DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 60 <-- 60 --> PDF |
DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 298 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 61 <-- 61 --> PDF |
U Zagrebu su pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske gosp. Stjepana Mesića od 11. do 16. lipnja obilježeni Dani hrvatskoga šumarstva. Ova cjelotjedna manifestacija održana je pod motom Šuma + voda + zrak = opstanak, s ciljem približiti se široj javnosti i upoznati je s raznolikošću poslova šumarskih djelatnika, koji osiguravaju opstanak šume, a time i ljudski opstanak. Ponedjeljak, 11. lipnja 2001. Otvorenje izložbe slika Ivana Lončara Žana i Zdenka Krulića u Etnografskom muzeju, prva je manifestacija ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva. Izložbu je otvorio predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva prof. dr. sc. Slavko Matić , uz pozdrave nazočnima i zahvalu likovnim umjetnicima na izboru motiva i poticaju da i sami pokušamo gledati šumu okom umjetnika, jer nam je ona prečesto objekt rada a manje užitka. Predsjednik HŠD-a prof. dr. sc. Slavko Matić otvorio je izložbu slika u Etnografskom muzeju Izložbu je postavila dipl. oec. Biserka Marko vić, a autore je predstavio gosp. Mirko Kovačević , koji je vodio kroz krakti program popraćen voklano-instrumentalnom klapom Nostalgija. Žan Lončar je prema mišljenju likovnog kritičara dr. se. Mladena Jurišića "umjetnik nepotrošive invencije i htijenja, koji je nježnost i mekoću crte, kao osnovne likovne potke, vješto pretočio u svijet boje. Bogatstvo boja i impasto nanosa, asocira u izvjesnoj mjeri na slavonski pristup Baroku u širem kontekstu. Takva je naša Slavonija, bogata i ne oskudjeva u ničemu. Upravo ovakva Slavonija, utjecala je na djelo Lončara, nametnuvši se kao slakarev imperativ". Zdenko Krulić , samouki slikar, slikar je elementarnoga, kako kaže likovni kritičar dr. se. Bogdan Me singer, predstavljajući njegov rad pod naslovom "Misterij pejsaža". Zdenko Krulić je slikar koji potiče gledatelja da se suoči sa složenim podtekstom svake slike. Tek je tako može prenijeti u svoj osobni svijet. Usvojiti je ne samo kao ugodan prizor, nego kao mi sao, ili - što je možda plodotvornije - kao tek nagovještenu zagonetku. Svojom snažnom osjetilnošću i sigurnim izrazom i u crtežu i u ulju Zdenko Krulić je nadrastao likovnu deskripciju prirode koju zapažamo u prvom sloju značenja". Utorak 12. lipnja 2001. "Djeca i radost šume" Uz medijsko pokroviteljstvo Hrvatskog radija, obrazovnog dječjeg programa "Slušaj kako zemlja diše" i uz vodstvo novinara Hrvatskog radija gosp. Mladena Kušeca i gđe Lidije Komes, te naravno uz moto Šuma + voda + zrak = opstanak, Dani hrvatskoga šumarstva nastavljeni su na Medvednici kod lugarnice Sljeme, gdje su djelatnici "Hrvatskih šuma" pod vodstvom direktora Željka Ledinskog , dipl. ing., Upravitelja uprave šuma Zagreb Darka Vuleti ća, dipl. ing. i upravitelja šumarije Zagreb, Herberta Krauthackera , dipl. ing., bili domaćini stotinjak osmoškolaca iz desetak osnovnih škola. Uz izložbu dječjih radova i sudjelovanje u kvizu "Tko zna više o šumi" te uz obilazak Poučne staze i uz pratnju orkestra ZET-a, učenici iz cijele Hrvatske (OŠ Milan Brozović iz Kastva, OŠ Jure Turić iz Gospića, OŠ Ante Masle iz Orašca, OŠ Slatine s otoka Čiova, OŠ Jure Šurana iz Višnjana, OŠ I. B. Mažuranić iz SI. Broda, OŠ Većeslava Holjevca iz Zagreba i OŠ Ante Starčevića iz Šestina i Zagreba) saznali su od vodstva "Hrvatskih šuma" o njihovom radu i djelatnosti te važnosti očuvanja i zaštite šuma. S PP Medvednica upoznali su ih ravnateljica Nives Farkaš-Topolnik, dipl. ing. i pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja dr. se. Ivan M art ini ć . Osmoškolci na Medvednici Glavnu nagradu za najbolji literarni tekst na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak (poziv za natjecanje upućen je svim školama u RH), 10 dana u apartmanima "Hrvatskih šuma" na moru, osvojila je za sebe i njezinu obitelj učenica Vlatka Sabolović, 7a razred OŠ Brestje iz Sesveta. Ostale nagrade dobili su Jelena Perica (OŠ Grgur Karlovčan iz Đurđevca), Tvrtko Šojat |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 62 <-- 62 --> PDF |
(OŠ S.S. Kranjčević iz Senja), Danijel Mihelić, Maracel Štefančić i Nikola Šneler (OŠ iz Brod Moravica). Srijeda 13. lipnja 2001. U velikoj (kino) dvorani u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva program obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, odvijao se u tri dijela. Započeo je 105. redovitom skupštinom Hrvatskoga šumarskog društva, obrađujući točke dnevnog reda 1-6 za koje se tražila nazočnost dovoljnog broja delegata ogranaka, da bi odluke Prot. dr. sc. Branimir Prpi c : glede izvješća o radu i verificiranje financijskog poslovanja za 2000. godinu bile pravovaljane, a o čemu izvješćujemo u Zapisniku 105. redovite skupštine HŠD-a u rubrici "Iz Hrvatskoga šumarskog društva". Nakon pauze sljedila je točka 7., odnosno tematska rasprava na temu "Šuma + voda + zrak = opstanak. Poticajne referate na odnosnu temu pripremili su: prof. dr. se. B. Prpić, prof. dr. sc. S. Matić i prof. dr. sc. Joso Vukelić. ŠUMA "TVORNICA" VODE I ZRAKA Voda i zrak uvjeti su života svih živih bića na Zemlji. Da bi bila upotrebljiva, voda mora biti čista, a zrak imati dovoljno kisika. Jedno i drugo svojstvo vode i zraka usko je povezano uz šume. Utjecaj šume na vodu Od ukupne količine vode na Zemlji 97,3 % je slana voda. Od slatke vode 90 % je nedostupno čovjeku, ži votinjama i biljkama, jer je zaleđena ili se nalazi u velikim dubinama. Najviše vode troši poljodjelstvo (69 %), zatim industrija (22 %), dok čovjek za svoje vlastite