DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 64 <-- 64 --> PDF |
liko dana. Usporavanje površinskoga otjecanja vode iz šume sprječava visoke vodne valove i poplave. Prema Otto-u (1994) na osnovi više istraživanja dokazalo se da u dobro njegovanoj šumi nema pvršinskoga otjecanja vode, a što se odnosi i na strme šumske padine. Značajna funkcija šume je njezino protuerozijsko djelovanje, koja je u uskoj svezi sa sprječavanjem padanja kiše na tlo i upijanjem vode u rahlo i propusno šumsko tlo, čime se sprječava površinsko otjecanje vode. Uloga šume u izjednačavanju vodnih odnosa u prostoru sastoji se u ublažavanju visokih vodnih valova i opskrbi izvorišta i vodotoka vodom za sušnih razdoblja. Najveća vrijednost šume sastoji se u pročišćavanju vode. Voda koja prođe kroz šumsko tlo ulazi čista i pitka u podzemne tokove, napajajući izvorišta i vodotoke. Prema Mitscherlichu (1975) procjedna voda i ona koja podpovršinski otječe, dakle voda koja pročišćena izlazi iz šume u izvorišta i vodotoke, iznosi 30-40 % za vrijeme vegetacije i 70-80 % za mirovanja vegetacije od ukupnih oborina koje padnu na šumu. Ostatak vode šuma potroši za intercepciju, evaporaciju, transpiraciju i druge fiziološke potrebe. Uz pretpostavku da je srednja godišnja količina oborina u Hrvatskoj 1200 mm i daje površina šuma koje su u hidrološkoj funkciju 2 milijuna ha, iz šume izlazi pitke vode oko 13 milijardi m3. Suma je, dakle, vrlo učinkovita "tvornica" čiste i pitke vode, koju bi mogli dobro iskoristiti. Tu je potrebno naglasiti da šumarstvo svojim postupcima u šumi održava hidrološku funkciju šume očuvanjem prirodnosti, biološke raznolikosti, stabilnosti, provođenjem potrajnosti, a prije svega očuvanjem i povećanjem učinkovitosti svih općekorisnih funkcija šume. Utjecaj šume na zrak Znatan doprinos kakvoći zraka daje šuma proizvodeći kisik tijekom procesa fotosinteze. Godišnja količina proizvedenoga kisika jednaka je količini proizvedene biomase, što sveukupno iznosi u Hrvatskoj oko 7,4 milijuna t kisika. Svojim gustim krošnjama šuma vrlo učinkovito pročišćuje onečišćeni zrak opterećen aerosolima i tvorničkom prašinom. Poznato je da šumoviti prostori vrlo povoljno utječu na kakvoću zraka filtriranjem i proizvodnjom velikih količina kisika. Ovisno o izvorištu emisije štetnih plinova, pojas šume određene širine može u potpunosti pročistiti zrak. Pojas šume između naselja i izvorišta emisije, radi li se o pogonu keramike ili predionici, treba iznositi 300 m, a kada se radi o termoelektrani - 2000 m. Velika je i nezamjenjiva uloga šume uz smanjenje učinka "staklenika atmosfere" koji izaziva promjenu klime, a što se u posljednje vrijeme sve više potvrđuje na međunarodnim znanstvenim skupovima. Vezivanjem ugljičnoga dioksida, najznačajnijega stakleničko ga plina u procesu fotosinteze, šuma smanjuje opasnost od općeg zatopljenja. Proizvedena biomasa šume vezuje oko 50 % ugljika. Prema podacima Gospodarske osnove područja za šume u Hrvatskoj, izračunati ugrađeni ugljik u biomasu iznosi 3,688.637 t odnosno oko 13,3 milijuna t C02 (Matić et al., 2000) Dvije navedene i već do danas dovoljno istražene i vrednovane funkcije šuma, hidrološka i fiziološka (proizvodnja kisika i vezivanje slobodnoga ugljičnog dioksida iz atmosfere) predstavljaju biološku dobit šume. Zajedno s ostalim općekorisnim funkcijama šume, one će uskoro predstavljati glavni prihod šume koji se još danas odnosi na drvo. To su protuerozijska, protuimisijska i klimatska funkcija šume, zatim estetska, zdravstvena, rekreacijska i turistička funkcija te genetska, biološko-raznolikosna i prirodozaštitarska funkcija šume, koje već danas predstavljaju osjetljivo veću vrijednost od drva. Značajnu ulogu u vrijednosti šume zauzet će sporedni šumski proizvodi, osobito šumski plodovi, biljke kao prirodni ljekovi i gljive. U svojim kulturnim i estetskim potrebama ljudsko društvo se neće odreći drva toga plemenitog i za obradu podatnog građevnog materijala, koje svojom teksturom, bojom, toplinom i estetikom privlači čovjeka, bilo da se radi o interijeru ili eksterijeru prostora ljudskoga života. Prema svemu 21. stoljeće bit će doba šume i drva, kako je to rečeno na XVI. IUFRO kongresu u Ljubljani 1986. godine. Literatura Matić, S., I. Anić, B. Prpi ć, H. Jako vac, 2000: Prilog nacionalnom izvješću o klimatskim pro mjenama za UNFCC - sektor šumarstva Prpić, B., 2001: Preborna šuma kao infrastrukturna kategorija prostora, The selection forest as an infrastructural spatial category, U: B. Prpić, (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Silver fir (Abies alba Mill.) in Croatia, Akademija šumarskih znanosti i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 283-298, Zagreb. Otto , H., J., 1994: Waldoekologie, Verlag Eugen Ul mer Stuttgart, 391 |