DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Lj. Smelkova: PELETIZACIJA SJEMENA ŠUMSKIH DRVENASTIH VRSTA I NJEN UTJECAJ NA KI.IJAVOST . Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 243-248


2. NAČELA PELETIZACIJE I NJENI POTENCIJALNI UČINCI
Coating principles and their potential impacts
Pod peletizacijom se općenito podrazumijeva oblaganje
sjemena u specijalni omot koji može imati različit
sastav. Obično ga tvori osnovna smjesa (pijesak, kaolin,
treset, piljevina i si.) u koju se dodaju fungicidi,
insekticidi, gnojiva, stimulatori rasta i si. Oblaganjem
sjemena nastaju peleti (granule) koje su veće od izvornog
sjemena, imaju pravilan, većinom okruglast izgled
i glatku površinu. Time su stvoreni dobri uvjeti za pojedinačnu
sjetvu sjemena, uz upotrebu specijalnih sijačica
ili za uvođenje nove tehnologije ljepljenja obloženog
sjemena na jednake udaljenosti na vodotopive trake,
što se pokazalo jako dobrim u Slovačkoj. Zbog sastojaka
sadržanih u obložnoj smjesi osigurana je zaštita
posijanog sjemena i klijanaca od patogenih organizama,
a istovremeno je potpomognut i njihov daljnji rast.


Peletizacija je posebno povoljna za sitno sjeme, kao
npr. sjeme smreke, ariša, bora, a od bjelogorice topole,
breze i si. Do sada je uspješno i u većoj mjeri korištena u
poljodjeljstvu i vrtlarstvu. U šumarstvu se za sada cijela
ova problematika nalazi u stadiju pokusa i provjeravanja.
Traže se pogodne obložne smjese i tehnologije sjetve
peleta i provjeravaju se učinci peletizacije. Iako su
prvi pokusi s peletiziranim šumskim sjemenom bili
ostvareni još prije više od 50 godina u SAD, a u Europi


se tom problematikom bavi više autora, rezultati još uvijek
nisu uvjerljivi, dok mnoga pitanja ostaju neobjašnjena.
Prije svega nisu poznati sastavi obložnih smjesa jer
se u pravilu ne objavljuju, one se patentiraju. Općenito
se navodi da peletizirano sjeme ima dulji vijek klijavosti,
ali i slabiju klijavost od neobloženog sjemena. Kao
razlog tomu Bjorkroth (1972) navodi nedovoljan
pristup vode do sjemena kroz obložnu smjesu, Rudolf
(1950) ukazuje na velik utjecaj vanjskih čimbenika,
Belcher (1968), Muhle-Hewicker (1976) i Kozi
o w s k i (1990) naglašavaju značaj fizikalnih osobina
i ukupnog sastava obložne smjese. Prema našim saznanjima
(Smelkova 1985) sljedeći ograničavajući čimbenici
su da neke obložne smjese nedovoljno primaju
vodu, onemogućuju izmjenu plinova između sjemena i
okoline, a mogu i mehanički sprječavati rast klice.


Usprkos tomu, peletizaciju sjemena možemo smatrati
progresivnom metodom u šumarstvu. U slučaju da
se ovom metodom ne postigne značajnije poboljšanje
klijanja sjemena i rasta klijanaca, već barem jednaki
rezultati kao i s neobloženim sjemenom, kao pozitivni
rezultati ostaju spomenuti učinci peletizacije - zaštita
sjemena od štetnih utjecaja, mogućnost pojedinačne
sjetve i veća iskoristivost sjetvenog materijala.


3. KLIJANJE PELETIZIRANOG SJEMENA - Germination of coated seeds
Klijavost sjemena iskazuje se postotnim udjelom
isklijalih sjemenki i ukupne količine posijanih sjemenki
u laboratorijskim uvjetima. Prilikom sijanja sjemena
u rasadniku ili u PEK, taj se udio označava kao klijavost
sjemena u prirodnim uvjetima.


Kao što smo već napomenuli, u inozemstvu se, u većini
slučajeva, otkrilo da klijavost, odnosno klijavost u
prirodnim uvjetima peletiziranog sjemena nije dostigla
razinu kontrolnog, nepeletiziranog sjemena. Kod naša
prva tri pokusa došli smo do sličnih zaključaka. Kod prvog
pokusa (Smelkova 1985) radilo se o obložnoj
smjesi na bazi organo-mineralnog gnojiva, koje se dobiva
prilikom eksploatacije i prerade smeđeg ugljena. U
drugom je pokusu (Smelkova 1987) isprobana smjesa
na bazi kaolina, a u trećem (Smelkova 1994) tri
tipa smjesa upotrebljavanih u poljoprivredi (mljeveni
kamen, mljeveni kremen, piljevina). Obloženo sjeme
smreke, ariša, bijelog i crnog bora imalo je u prosjeku
za 20 % slabiju klijavost od neobloženog sjemena.


Značajno bolje rezultate postigli smo u pokusima s
novom obložnom smjesom, koju je u Slovačkoj prema
našim uputama izradila firma SEDOS SR. Njena je osnova
bila bukova piljevina s dodatkom fungicida i insekticida,
a kao vezivo se koristilo organsko ljepilo.
Ovu smo smjesu nanijeli na sjeme smreke obične, običnog
bora, bora krivulja i bijele johe. Sjeme je posijano


u šumskom rasadniku na ŠLP Zvolen, na umjetnom nepokrivenom
supstratu (treset s dodatkom agroperlita) u


4. odnosno 10-erostrukom ponavljanju u tri varijante:
Pi - peletizirano sjeme posijano u redove pojedinačno
(4 x 100 komada)
P2 - peletizirano sjeme nalijepljeno na vodotopivu traku
na konstantnim udaljenostima 5 cm (10 traka duljine
1 m, 10 x 20 komada)


K - kontrola, nepeletizirano sjeme posijano pojedinačno
u redove (4 x 100 komada)
Dobiveni rezultati obrađeni su matematičko-sta


tističkom analizom varijance. Rezultati su dani u tablici
1. Iz njih nedvojbeno proizlazi da je kod sve četiri
vrste drveća prosječna klijavost peletiziranog sjemena
jednaka klijavosti kontrolnog nepeletiziranog sjemena.
Razlike između prosječnih vrijednosti (Xj) pojedinih
varijanti idu u korist nepeletiziranog sjemena (izuzev
topole), ali su relativno male i statistički nesignifikantne.
Slično je i pri međusobnoj usporedbi obje varijante
peletiziranog sjemena P, i P2. Klijavost peleta nalijepljenih
na vodotopive sjetvene trake nešto je manja od
klijavosti sjemena posijanog u redove. Velika prednost
vodotopivih ljepljivih traka je što pojednostavljuju sjetvu
i osiguravaju pravilniji raspored sjemena, a samim
tim i bolje uvjete za budući rast klijanaca.