potrebe, kuhanje i higijenu i dr. troši svega 8 %. Voda je obnovljivo prirodno bogatstvo koje neprekidno kruži u prirodi. Ona se isparava u atmosferu i ponovno se vraća na površinu Zemlje kao oborina. To se prosječno ponavlja oko 40 puta godišnje, (crtež 1) ENERGETSKO KRUŽENJE VODE U svim fazama ljudske povijesti i urbane kulture nedovoljne zalihe zdrave i pitke vode bile su i ostaju ograničavajući čimbenik gospodarskoga i kulturnoga razvoja. U 21. stoljeću pitka voda će zasigurno biti značajan čimbenik civilizacijskoga razvoja. Šuma kao vegetacijski oblik koji znatno utječe na čistoću vode i njezin raspored u prostoru, može se raz viti ako ima više od 300 mm oborina godišnje. Voda bez topline je led, a toplina bez vode je suša. Tlo bez vode je pustinja, a previše vode u tlu spriječava rast šumskoga drveća. Voda kao povoljni ekološki čimbenik u uskoj je svezi s toplinom, a osobito s tlom kao izvorom hraniva šumskoga drveća. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 63 <-- 63 --> PDF |
U odnosu na druge kopnene vegetacijske oblike, dobu i sastavu šumskoga ekološkoga sustava. Za poješuma vrlo ekonomično postupa s vodom. Šuma je-vrlo dinosti vodnoga domaćinstva važne su vrste drveća i korisna sa stajališta hidrologije prostora. Raspored vonjihova biološka svojstva kao i dimenzije. de u šumskome ekosustavu ovisi o vrsti drveća, sloju Oborinska voda ulazi u šumu neposrednim pada grmlja i prizemnoga rašća, čimbenicima reljefa, pedo njem, prolaskom kroz krošnje i tečenjem niz deblo di sustavnoj jedinici tla i količini oborina. Raspored vode jelom se zadržava, a dijelom izlazi iz šume. Izlazak iz u šumi uvijek je manje ili više povoljniji nego u povr šume odvija se putem transpiracije, intercepcije, eva šini bez šume. poracije, površinskoga i podzemnoga otjecanja i pro- Vodno domaćinstvo šume sastoji se iz više čimbenicjeđivanja u podzemne tokove, (crtež 2) ka koji ovise o količini i trajanju oborine, godišnjem DIJELOVI VODNOGA DOMAĆINSTVA U SUMI Legenda O = oborine, T = transpiracija, I = intercepcija Zv = zračna vlaga, Po = površinsko otjecanje E = evaporacija, No = neposredne oborine Ppo = podpovršinsko otjecanje, Pvo = procjedna voda Td = tečenje niz stablo, Kk = kapanje kroz krošnju R = zaliha vode u ekosustavu Klasičan Burgerov (1943) pokus u Alpama obasušnoga razdoblja pala na livadu odmah izaziva povrvljen u šumi i livadi dokazao je da kiša koja je poslije šinsko otjecanje vode, dok je ono u šumi kasnilo neko301 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 64 <-- 64 --> PDF |
liko dana. Usporavanje površinskoga otjecanja vode iz šume sprječava visoke vodne valove i poplave. Prema Otto-u (1994) na osnovi više istraživanja dokazalo se da u dobro njegovanoj šumi nema pvršinskoga otjecanja vode, a što se odnosi i na strme šumske padine. Značajna funkcija šume je njezino protuerozijsko djelovanje, koja je u uskoj svezi sa sprječavanjem padanja kiše na tlo i upijanjem vode u rahlo i propusno šumsko tlo, čime se sprječava površinsko otjecanje vode. Uloga šume u izjednačavanju vodnih odnosa u prostoru sastoji se u ublažavanju visokih vodnih valova i opskrbi izvorišta i vodotoka vodom za sušnih razdoblja. Najveća vrijednost šume sastoji se u pročišćavanju vode. Voda koja prođe kroz šumsko tlo ulazi čista i pitka u podzemne tokove, napajajući izvorišta i vodotoke. Prema Mitscherlichu (1975) procjedna voda i ona koja podpovršinski otječe, dakle voda koja pročišćena izlazi iz šume u izvorišta i vodotoke, iznosi 30-40 % za vrijeme vegetacije i 70-80 % za mirovanja vegetacije od ukupnih oborina koje padnu na šumu. Ostatak vode šuma potroši za intercepciju, evaporaciju, transpiraciju i druge fiziološke potrebe. Uz pretpostavku da je srednja godišnja količina oborina u Hrvatskoj 1200 mm i daje površina šuma koje su u hidrološkoj funkciju 2 milijuna ha, iz šume izlazi pitke vode oko 13 milijardi m3. Suma je, dakle, vrlo učinkovita "tvornica" čiste i pitke vode, koju bi mogli dobro iskoristiti. Tu je potrebno naglasiti da šumarstvo svojim postupcima u šumi održava hidrološku funkciju šume očuvanjem prirodnosti, biološke raznolikosti, stabilnosti, provođenjem potrajnosti, a prije svega očuvanjem i povećanjem učinkovitosti svih općekorisnih funkcija šume. Utjecaj šume na zrak Znatan doprinos kakvoći zraka daje šuma proizvodeći kisik tijekom procesa fotosinteze. Godišnja količina proizvedenoga kisika jednaka je količini proizvedene biomase, što sveukupno iznosi u Hrvatskoj oko 7,4 milijuna t kisika. Svojim gustim krošnjama šuma vrlo učinkovito pročišćuje onečišćeni zrak opterećen aerosolima i tvorničkom prašinom. Poznato je da šumoviti prostori vrlo povoljno utječu na kakvoću zraka filtriranjem i proizvodnjom velikih količina kisika. Ovisno o izvorištu emisije štetnih plinova, pojas šume određene širine može u potpunosti pročistiti zrak. Pojas šume između naselja i izvorišta emisije, radi li se o pogonu keramike ili predionici, treba iznositi 300 m, a kada se radi o termoelektrani - 2000 m. Velika je i nezamjenjiva uloga šume uz smanjenje učinka "staklenika atmosfere" koji izaziva promjenu klime, a što se u posljednje vrijeme sve više potvrđuje na međunarodnim znanstvenim skupovima. Vezivanjem ugljičnoga dioksida, najznačajnijega stakleničko ga plina u procesu fotosinteze, šuma smanjuje opasnost od općeg zatopljenja. Proizvedena biomasa šume vezuje oko 50 % ugljika. Prema podacima Gospodarske osnove područja za šume u Hrvatskoj, izračunati ugrađeni ugljik u biomasu iznosi 3,688.637 t odnosno oko 13,3 milijuna t C02 (Matić et al., 2000) Dvije navedene i već do danas dovoljno istražene i vrednovane funkcije šuma, hidrološka i fiziološka (proizvodnja kisika i