DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 53 <-- 53 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 291-297 UDKL 630* 114 + 111 ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ 2000. ANOMALIES SOIL TEMPERATURES IN CROATIA FROM MARCH TO AUGUST 2000. Dražen KAUČIĆ* SAŽETAK: Cilj rada je prikazati odstupanja temperatura tla od višegodišnjeg prosjeka, datume nastupa temperatura tla većih od 5 "C i 10 "C i trendove srednjih mjesečnih temperatura tla od ožujka do kolovoza 2000. godine. U usporedbi s prosječnim višegodišnjim vrijednostima temperature tla na 5 cm i 20 cm dubine su te godine tijekom proljeća i ljeta bile znatno veće. Tijekom proljeća su u zapadnim i istočnim dijelovima Hrvatske na 5 cm dubine izmjerena odstupanja od 1.1 "C (Đakovo) do 3.8 "C (Križevci), a na 20 cm dubine od 1.5 "C (Slavonski Brod) do 2.5 "C (Križevci). I u budućnosti možemo vjerojatno očekivati znatno toplije tlo, na što ukazuje pozitivan linearni trend. U odnosu na prosječne višegodišnje datume nastupa spomenutih temperatura tla, 2000. godine temperature tla veće od 5 "C i 10 "Cponegdje su uranile iza 10 dana. Ključne riječi: temperature tla, proljeće i ljeto 2000., Hrvatska 1. UVOD - Introduction Toplina tla ima posebnu važnost za tlo. Procesi pe-Tijekom 2000. godine temperature tla mjerile su se dogeneze, svi fizikalno-kemijski, biokemijski i biolona 24 glavne i 16 običnih meteoroloških postaja. Na ški procesi u tlu ne bi bili mogući bez topline. Toplina prostoru istočnih i zapadnih kontinentalnih krajeva Hrtla utječe na energiju klijanja, nicanja, zriobu, morfolovatske radilo je 17, u Dalmaciji 18, Lici i Gorskom giju biljke, broj mikroorganizama itd. kotaru 2, a u Istri 3 postaje. Zbog različitih tipova tla u Prema Sellersu (1965), hlađenje i zagrijavanje Hrvatskoj, odnosno njihove različite toplinske provod određenih slojeva tla posljedica je smjera strujanja toljivosti, spomenuti je broj postaja nedovoljan za cjelopline. Promjena smjera strujanja topline uzrokom je viti pregled zagrijavanja i hlađenja tla Hrvatske. Međustvaranja hladnih i toplih zona zatopljenja i zahlađenja. tim, kako su iz radova Penzara (1971 i 1978), Vukova U vrijeme izlaska Sunca zona zatopljenja nalazi se u (1971), Pleško (1987) i Kaučića (1989) donekle pozsloju od površine tla do otprilike 20 cm dubine. Tijenate neke od karakteristika temperatura tla u kom podneva ova se zona pomiče još dublje. U druHrvatskoj, cilj je ovoga rada istaći neke od karaktegom dijelu dana, kada je Sunce u zalaznoj putanji, temristika temperatura tla u razdoblju ožujak-kolovoz perature tla na površini opadaju, dok u dubljim slojevi2000. godine. ma polako rastu pa dolazi do termičke ravnoteže. 2. PODACI I METODA RADA - Data and method U radu su analizirani podaci srednjih mjesečnih te prosječna višegodišnja temperatura tla spomenutih temperatura tla na 5 cm i 20 cm dubine za 45 postaja, dubina vremenskog niza 1976-1999. Za izačunavanje temperaturnih pragova primjenje* Mr. se. Dražen Kaučić, Državni hidrometeorološki zavod, ne su jednadžbe (Conrad, 1950): Zagreb, Grič 3. