DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 62     <-- 62 -->        PDF

(OŠ S.S. Kranjčević iz Senja), Danijel Mihelić, Maracel
Štefančić i Nikola Šneler (OŠ iz Brod Moravica).


Srijeda 13. lipnja 2001.


U velikoj (kino) dvorani u Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva program obilježavanja Dana hrvatskoga
šumarstva, odvijao se u tri dijela. Započeo je 105.
redovitom skupštinom Hrvatskoga šumarskog društva,
obrađujući točke dnevnog reda 1-6 za koje se tražila nazočnost
dovoljnog broja delegata ogranaka, da bi odluke


Prot. dr. sc. Branimir Prpi c :


glede izvješća o radu i verificiranje financijskog poslovanja
za 2000. godinu bile pravovaljane, a o čemu izvješćujemo
u Zapisniku 105. redovite skupštine HŠD-a
u rubrici "Iz Hrvatskoga šumarskog društva".


Nakon pauze sljedila je točka 7., odnosno tematska
rasprava na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak. Poticajne
referate na odnosnu temu pripremili su: prof. dr.
se. B. Prpić, prof. dr. sc. S. Matić i prof. dr. sc. Joso
Vukelić.


ŠUMA "TVORNICA" VODE I ZRAKA


Voda i zrak uvjeti su života svih živih bića na Zemlji.
Da bi bila upotrebljiva, voda mora biti čista, a
zrak imati dovoljno kisika. Jedno i drugo svojstvo vode
i zraka usko je povezano uz šume.


Utjecaj šume na vodu


Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3 % je slana
voda. Od slatke vode 90 % je nedostupno čovjeku, ži


votinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim
dubinama. Najviše vode troši poljodjelstvo (69 %),
zatim industrija (22 %), dok čovjek za svoje vlastite potrebe,
kuhanje i higijenu i dr. troši svega 8 %.


Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno
kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i ponovno
se vraća na površinu Zemlje kao oborina. To se
prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje, (crtež 1)


ENERGETSKO KRUŽENJE VODE


U svim fazama ljudske povijesti i urbane kulture
nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su i ostaju
ograničavajući čimbenik gospodarskoga i kulturnoga
razvoja. U 21. stoljeću pitka voda će zasigurno biti
značajan čimbenik civilizacijskoga razvoja.


Šuma kao vegetacijski oblik koji znatno utječe na
čistoću vode i njezin raspored u prostoru, može se raz


viti ako ima više od 300 mm oborina godišnje. Voda
bez topline je led, a toplina bez vode je suša. Tlo bez
vode je pustinja, a previše vode u tlu spriječava rast
šumskoga drveća. Voda kao povoljni ekološki čimbenik
u uskoj je svezi s toplinom, a osobito s tlom kao izvorom
hraniva šumskoga drveća.