vezivanje slobodnoga ugljičnog dioksida iz atmosfere) predstavljaju biološku dobit šume. Zajedno s ostalim općekorisnim funkcijama šume, one će uskoro predstavljati glavni prihod šume koji se još danas odnosi na drvo. To su protuerozijska, protuimisijska i klimatska funkcija šume, zatim estetska, zdravstvena, rekreacijska i turistička funkcija te genetska, biološko-raznolikosna i prirodozaštitarska funkcija šume, koje već danas predstavljaju osjetljivo veću vrijednost od drva. Značajnu ulogu u vrijednosti šume zauzet će sporedni šumski proizvodi, osobito šumski plodovi, biljke kao prirodni ljekovi i gljive. U svojim kulturnim i estetskim potrebama ljudsko društvo se neće odreći drva toga plemenitog i za obradu podatnog građevnog materijala, koje svojom teksturom, bojom, toplinom i estetikom privlači čovjeka, bilo da se radi o interijeru ili eksterijeru prostora ljudskoga života. Prema svemu 21. stoljeće bit će doba šume i drva, kako je to rečeno na XVI. IUFRO kongresu u Ljubljani 1986. godine. Literatura Matić, S., I. Anić, B. Prpi ć, H. Jako vac, 2000: Prilog nacionalnom izvješću o klimatskim pro mjenama za UNFCC - sektor šumarstva Prpić, B., 2001: Preborna šuma kao infrastrukturna kategorija prostora, The selection forest as an infrastructural spatial category, U: B. Prpić, (ur.), Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Silver fir (Abies alba Mill.) in Croatia, Akademija šumarskih znanosti i "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 283-298, Zagreb. Otto , H., J., 1994: Waldoekologie, Verlag Eugen Ul mer Stuttgart, 391 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Prof. dr. sc. Slavko M at i ć: PRIRODNOST ŠUMA I UVJET STABILNOSTI I PROIZVODNOSTI Prirodna šuma ili prirodni šumski ekosustav je najsloženija životna zajednica ili biogeocenoza u kojoj su živa bića i njihova stoj bina prostorno i vremenski povezana kružnim i ostalim protokom energije i tvari. Ta temeljna organizacijska jedinica prirode, svoju prirodnu jedinstvenost dokazuje sposobnošću samoorganizacije, samoodržanja i samoobnove. Životna zajednica ili biocenoza je predstavljena zajednicom biljaka, životinja i mikroorganizama a razvija se na određenoj stojbini obilježenoj osebujnim tlom i klimom koja je okružuje i na nju utječe. Ona je u stanju oblikovati i mijenjati svoju stojbinu te svojim dugogodišnjim utjecajem utječe na fizikalna i kemijska svojstva tla koja osiguravaju njenu samoopstojnost te selektira i onemogućava pridolazak stranih vrsta kako biljaka i životinja tako i mikroorganizama. Biljke su primarni proizvođači, koje su u stanju stvarati hranu iz jednostavnih anorganskih tvari, životinje su uglavnom makropotrošači ili fagotrofi, a mikroorganizmi su bakterije i gljive koje su mikropotrošači ili saprofiti jer su u stanju razgrađivati složene organske spojeve. Biotop ili stojbina je odlučujući čimbenik koji određuje vrste koje se na njemu mogu razvijati i koje će moći živjeti i funkcionirati u zajedništvu. Stojbina je sastavljena od tla sa svojim fiziklanim i kemijskim svojstvima, anorganskih tvari koje su uključene-u kruženju (C, N, C02 H20 i dr.), organiskih spojeva (bjelančevine, ugljikohidrati, lipidi, humusne tvari i dr.), klimatske i druge prilike (temperatura, svjetlost i drugi fizički čimbenici). Ove temeljne postavke ekologije šuma o prirodnim šumskim ekosustavima i načinu njihovog funkcioniranja iznosimo ponajprije, da bi na što jednostavniji način sagledali složenost u nastanku, opstanku i funkcioniranju prirodnog šumskog ekosustava ili prirodne šumske zajednice, koja je temeljni objekt gospodarenja u šumarstvu. Pogreške u gospodarenju, posebice u pomlađivanju ovih složenih ekosustava ispravljaju se stoljećima najčešće su za šumski ekosustav i okoliš katastrofalne. Zbog toga se takvi i slični radovi mogu povjeriti samo šumarskoj struci i kvalitetnim šumarskim stručnjacima. Poluprirodni i umjetni šumski ekosustavi, koji su nastali utjecajem čovjeka, razvijaju se jednim djelom na navedni način, ali uz jedno temeljno negativno obilježje izostanka svojstva samoodržavanja i samoobrane. Oni nemaju biološku raznolikost, koja je neophodna zbog održavanja prirodne ravnoteže i stabilnosti. Da bi šumske sastojine bile biološki raznolike, temeljna je pretpostavka u osiguranju prirodnog pomlađivanja. Prirodnost hrvatskih šuma iznosi 95 % u odnosu na ukupnu površinu šuma. Šumske kulture, koje sudjeluju sa 5 %, samo su jedan prijelazni stadij na putu prema prirodnim šumama. Pionirske vrste drveća s kojima osnivamo šumske kuture na tlima koja su izgubila svojstva šumskih tala, siguran su čimbenik koji će od nešumskih tala stvoriti pogodna šumska tla za jednu od klimatskih šumskih zajednica. U istraživanjima u Gorskom kotru 1998. godine definirali smo one klimatske promjene koje su uvjetovale sušenje određenih vrsta drveća, posebno obične jele, te blagovremeno formiranje sastojina s drukčijim odnosom vrsta drveća u omjeru smjese, a ponegdje i s drugim vrstama drveća.. U razdoblju od 20 godina prosječne godišnje i vegetacijske temperature za meteorološku postaju Vrelo Ličanke, odnosno Fužine, povećale za 1,3 "C odnosno 1.8 °C. Za istu postaju i razdoblje prosječne godišnje i vegetacijske padaline smanjile su se za 592.6 mm, odnosno 265.2 mm. Sve su te promjene znatno utjecale na sušenje jele, koja je vrsta s vrlo uskom ekološkom valencijom glede temperature i vlage. Uzmicanje jele, zbog povećanja temperature i smanjenja količine padalina ide u prilog običnoj bukvi koja zauzima njeno mjesto. Pretvaranjem mješovitih prebornih sastojina jele i bukve u čiste sastojine bukve, donekle se smanjila gospodarska vrijednost ovih sastojina, kao i biološka raznolikost, što