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001), 291-297 d+ = D ((tx - tb ) / (ta - tb)) d- = D ((ta - tx) / (ta - tb )) gdje je : d+ = razlika u danima između srednjeg datuma mjeseca ispod temperaturnog praga i datuma kada počinje temperaturni prag d-= razlika u danima između srednjeg datuma mjeseca iznad temperaturnog praga i datuma kada počinje temperaturni prag D = razlika u danima između srednjih datuma mjeseca sa srednjim mjesečnim temperaturama tx = temperaturni prag ta = srednja mjesečna temperatura iznad temperaturnog praga tb = srednja mjesčna temperatura ispod temperaturnog praga Za što bolje donošenje zaključaka o temperaturama tla jednog vremenskog razdoblja, koristili smo se linearnom funkcijom: f(x) = a + bx kao modelom linearnog trenda. Detaljnije o algoritmu linearnog trenda nalazimo u radu Serdara (1981). 3. REZULTATI - Results 3.1. Proljeće - Spring Anomalije srednjih mjesečnih temperatura tla na 5 i 20 cm dubine tijekom proljeća prekazane su u tablici 1. Tijekom proljeća temperature tla počinju s porastom dubine rasti, odnosno toplina se prenosi s površine Na 5 cm dubine tla tlo je u proljeće 2000. godine u tla u dubinu. Priliv energije u ovom dijelu godine veći istočnim dijelovima Hrvatske bilo toplije od višegodi je od gubitka. šnjeg prosjeka za 1.8 "C, a u zapadnim do 2.5 °C. No, Tablica 1. Anomalije srednjih mjesečnih temperatura tla (UC) Table 1 Anomalies the mean monthly soil temperature (°C) Mjesec III IV V VI VII VIII Proljeće Ljeto Postaja Dubina III -V VI-VIII Bjelovar 5 cm 2000. g. 6.3 14.4 20.2 24.3 22.8 23.9 13.6 23.7 Viš. sred. 5.8 10.8 16.8 20.5 22.7 22.2 11.1 21.8 Razlika 0.5 3.6 3.4 3.8 0.1 1.7 2.5 1.9 20 cm 2000. g. 23.3 22.0 23.4 22.9 Viš. sred. 5.1 9.9 15.5 19.5 21.7 21.6 20.9 Razlika 3.8 0.3 1.8 2.0 Križevci 5 cm 2000. g. 6.8 14.4 19.9 23.9 22.5 25.8 13.7 24.1 Viš. sred. 6.0 10.9 16.9 21.0 23.0 22.4 11.3 22.1 Razlika 0.8 3.5 3.0 2.9 -0.5 3.4 2.4 1.9 20 cm 2000. g. 6.4 13.2 19.1 22.9 21.9 24.8 12.9 23.2 Viš. sred. 5.5 10.1 15.7 19.7 21.9 21.7 10.4 21.1 Razlika 0.9 3.1 3.4 3.2 0.0 3.1 2.5 2.1 Varaždin 5 cm 2000. g. 6.4 13.6 19.1 23.6 22.1 25.3 13.0 23.7 Viš. sred. 5.8 10.6 16.4 20.2 22.2 21.5 10.9 21.3 Razlika 0.6 3.0 2.7 3.4 -0.1 3.8 2.1 2.4 20 cm 2000. g. 6.5 13.2 18.5 22.5 21.9 24.3 12.7 22.9 Viš. sred. 5.6 10.3 15.6 19.6 21.6 21.3 10.5 20.8 Razlika 0.9 2.9 2.9 2.9 0.3 3.0 2.2 2.1 Sisak 5 cm 2000. g. 7.4 14.5 20.2 23.8 23.3 25.3 14.0 24.1 Viš. sred. 6.3 11.7 17.7 21.4 23.4 22.7 11.9 22.5 Razlika 1.1 2.8 2.5 2.4 -0.1 2.6 2.1 1.6 20 cm 2000. g. 6.9 13.3 19.1 22.5 22.7 24.5 13.1 23.2 Viš. sred. 6.0 10.9 16.2 20.4 22.3 22.0 11.0 21.6 Razlika 0.9 2.4 2.9 2.1 0.4 2.5 2.1 1.7 Zagreb 5 cm 2000. g. 7.3 15.0 20.8 26.1 23.6 26.8 14.4 25.5 Viš. sred. 6.4 11.6 17.9 21.8 24.0 23.1 12.0 23.0 Razlika 0.9 3.4 2.9 4.3 -0.4 3.7 2.4 2.5 20 cm 2000. g. 7.2 13.9 19.5 24.2 22.8 25.3 13.5 24.1 Viš. sred. 6.4 11.0 16.7 20.6 23.0 22.9 11.4 22.2 Razlika 0.8 2.9 2.8 3.6 -0.2 2.4 2.2 1.9 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ 0 RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 291-297 