DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 62 <-- 62 --> PDF |
(OŠ S.S. Kranjčević iz Senja), Danijel Mihelić, Maracel Štefančić i Nikola Šneler (OŠ iz Brod Moravica). Srijeda 13. lipnja 2001. U velikoj (kino) dvorani u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva program obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, odvijao se u tri dijela. Započeo je 105. redovitom skupštinom Hrvatskoga šumarskog društva, obrađujući točke dnevnog reda 1-6 za koje se tražila nazočnost dovoljnog broja delegata ogranaka, da bi odluke Prot. dr. sc. Branimir Prpi c : glede izvješća o radu i verificiranje financijskog poslovanja za 2000. godinu bile pravovaljane, a o čemu izvješćujemo u Zapisniku 105. redovite skupštine HŠD-a u rubrici "Iz Hrvatskoga šumarskog društva". Nakon pauze sljedila je točka 7., odnosno tematska rasprava na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak. Poticajne referate na odnosnu temu pripremili su: prof. dr. se. B. Prpić, prof. dr. sc. S. Matić i prof. dr. sc. Joso Vukelić. ŠUMA "TVORNICA" VODE I ZRAKA Voda i zrak uvjeti su života svih živih bića na Zemlji. Da bi bila upotrebljiva, voda mora biti čista, a zrak imati dovoljno kisika. Jedno i drugo svojstvo vode i zraka usko je povezano uz šume. Utjecaj šume na vodu Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3 % je slana voda. Od slatke vode 90 % je nedostupno čovjeku, ži votinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama. Najviše vode troši poljodjelstvo (69 %), zatim industrija (22 %), dok čovjek za svoje vlastite potrebe, kuhanje i higijenu i dr. troši svega 8 %. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i ponovno se vraća na površinu Zemlje kao oborina. To se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje, (crtež 1) ENERGETSKO KRUŽENJE VODE U svim fazama ljudske povijesti i urbane kulture nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su i ostaju ograničavajući čimbenik gospodarskoga i kulturnoga razvoja. U 21. stoljeću pitka voda će zasigurno biti značajan čimbenik civilizacijskoga razvoja. Šuma kao vegetacijski oblik koji znatno utječe na čistoću vode i njezin raspored u prostoru, može se raz viti ako ima više od 300 mm oborina godišnje. Voda bez topline je led, a toplina bez vode je suša. Tlo bez vode je pustinja, a previše vode u tlu spriječava rast šumskoga drveća. Voda kao povoljni ekološki čimbenik u uskoj je svezi s toplinom, a osobito s tlom kao izvorom hraniva šumskoga drveća. |