u ovom slučaju neznatno utječe na smanjenje općekorisnih funkcija ovih šuma. Istražujući utjecaje razmaka sadnje i kvalitete staništa na uspijevanje mladih sastojina hrasta lužnjaka, osnovali smo pokusne plohe na kvalitetnim šumskim tlima, prirodne, suvisle grabove panjače te na ne šumskom tlu bivšeg pašnjaka. U sastojinama hrasta lužnjaka osnovanim na kvalitetnim šumskim tlima, postotak najkvalitetnijih stabala raste sa smanjenjem razmaka sadnje. Stabala srednje kvalitete ima najviše, a stabala najlošije kvalitete najmanje. U sastojinama osnovanim na nešumskim pašnjačkim tlima isto tako postotno učešće najkvalitetnijih stabala raste s povećanim brojem biljaka po jedinici površine. Postoje signifikantne razlike u kvaliteti stabala kod svih razmaka sadnje i broja biljaka hrasta lužnjaka između sastojina podignutih na kvalitetnom šumskom tlu i sastojina podignutih na nešumskom panjačkom tlu, u korist sastojina na šumskom tlu. Srednje visine stabala kod svih šest razmaka sadnje na šumskim tlima u prosjeku su 25 cm veće od visina koje su izmjerene u sastojinama na nešumskom tlu. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Svi navedeni rezultati istraživanja nedvojbeno namukazuju na utjecaj prirodnih sastojina na povećanje njihove stabilnosti, biološke raaznolikosti i produktivnosti. Cilj svakog naprednog šumarstva, pa tako i hrvatskog, trebao bi biti u prirodnom pomlađivanju prirodnih sastojina te njihovoj njezi koja se temelji na proce- Prof. dr. se. Joso Vukel ić : sima koji se odvijaju u svakoj stabilnoj prirodnoj sastojini. To je jedini način da nam šume ostanu i dalje stabiIne i produktivne te da im na temeljima potrajnog gospodarenja, koje je svojstveno našemu šumarstvu, osiguramo vječnost. ŠTO JE TO ŠUMA I NJEN ODRŽIVI RAZVOJ Danas se u svijetu barata pojmom "održivi razvoj" - to je pojam kojim se promiče novo načelo u želji da se ujedine gospodarske socijalne i ekološke potrebe u harmoničnu cjelinu. Tu ima i pristalica i oponenata da li je to utopija ili jedini izlaz? Osnovne kritike kod nas i u svijetu su, da nije definirano nulto stanje i da se ne uzima u obzir veliki porast stanovništva, što uzrokuje porast energije i nemogućnost kontroliranja takvoga razvoja. Kod nas su najčešće pristalice toga bili sociolozi, dok fundamentalce što će reći i nas, nitko nije ni pitao. No u šumarstvu - ako je išta pogodno za definiciju i primjenu termina održivi razvoj, onda je to prirodni resurs koji je obnovljiv, a takvog resursa osim šume nema. Mi govorimo o potrajnosti, to je načelo koje potječe iz njemačkog šumarstva 1713. god., a u Hrvatskoj isto načelo uvodi Marija Terezija 1769. god. zakonskim uredbama o šumama Austrougarske. U predmetu Uređivanja šuma kao studenti čuli smo definiciju tada shvaćanu na malo drukčiji način: "s obzirom na dobivanje prihoda, šumska gospodarstva možemo organizirati tako da iz šume dobivamo svake godine trajno podjednake prihode. Tako gospodarenje zovemo, trajnim, potrajnijim gospodarenjem". Za to sijede i potvrde na svjetskoj razni Rio i Helsinki. Potrajno gospodarenje šumama definira se kao "gospodarenje i iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, vitalnost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, da sada i u budućnosti ispune ekološke, socijalne i gospodarske funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i da ne štete drugim ekosustavima". Najkraća, a potpuna definicija je "Šumskim bogatstvima i zemljištima treba potrajno gospodariti da bi socijalno, gospodarski, ekološki, kulturno i duhovno, koristili sadašnjim i budućim generacijama". Bit toga je korištenje kamata (prirasta) ali ne i glavnice (drvne zalihe) koja mora ostati netaknuta. Najbolja pak definicija je ona Petra Preradovića od prije 150 godina kada je i osnovano Hrvatsko šumarsko društvo "nije blago ovo naše domovine, glavnica je ono što mi uživati možemo a potrošiti ne smijemo". Šumarskim radom kroz 150 godina bili smo na tragu onoga što traži 21. stoljeće. Uglavnom danas se u svijetu ukazuje na to da su se mnogi suviše bazirali na klasičnu kratkoročnu korist od šuma, zanemarujući šumske ekosustave i korist koju od njih ljudi imaju, a koji rijetko imaju tržišnu vrijednost. Stoga neki sugeriraju da bi prirodne šume morale ostati državne šume a plantaže i si. u privatnom vlasništvu. Država i politika nije baš veliki zagovornik održivoga razvoja, više su to nevladine udruge kao HŠD-a i npr. Pro-Silva, što je i nama poticaj da pri HŠD-u osnujemo našu Pro-Silvu. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Iz tablica zaliha iz 1986., 1996. i procjene za 2005. g. za šume s kojima gospodare "Hrvatske šume", vidimo vodi se gospodarenje po načelima održvoga razvoja. Imali smo dvije nacionalne inventure, 1986. god. drvna zaliha je 250 mil. m\ 1996. god. 278 mil. m3 - za sve vrste drveća raste, osim za jelu koja je pala na 28 mil. m3 u tih 10 godina. U 2005. god. očekuje se drvna zaliha od 310 mil. m3. Znači i prije nego stoje svijet definirao održivi razvoj bili smo na tragu apsolutno održivog razvoja, potrajnog gospodarenja šumama, a da u tehnološkom procesu, propisima i ponašanjima ne da nezaostajemo, nego prednjačimo pa smo tu i ispred Europe. No, problem je u sociologijskom i marketinškom načelu, gdje kompletna struka apsolutno griješi. Tako da se događa i ovih dana čitamo izjave političara daje npr. Velebit očuvan zahvaljujući dosadašnjoj depresiji u zadnjih 10-tak godina. Priznanje dobivaju Zelena akcija i si., a hrvatska šumarska struka nije ni spomenuta. Još je bilo takvih slučajeva, pa nam to daje pravo iznijeti 10-tak razloga zastoje to tako, bez namjere ikoga vrijeđati, a s ciljem promijeniti nešto u odnosima naše struke i javnosti. Nema javnih rasprava i ne pišu se dovoljno knjige, nismo održali raspravu hrvatske šume i održivi razvoj. Ovo što danas govorimo u skladu je s tim, ali kao posebnu temu to nismo raspravljali. To je učinila npr. Turistička zajednica još 1994. god. U Rijeci je 1995. na Ekonomskom fakultetu tiskana knjiga Ekonomika i održivi razvoj, Državna uprava za zaštitu okoliša prevodila je niz dokumenata koji govore o održivom razvoju itd. Danas ćemo promovirati jednu izvanrednu knjigu (o jeli), ali za nas šumare, za struku, što će nam značiti puno ali možda bi nam više koristila knjiga, npr. "Šumarstvo za nešumare". Krajnji je čas da na tome poradimo. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Mi nemamo lobija u politici. Prvih 5-6 godina u našoj državi šumarska se struka borila na Saboru i ostalim institucijama kako bi dokazala da nismo kriminalci, a za ovu vlast ni ne postoji. Vlada je dala Program razvoja u kojemu se šuma spominje jednom rečenicom - kako treba onemogućiti nekontrolirano krčenje šuma, što je nedopustivo mišljenje o šumarstvu. Ovih dana mediji prenose kako nas Europa i svijet pritišću da prodajemo šume, no o tome nemamo službenu informaciju, da li se radi samo o privatnim šumama ili i o državnim. A sada imamo u rukama tekst "Izmjena Zakona o šumama" iz kojega između ostaloga izdvajamo daje nadležnost trgovačkog društva (danas JP "Hrvatske šume") isključivo u gospodarenju, a Ministarstva u upravljanju šumama i šumskim zemljištem te da se ovaj Prijedlog upućuje u Hrvatski sabor po kratkom postupku. Nitko se s nama nije konzultirao, ovdje radi politički lobi kojega mi nemamo, a ako se netko i pojavi on se priključi političarima a ne struci. Nemamo pristupa medijima - veća je pažnja na HTV posvećena nojevima nego šumarstvu i drvnoj industriji. Nešto bolje je s radijom, no općenito pristupa medijima nemamo. Nema zajedničkog nastupa s drvnom industrijom, a to nas jedino može jače promovirati. Ako je 10.000 ljudi u šumarstvu, 25.000 u drvnoj industriji, a tu su još i sporedne djalatnosti, onda možemo izračunati koliko to sve ovoj zemlji znači, a da ne govorimo o onih 43 % površine šuma i šumskog zemljišta kojim gospodarimo. Jedini cilj treba biti zajednički nastup na tržištu. Možemo biti samo partneri ali ne na različitim stranama. Zatvorenost pak samo u svoje okvire potiče misao o nedostatnoj obrazovanosti, stoje točno, jer nam nedostaje znanje iz poduzetništva i marketinga. Nadamo se da će novi program nastave na Šumarskome fakultetu to ispraviti. Moramo ojačiti sociološko marketinški pristup struci s novom jasnom strategijom, a sve mora ostati unutar struke koja može bolje a zaslužuje više. U raspravi zamjenik direktora "Hrvatskih šuma" Ivan H o d i ć, dipl. ing., naveo je nekoliko spornih članaka iz spomenutog "Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona" koji se ovih dana upućuje u saborsku proceduru po hitnom postupku. Predlaže, da s ove Skupštine uputimo zaključke zastupnicima u Hrvatskome saboru i zatražimo mijenjanje samo neophodnih članaka a da se Zakon o šumama, nakon sveobuhvatne stručne rasprave uputi u redovitu proceduru. Ovaj prijedlog je jednoglasno prihvaćen, pa će Povjerenstvo za zaključke pripremiti zaključke a na temelju njih će se pripremiti i uputiti zahtjev glede odnosnog "Prijedloga" svim saborskim zastupnicima i članovima Vlade. ZAKLJUČCI 105. REDOVITE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA, održane 13. lipnja 2001. 1. Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog korištenja. 2. Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i njihova bioraznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito osjetljivog ekosustava, koji samo u takvom stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spoznaje o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup gospodarenju šumskim ekosustavima. 3. Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstveno- stručnih postulata u pogledu potrajnog (održivog) razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta. Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno veća ulaganja u uzgojne radove. 4. Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 52 Ustava), Hrvatsko šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom saboru, moli i zahtijeva da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona, koji je upućen zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju, stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 68 <-- 68 --> PDF |
HRVATSKOM SABORU Zastupnicima - svima VLADI RH svim članovima U okviru rasprave na 105. redovitoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva, održanoj 13. lipnja 2001., pod točkom 4. Zaključaka, Skupština je izrazila upozorenje Hrvatskom saboru, kojim moli i zahtijeva da se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s konačnim prijedlogom zakona, isključe sve one odredbe koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje Javnog poduzeća "Hrvatske šume" u trgovačko društvo. Hrvatsko šumarsko društvo stajališta je kako složeni šumski ekosustavi zaslužuju temeljitiju znanstveno-stručnu raspravu prije donošenja novih odredbi Zakona o šumama. Osim toga, u tijeku je prema odluci Vlade, izbor strane konzultantske kuće za restruktuiranje "Hrvatskih šuma", pa je to još jedan razlog da hitnost u ovom slučaju nije nužna. U želji da pojasnimo svoja stajališta, upozoravamo na sljedeće: 1. Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o veličini i značaju takozvanih općih dobara koje šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima krajolik), ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog korištenja. 