Osijek 5 cm 2000. g. 6.3 14.9 20.6 25.2 23.4 25.9 13.9 24.8 Viš. sred. 6.5 11.9 18.1 21.9 23.9 23.2 12.2 23.0 Razlika -0.2 3.0 2.5 3.3 -0.5 2.7 1.8 1.8 20 cm 2000. g. 6.2 13.7 19.3 22.7 22.4 24.3 13.1 23.1 Viš. sred. 6.1 11.2 16.7 20.8 22.9 22.6 11.3 22.1 Razlika 0.1 2.5 2.6 1.9 -0.5 1.7 1.7 1.0 Đakovo 5 cm 2000. g. 6.2 14.0 19.1 23.0 22.8 25.7 13.1 23.8 Viš. sred. 6.3 11.7 17.9 21.6 23.6 23.2 12.0 22.8 Razlika -0.1 2.3 1.2 1.4 -0.8 2.5 1.1 1.0 20 cm 2000. g. 6.0 13.0 18.4 21.9 22.0 24.2 12.5 22.7 Viš. sred. 5.7 11.1 16.9 20.8 22.8 22.8 11.2 22.1 Razlika 0.3 1.9 1.5 1.1 -0.8 1.4 1.2 0.6 SI. Brod 5 cm 2000. g. 6.7 14.5 19.2 23.1 23.2 25.6 13.5 24.0 Viš. sred. 6.4 11.4 17.3 21.4 23.4 22.4 11.7 22.4 Razlika 0.3 3.1 1.9 1.7 -0.2 3.2 1.8 1.6 20 cm 2000. g. 6.2 13.3 18.3 22.2 22.8 24.9 12.6 23.3 Viš. sred. 6.2 10.9 16.3 20.4 22.5 22.2 11.1 21.7 Razlika 0.0 2.4 2.0 1.8 0.3 2.7 1.5 1.6 Vinkovci 5 cm 2000. g. 6.7 14.8 21.3 26.0 24.2 28.1 14.3 26.1 Viš. sred. 6.4 11.6 17.9 21.5 23.7 23.1 12.0 22.8 Razlika 0.3 3.2 3.4 4.5 0.5 5.0 2.3 3.3 20 cm 2000. g. 6.1 13.8 20.5 24.5 23.4 26.7 13.5 24.9 Viš. sred. 5.9 11.0 16.9 20.7 22.8 22.6 11.3 22.0 Razlika 0.2 2.8 3.6 3.8 0.6 4.1 2.2 2.8 Pazin 5 cm 2000. g. 7.1 13.1 19.5 25.0 23.5 24.7 13.2 24.4 Viš. sred. 7.0 11.3 16.5 20.2 22.5 22.0 11.6 21.6 Razlika 0.1 1.8 3.0 4.8 1.0 2.7 1.6 2.8 20 cm 2000. g. 6.7 11.9 18.0 22.7 22.2 23.3 12.2 22.7 Viš. sred. 6.2 10.5 15.4 19.2 21.4 21.3 10.7 20.6 Razlika 0.5 1.4 2.6 3.5 0.8 2.0 1.5 2.1 Poreč 5 cm 2000. g. 9.1 15.3 23.8 28.1 27.5 28.8 16.1 28.1 Viš. sred. 8.7 13.1 18.7 23.0 25.7 24.9 13.5 24.5 Razlika 0.4 2.2 5.1 5.1 1.8 3.9 2.6 3.6 20 cm 2000. g. 8.9 13.9 19.8 24.3 24.6 25.9 14.2 24.9 Viš. sred. 8.3 12.6 17.8 22.0 24.6 24.2 12.9 23.6 Razlika 0.6 1.3 2.0 2.3 0.0 1.7 1.3 1.3 Rab 5 cm 2000. g. 10.9 16.7 24.0 28.9 28.0 30.7 17.2 29.2 Viš. sred. 10.5 14.7 20.6 24.8 28.2 27.5 15.3 26.8 Razlika 0.4 2.0 3.4 4.1 -0.2 3.2 1.9 2.4 20 cm 2000. g. 10.3 15.6 22.6 27.2 27.0 29.1 16.2 27.8 Viš. sred. 10.4 14.2 19.5 23.6 27.0 26.8 14.7 25.8 Razlika -0.1 1.4 3.1 3.6 0.0 2.3 1.5 2.0 Zadar 5 cm 2000. g. 10.9 16.7 24.0 28.9 28.0 30.7 17.2 29.2 Viš. sred. 10.2 14.0 18.9 23.1 25.8 25.7 14.4 24.9 Razlika 0.7 2.7 5.1 5.8 2.2 5.0 2.8 4.3 20 cm 2000. g. 10.8 15.9 23.0 27.7 27.0 28.5 16.6 27.7 Viš. sred. 9.9 13.5 18.0 22.3 25.1 25.4 13.8 24.3 Razlika 0.9 2.4 5.0 5.4 1.9 3.1 2.8 3.5 Vela Luka 5 cm 2000. g. 9.7 15.7 22.0 26.9 26.8 26.3 15.8 26.7 Viš. sred. 9.8 13.0 18.1 22.2 24.7 23.8 13.6 23.6 Razlika -0.1 2.7 3.9 4.7 2.1 2.5 2.2 3.1 20 cm 2000. g. 9.1 14.7 20.3 24.6 24.9 24.9 14.7 24.8 Viš. sred. 9.6 12.7 17.3 21.4 23.8 23.5 13.2 22.9 Razlika -0.5 2.0 3.0 3.2 1.1 1.4 1.5 1.9 293 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK - KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 291-297 bilo je jednako toplo i duž obale i to u Poreču, Zadru i Veloj Luci od 2.2 °C do 2.8 "C. I na 20 cm dubine tla, tj. u zoni korijenja biljaka s nešto dubljim korijenovim sustavom, tlo je bilo tog proljeća vrlo toplo. Odstupanja od prosječnih višegodišnjih vrijednosti u istočnim kontinentalnim