološke raznolikosti hrvatskih šuma, njihovih glavnih vrsta drveća, domaćoj i svjetskoj stručnoj javnosti. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume" 1992. god. izdaju monografiju "Sume u Hrvatskoj" s ciljem prikazati prirodne šume RH koje spadaju u najprirodnije šumske ekosustave Europe. Ministarstvo polj. i šumarstva, "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet 1994. god. izdaju fotomonografiju "Silvae nostrae Croatiae" na hrvatskome i engleskom jeziku. Knjiga je namijenjena svim šumarskim stručnjacima i prijateljima šumarske struke. HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i "Hrvatske šume" 1996. god. izdaju monografiju "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" na hrvatskome i engleskom jeziku (nešto skrećeni prikaz) uz obiman prikaz literature o hrastu lužnjaku. Akademija šumarskih znanosti 1997. god. počela je pripremati program za tiskanje monografije o jeli na hrvatskome i engleskom jeziku uz obilan prikaz literature, a uz sudjelovanje gotovo svih redovitih i izvanred nih članova AŠZ. Izdavač ove monografije koju predstavljamo je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač su "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. U cijelom razdoblju od 1992. god. do danas uočavamo veliku izdavačku aktivnost šumarske struke i znanosti, i to uz učešće uglavnom istih stručnjaka i znanstvenika članova AŠZ i HŠD-a. Također su u svim ovim aktivnostima sudjelovale "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, koje su i inače temeljna institucija i pokretač stručnog i znanstvenog rada u hrvatskome šumarstvu. Već preko 40 godine financiraju dio znanstvenog rada i znanstvenih aktivnosti vezanih za probleme u radu sa šumom i šumarstvom. Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo, u bliskoj suradnji sa šumarskom praksom koju predstavljaju "Hrvatske šume" i Ministarstvo polj. i šumarstva, utjelovljenje su jedinstva šumarske struke u Hrvatskoj. Ugled koji šumarska struka ima u europskom šumarstvu, kako na stručnom tako i znanstvenom polju, priznata kvaliteta hrvatskih šuma, obilježena prirodnom strukturom i biološkom raznolikošću, potrajnošću stabilnošću i produktivnošću, najvećim dijelom su rezultat povezanosti i dugogodišnje suradnje šumarske prakse i znanosti. Obična jela uz hrast i bukvu predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća. Oko 10 % učešća u drvnoj zalihi, i oko 150.000 ha jelovih prebornih šuma koje čini s bukvom, smrekom i ostalim vrstama drveća, dostatan je razlog da joj pridajemo veliko značenje. Preborne jelove šume daju temeljno šumarsko obilježje područjima Gorski kotar i Lika. Povijest šumarstva Hrvatske često je povezana s gospodarskim zahvatima u njima. Na tom su području osnovane prve šumarije u Hrvatskoj. Prve izmjere šuma, karte i gospodarske osnove napravljene u tom vremenu ukazuju na dosta drukčiju strukturu sastojina u odnosu na današnje stanje, posebno na učešće obične jele (prosječno 330 stabala po ha, od toga bukve 50 %, jele 28 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %). Danas vidimo da se učešće jele i smreke povećalo i na 80 %. Taj podatak može biti dobra misao vodilja kod istraživanja današnje pojave sušenja jele nastale promjenom klime i onečišćenjem zraka te širenja bukve na njena staništa. Upravo na području jelovih šuma postoje gotovo 250godišnji kontinuitet gospodarenja prebornim bukovojelovim šumama. To je početak rada šumarske struke u Hrvatskoj, kada i u svijetu, na što smo posebno ponosni. Uvjereni smo da će ova znanstvena monografija o običnoj jeli dati više informacija i konkretnih podataka o gospodarenju jelom i njenim šumama, u prošlosti, današnjem stanju i putu kojim ove šume trebaju ići u budućnosti. Šumarska struka u Hrvatskoj sa svojom dugom poviješću, obilježena velikanima koji su je osnovali i održali na visokoj razini sa danas jedinstvenom i u |