2. Predlažemo da se nadopunjeni treći stavak u članku 1. Zakona o šumama, kojim se omogućuje stranim fizičkim i pravnim osobama stjecanje vlasništva na šumama i šumskim zemljištima ako se to regulira međunarodnim ugovorom, briše iz Prijedloga zakona do konačnih, temeljito pripremljenih izmjena i dopuna Zakona. 3. Člankom 12. predviđena je izmjena članka 48. Zakona o šumama, kojom se prostornim planovima od općine, grada do županije i grada Zagreba može predvidjeti, u šumi i na šumskom zemljištu, izgradnja objekata infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, ako ti prostorni planovi imaju suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Pri velikom broju i brzini donošenja prostornih planova općina i županija, valjalo bi isključiti opasnost zadiranja i nepovratnog uništavanja šumskih ekosustava. 4. Izmjena predložena u Članku 13., gdje se izmjenom članka 61. Zakona o šumama omogućava Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske da upravlja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, donošenje odluka o osnivanju služnosti na zahtjev investitora. Takvom odlukom može se osnivati pravo služnosti u šumi i šumskom zemljištu u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, eksploatacije i korištenja mineralnih sirovina i si., a to znači i onda kad se trajno mijenja namjena zemljišta. Čvrstog smo stajališta daje takva mogućnost u suprotnosti sa svim kretanjima glede svjetskog javnog mišljenja, gdje se odnos čovjek-šuma izrazito brzo mijenja u korist vrijednostima i značaju općekorisnih funkcija šume. Nije potrebno upozoravati i na odredbe članka 52. Ustava Republike Hrvatske, koje šumama daju osobito gospodarsko i ekološko značenje i jamče im osobitu zaštitu. 5. Člankom 10. mijenja se odredba članka 33. stavak 2. Zakona, kojom se rok za predlaganje godišnjih planova gospodarenja pomiče na 1. rujan tekuće godine. Jedini razlog pomaku roka za tri mjeseca unaprijed je administrativne prirode kako bi stručne komisije Ministarstva poljoprivrede i šumarstva imale vremena stručno provjeravati godišnje planove. Mnogi životni razlozi govore u prilog puno više "slobode" u formiranju planova gospodarenja. Od stanja obnove sastojina, nepredvidive dinamike sušenja, promjena u zahtjevima tržišta, pa sve do stvarnih vremenskih uvjeta, nalaže trenutnu i brzu reakciju. Obzirom na broj godišnjih planova, budu li predlagani do 1. rujna tekuće godine, bit ćemo stalno u komisijskim izmjenama godišnjih planova. Upravo je to jedan dio od onih promjena koje moramo ostvariti u izmjenama u korist učinkovitosti da bi mogli tržišno funkcionirati. I na kraju, protestiramo na način kojim se bez dovoljno javnosti u radu, utjecaja struke i znanosti ide u izmjene po hitnom postupku tako značajnog zakona kao što je Zakon o šumama. Podsjećamo da smo pismom ministru, gospodinu Pankretiću, od 5. travnja 2001. protestirali i na sastav Povjerenstva za izradu Prijedloga nacrta Zakona o šumama, jer u njemu nema službenog predstavnika Hrvatskoga šumarskog društva. Molimo, upozoravamo i predlažemo da se iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama isključe sve one predložene izmjene i dopune koje nisu nužne u hitnom postupku za preoblikovanje javnog poduzeća u trgovačko društvo. Očekujemo vaše razumijevanje i postupak u skladu s našim zahtjevima. S poštovanjem! Predsjednik HŠD-a Prof. dr. sc. Slavko Matić Zagreb, 18. lipnja 2001. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 69 <-- 69 --> PDF |
PROMOCIJA ZNANSTVENE MONOGRAFIJE OBIČNA JELA (Abies alba Mill.) U HRVATSKOJ" Kao predsjednik Akademije šumarskih znanosti i predsjednik Uređivačkog vijeća prof. dr. sc. Slavko Matić predstavio je znanstvenu monografiju "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj". Izdavač je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. Akademija šumarskih znanosti, osnovana je 1996. godine na temelju odluke 99. skupštine HSD-a, održane 22. prosinca 1995. u Križevcima. Nastala je iz potrebe objedinjavanja šumarskih znanstvenika iz raznih šumarskih znanstvenih i drugih institucija, u rješavanju sve složenijih problema, pred kojima se u današnjim složenim ekološkim i gospodarskim uvjetima nalaze šume i šumarstvo Hrvatske. Pored ostalog, cilj AŠZ je promicanje i poticanje znanstvenog rada u šumarstvu, upoznavanje javnosti sa znanstvenim postignućima šumarstva, organiziranje znanstvenih i stručnih skupova te promicanje i primjena znanstvenih i stručnih postignuća u praksi. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je iznaći mogućnost informiranja znanstvene i stručne javnosti o dobivenim rezultatima istraživanja, posebno objavljivanjem radova svojih članova u Zbornicima ili na neki drugi način, gdje tiskanje monografija o različitim vrstama drveća, šuma i šumskih područja ima vrlo zapaženo mjesto. Od približno 2 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, na onom dijelu gdje se rasprostiru šume, čak 95 % površine su prirodne šume po sastavu autoktonih vrsta drveća i grmlja, i po strukturi i načinu pomlađivanja. Od osnivanja Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne države do današnjih dana, šumarska struka i znanost poduzimaju značajnu stručnu i znanstvenu aktivnost usmjerenu na otkrivanje ljepote, prirodnosti, stabilnosti i biološke raznolikosti hrvatskih šuma, njihovih glavnih vrsta drveća, domaćoj i svjetskoj stručnoj javnosti. