DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Mi nemamo lobija u politici. Prvih 5-6 godina u našoj državi šumarska se struka borila na Saboru i ostalim institucijama kako bi dokazala da nismo kriminalci, a za ovu vlast ni ne postoji. Vlada je dala Program razvoja u kojemu se šuma spominje jednom rečenicom - kako treba onemogućiti nekontrolirano krčenje šuma, što je nedopustivo mišljenje o šumarstvu. Ovih dana mediji prenose kako nas Europa i svijet pritišću da prodajemo šume, no o tome nemamo službenu informaciju, da li se radi samo o privatnim šumama ili i o državnim. A sada imamo u rukama tekst "Izmjena Zakona o šumama" iz kojega između ostaloga izdvajamo daje nadležnost trgovačkog društva (danas JP "Hrvatske šume") isključivo u gospodarenju, a Ministarstva u upravljanju šumama i šumskim zemljištem te da se ovaj Prijedlog upućuje u Hrvatski sabor po kratkom postupku. Nitko se s nama nije konzultirao, ovdje radi politički lobi kojega mi nemamo, a ako se netko i pojavi on se priključi političarima a ne struci. Nemamo pristupa medijima - veća je pažnja na HTV posvećena nojevima nego šumarstvu i drvnoj industriji. Nešto bolje je s radijom, no općenito pristupa medijima nemamo. Nema zajedničkog nastupa s drvnom industrijom, a to nas jedino može jače promovirati. Ako je 10.000 ljudi u šumarstvu, 25.000 u drvnoj industriji, a tu su još i sporedne djalatnosti, onda možemo izračunati koliko to sve ovoj zemlji znači, a da ne govorimo o onih 43 % površine šuma i šumskog zemljišta kojim gospodarimo. Jedini cilj treba biti zajednički nastup na tržištu. Možemo biti samo partneri ali ne na različitim stranama. Zatvorenost pak samo u svoje okvire potiče misao o nedostatnoj obrazovanosti, stoje točno, jer nam nedostaje znanje iz poduzetništva i marketinga. Nadamo se da će novi program nastave na Šumarskome fakultetu to ispraviti. Moramo ojačiti sociološko marketinški pristup struci s novom jasnom strategijom, a sve mora ostati unutar struke koja može bolje a zaslužuje više. U raspravi zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" Ivan H o d i ć, dipl. ing., naveo je nekoliko spornih članaka iz spomenutog "Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona" koji se ovih dana upućuje u saborsku proceduru po hitnom postupku. Predlaže, da s ove Skupštine uputimo zaključke zastupnicima u Hrvatskome saboru i zatražimo mijenjanje samo neophodnih članaka a da se Zakon o šumama, nakon sveobuhvatne stručne rasprave uputi u redovitu proceduru. Ovaj prijedlog je jednoglasno prihvaćen, pa će Povjerenstvo za zaključke pripremiti zaključke a na temelju njih će se pripremiti i uputiti zahtjev glede odnosnog "Prijedloga" svim saborskim zastupnicima i članovima Vlade. ZAKLJUČCI 105. REDOVITE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA, održane 13. lipnja 2001. 1. Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog korištenja. 2. Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i njihova bioraznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito osjetljivog ekosustava, koji samo u takvom stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spoznaje o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima. 3. Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstveno- stručnih postulata u pogledu potrajnog (održivog) razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta. Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno veća ulaganja u uzgojne radove. 4. Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 52 Ustava), Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom saboru, moli i zahtijeva da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju, stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. |