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume" 1992. god. izdaju monografiju "Sume u Hrvatskoj" s ciljem prikazati prirodne šume RH koje spadaju u najprirodnije šumske ekosustave Europe. Ministarstvo polj. i šumarstva, "Hrvatske šume" i Šumarski fakultet 1994. god. izdaju fotomonografiju "Silvae nostrae Croatiae" na hrvatskome i engleskom jeziku. Knjiga je namijenjena svim šumarskim stručnjacima i prijateljima šumarske struke. HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i "Hrvatske šume" 1996. god. izdaju monografiju "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" na hrvatskome i engleskom jeziku (nešto skrećeni prikaz) uz obiman prikaz literature o hrastu lužnjaku. Akademija šumarskih znanosti 1997. god. počela je pripremati program za tiskanje monografije o jeli na hrvatskome i engleskom jeziku uz obilan prikaz literature, a uz sudjelovanje gotovo svih redovitih i izvanred nih članova AŠZ. Izdavač ove monografije koju predstavljamo je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavač su "Hrvatske šume", p.o. Zagreb. U cijelom razdoblju od 1992. god. do danas uočavamo veliku izdavačku aktivnost šumarske struke i znanosti, i to uz učešće uglavnom istih stručnjaka i znanstvenika članova AŠZ i HŠD-a. Također su u svim ovim aktivnostima sudjelovale "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, koje su i inače temeljna institucija i pokretač stručnog i znanstvenog rada u hrvatskome šumarstvu. Već preko 40 godine financiraju dio znanstvenog rada i znanstvenih aktivnosti vezanih za probleme u radu sa šumom i šumarstvom. Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo, u bliskoj suradnji sa šumarskom praksom koju predstavljaju "Hrvatske šume" i Ministarstvo polj. i šumarstva, utjelovljenje su jedinstva šumarske struke u Hrvatskoj. Ugled koji šumarska struka ima u europskom šumarstvu, kako na stručnom tako i znanstvenom polju, priznata kvaliteta hrvatskih šuma, obilježena prirodnom strukturom i biološkom raznolikošću, potrajnošću stabilnošću i produktivnošću, najvećim dijelom su rezultat povezanosti i dugogodišnje suradnje šumarske prakse i znanosti. Obična jela uz hrast i bukvu predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća. Oko 10 % učešća u drvnoj zalihi, i oko 150.000 ha jelovih prebornih šuma koje čini s bukvom, smrekom i ostalim vrstama drveća, dostatan je razlog da joj pridajemo veliko značenje. Preborne jelove šume daju temeljno šumarsko obilježje područjima Gorski kotar i Lika. Povijest šumarstva Hrvatske često je povezana s gospodarskim zahvatima u njima. Na tom su području osnovane prve šumarije u Hrvatskoj. Prve izmjere šuma, karte i gospodarske osnove napravljene u tom vremenu ukazuju na dosta drukčiju strukturu sastojina u odnosu na današnje stanje, posebno na učešće obične jele (prosječno 330 stabala po ha, od toga bukve 50 %, jele 28 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %). Danas vidimo da se učešće jele i smreke povećalo i na 80 %. Taj podatak može biti dobra misao vodilja kod istraživanja današnje pojave sušenja jele nastale promjenom klime i onečišćenjem zraka te širenja bukve na njena staništa. Upravo na području jelovih šuma postoje gotovo 250godišnji kontinuitet gospodarenja prebornim bukovojelovim šumama. To je početak rada šumarske struke u Hrvatskoj, kada i u svijetu, na što smo posebno ponosni. Uvjereni smo da će ova znanstvena monografija o običnoj jeli dati više informacija i konkretnih podataka o gospodarenju jelom i njenim šumama, u prošlosti, današnjem stanju i putu kojim ove šume trebaju ići u budućnosti. Šumarska struka u Hrvatskoj sa svojom dugom poviješću, obilježena velikanima koji su je osnovali i održali na visokoj razini sa danas jedinstvenom i u |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 70 <-- 70 --> PDF |
svijetu afirmiranom strukom, ima jasnu viziju svog budućeg razvoja. Naše ćemo šume održavati kvalitetnim i vječnim samo ako se i dalje budemo držali temeljnih postulata šumarske struke, da smo iste posudili od djedova i da ih moramo vratiti unucima. Kod toga poštenje i temeljne ljudske moralne vrijednosti, koje su do danas uvijek bile svojstvene hrvatskim šumarima, moraju dominiraati u svim fazama rada sa šumom i njenim proizvodima. Na kraju zahvala svim hrvatskim znanstvenicima, stručnjacima i šumarskoj struci u cijelosti, što su omogućili da ova monografija ugleda svijetlo dana. Ona će biti i dobar poticaj za rad na budućim monografijama koje su već u fazi pripreme, konkretno monografija o bukvi. Glavni urednik prof. dr. sc. Branimir Prp i ć, prikazao je detaljno znanstvenu monogradiju "Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", no ovdje ne navodimo njegov prikaz izrečen na predstavljanju monografije, nego upućujemo zainteresirane da pročitaju detaljni prikaz znanstvene monografije o jeli u rubrici "Knjige i časopisi" u istom broju Šumarskog lista. Glavni urednik zahvalio se u ime urednika i uređivačkog vijeća suizdavaču "Hrvatskim šumama", autorima tekstova, lektorici, prevoditeljicama, našim i inozemnim recenzentima. Na kraju predstavljanja podijeljeno je 20-ak knjiga a ostali su pozvani podići ih u prostorijama HŠD-a sljedećih dana. One će biti raspodjeljene putem AŠZ ili "Hrvatskih šuma" kojima će prema ugovoru biti dostavljeno 1000 komada monografije. Četvrtak 14. lipnja 2001. U prijepodnevnim satima je na terenima šumarije Ogulin, u gosp. jedinici Međuvođe - Zalije organizirana prezentacija vrhunske mehanizacije tvrtke Timber- jack. Harvester koji je predstavljen može godišnje posjeći i izraditi oko 20-25.000 m3 (stroj zamjenjuje 6-9 radnika). Nakon prezentacije razgovaralo se o mogućnosti primjene stroja u sastojinama bjelogorice u uvjetima gdje problem predstavljaju zakrivljena stabla. Svečanom akademijom u večernjim satima u maloj dvorani palače glazbe "Vatroslav Lisinski", odana je počast šumi. Radni naslov ove priredbe "Mišlju, rječju, stihom i glazbom o šumi" u potpunosti je odgovarao događanjima te večeri. Uz vodstvo i recitacije gđe Helge Vlahović i glumca gosp. Siniše Ružica, program se odvijao po scenariju pjesnikinje gđe Božice Jelušić. Sve nazočne pozdravio je direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski, a posebno Dubravka Radoševića, izaslanika predsjednika RH gosp. Stjepana Mesića, pokrovitelja ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva, ministra poljoprivrede i šumarstva mr. se. Božidara Pankretić a te gradonačelnika Zagreba gosp. Milana Bandića. Ne govoreći u ovoj prilici posebno o poslovanju "Hrvatskih šuma", ukazao je samo na značaj šume kao općenacionalnog blaga, danas ugroženog potrebama civilizacije sa svih strana te izrazio potrebu i molbu da svi zajedno poradimo na njenoj zaštiti i očuvanju. Čestitajući Dane hrvatskoga šumarstva, ministar Božidar Pankretić izrazio je zadovoljstvo radom šumara, vjerujući kako svi zajedno imamo dovoljno znanja i snage očuvati naše šume. Pjesnikinja gđa Lidija Bajuk otpjevala nam je nekoliko pjesama (Grana javora, Prema nebu stablo grane pruža i Ivek sinek seje ženil). Prekrasnim sopranom oduševila nas je gđa Lidija Horvat-Dunjko, pjevajući "Šuma spava" B. Bjelinskog i "San" A. Srezića uz klavirsku pratnju gosp. Darka Domitrovića. Čuli smo pjesme "Meditacija drvosječe", "Sikira suđenica" i "Oprezno koračaj šumom" šumara-književnika Milana Krmpotića te pjesme pjesnikinje Božice Jelušić iz zbirke "Pogled stablu". Podravski glazbenik Andrija Maroić majstor na cimbalima odsvirao je "Podravski ambijent" prateći Sinišu Ružica koji je recitirao "Hraste, klanjam te se" Tomislava Starčevića. "Potrebno je samo sa šumom i prirodom biti, udisati je i osjećati. Vama dragi moji poručujem; ako svoju djecu hoćete naučiti kako će preživjeti, kako će živjeti život dostojan čovjeka, ako ih hoćete naučiti slobodi, ljubavi i suživotu, vodite ih u prirodu, vodite ih u šumu, jedino tamo postoji škola za sva ta znanja" kaže autor. "Između mnoštva šumskih vrsta drveća, samo je hrast taj ko- Andrija Maronić na cimbalima, u pozadini članovi HKUD-a "Petar Zrinski" iz Vrbovca |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 71 <-- 71 --> PDF |
jem pripada mjesto na postolju veličanstvenog spomenika tajni i snazi života, života, kojem baš njegovo stablo osigurava vezu između zemlje i neba". Tamburaški orkestar HKUD-a "Petar Zrinski" iz Vrbovca uz dirigentsku palicu gosp. Zlatka Farszkya, skladbom Bože Potočnika "Sunčane ravni" još je više oplemenio ovu večer, posebice završavajući je zvucima "Slavonske rapsodije" Julija Njikoša. Subota 16. lipnja 2001. Petak je bio dan predaha i u popodnevnim satima dolaska šumarskih djelatnika-natjecatelja i sudaca, da bi se pripremili za predstojeće im natjecanje. U subotu već u 9 sati na Jarunu pod velikim šatorom, gdje su se na štandovima predstavili, Direkcija HS, 16 Uprava šuma, Šumarski fakultet, Šumarski institut, i Hrvatski sindikat šumarstva, postrojene natjecateljske ekipe i sve nazočne pozdravili su direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski, doministar Željko Rendulić, upravitelj Uprave šuma Zagreb Darko Vuletić, predsjednik HŠD-a Slavko Matić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i predsjednica HSŠ Gordana Colnar, a natjecanje je otvorio gosp. Dubravko Radošević, izaslanik Pozdravna riječ direktora "Hrvatskih šuma" predsjednika RH, pokrovitelja Dana hrvatskoga šumarstva, uz pucanj topa Požeške gradske straže. Kroz program su vodili novinari urednici Hrvatskoga radija g-da Lidija Komes i Mladen Kušec. Orkestar limene glazbe ZET-a, rogisti iz Gerova i KUD "Šumari" iz Vinkovaca bili su muzička kulisa natjecanja. Od 48 natecatelja najbolji su bili: Ilija Lukić, Vinkovci (860 bodova), drugi Ilija Šarić, Vinkovci, (820) i Direktor "Hrvatskih šuma" Željko Ledinski, dipl. ing. (u sredini) s pobjedničkom ekipom iz Vinkovaca i vodom ekipe Stjepanom Đurikom, dipl. ing. Gradonačelnik Zagreba, gops. Milan Bandić, zaželio je svim nazočnima dobrodošlicu, a natjecateljima uspjeh u natjecanju |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 72 <-- 72 --> PDF |
*-" ^-´ ANJA ´ Tetanie «w/- *^ 2 Kombtn´nno Sr --^m^^ i if-TV.i $ Obaranje stabla 6 Prepiljiilanje na podkii : 7 /Cr««»;* «ft1«»« DODfTNE DISCIPLINE treći Marijan Ruškan, N. Gradiška (792), dok su momčadski najbolji bili Vinkovčani (2420) zatim Zagreb (2272), Bjelovar (2213), Delnice (2106), Požega (2025), N. Gradiška (2018) it.d. U neslužbenom programu u gašenju požara, pobjedio je M. Ruškan; presjecanju oblica sjekirom, Josip Ćosić; piljenju ručnom pilom Z. Jarnjević i D. Milanović; dok je u natjecanju Pilenje ručnom pilom za posjetitelje, najbolji bio mješoviti par Darinka Komerički i Mijo Jurčin. Požar je gašen i helikopterom Zrakoplovne baze Lučko. U umjetničkom, slobodnom oblikovanju drva motornom pilom, najboljim radom proglašenje medvjed Damira Pavelića iz Zagreba. Glagoljicom pisan moto ovogodišnjih Dana hrvatskoga šumarstva autora Gorana Omiško iz Popovače zavrijedio je drugu, a autora Franje Frnetića iz Vinkovaca treću nagradu. Istovremeno na strelištu u Lukavcu kraj Velike Gorice, Ivan Tarnaj, dipl. ing. otvorio je natjecanje u streljaštvu. Natjecalo se 69 strijelaca. Pojedinačno, najbolji su bili Franjo Basar s 37 golubova (UŠ Bjelovar), Ivan Kovačić (UŠ Zagreb), Stjepan Lončar (Direkcija), Lecio Matešić (UŠ Split), Dražen Metz (UŠ Vinkovci) i Franjo Korpar (UŠ Koprivnica) koji će predstavljati "Hrvatske šume" na natjecanjima HLS-a. Ekipno, najbolja je bila ekipa UŠ Vinkovci, ispred UŠ Koprivnica i UŠ Split. Sve je uspješno završeno večernjim vatrometom, a gradu Zagrebu su na Jarunu kao poklon ostavljene drvene sjenice za posjetitelje. Hranislav Jakovac (fotografije M. Mrkobrad) |