dijelovima Hrvatske bila su 1.7 °C, a zapadnim do 2.5 "C. No, u Poreču i Veloj Luci odstupanja su bila znatno manja nego na 5 cm dubine (1.3 "C do 1.5 °C). Lemperature tla na analiziranim su dubinama tijekom ožujka u zapadnim dijelovima Hrvatske bile veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti za 0.5" C (Bjelovar) do 1.1" C (Sisak). Međutim, razlike u odnosu na prosječne višegodišnje vrijednosti u istočnim dijelovima Hrvatske vrlo su male. Izrazito toplo tlo bilo je tijekom travnja. Naime, srednje mjesečne temperature tla na 5 cm dubine bile su veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti u za padnim dijelovima Hrvatske za 3.3 °C, a u istočnim za 2.9 °C. Nagli porast temperatura tla u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske počeo je 7. travnja (si. 1.) Već od 10. travnja srednje dnevne temperature tla na 5 cm dubine svakodnevno su bile veće od 10.0 °C, a od 14. travnja i od 14.0 °C. Na 20 cm dubine (si. 2) temperature tla veće od 10.0 °C svakodnevno su bile veće od 11. travnja, a od 15.0 "C nakon 18. travnja. I tijekom svibnja tlo je bilo toplo. U odnosu na prosječne višegodišnje temperature tla, tlo je na 5 cm dubine u istočnim dijelovima Hrvatske bilo toplije za 2.2 °C, a u zapadnim za 2.9 °C. Međutim, u Poreču i Zadru tlo je bilo toplije čak za 5.1 °C. Tijekom svibnja, izrazit porast temperatura tla počeo je 6. a završio 19. svibnja. Srednje dnevne vrijednosti temperatura tla na 5 cm dubine u tom su razdoblju svakodnevno bile veće ili vrlo malo ispod 20.0 °C Slika 2. Mjesečni hod temperature tla na 20 cm dubine tijekom travnja 2000. Picture 2 Monthly course of soil temperature at 20 cm depth from April 2000. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 57 <-- 57 --> PDF |
D. Kaućić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 291-297 (sl. 3). Maksimalne terminske vrijednosti temperatura do 36.1 °C (Vinkovci). No, u Silbi se tlo zagrijalo i do tla na spomenutoj su dubini narasle u zapadnim dijelo- 41.5 °C. vima Hrvatske do 35.4 °C (Zagreb), a u istočnim čak i Slika 3. Mjesečni hod temperature tla na 5 cm dubine tijekom svibnja 2000. Picture 3 Monthly course of soil temperature at 5 cm depth from May 2000. 3.2.. Ljeto - Summer I tijekom ljeta tlo je bilo vrlo toplo ( tab. 1). Na 5 cm dubine u zapadnim dijelovima Hrvatske temperature tla bile su veće od prosječnih višegodišnjih vrijednosti za 2.1 °C, a u istočnim dijelovima za 1.9 °C. Na 20 cm dubine razlika u odnosu na višegodišnji prosjek u zapadnim dijelovima Hrvatske iznosi 2.0 °C, a u istočnim dijelovima 1.5 °C. Tijekom 2000. godine iznenadilo nas je vrlo toplo tlo tijekom lipnja. Naime, srednja mjesečna temperatura tla na 5 cm dubine bila je veća od srednje srednje mjesečne temperature tla spomenute dubine u srpnju, primjerice u Osijeku za 1.8 °C, a u Zagrebu za 2.5 °C. No, tako nešto nije uobičajeno, jer je prosječna srednja višegodišnja temperatura tla na 5 cm dubine u srpnju i to u cijeloj Hrvatskoj veća od spomenute temperature tla u lipnju. Međutim, valja istaći kako se srednje mjesečne vrijednosti temperatura tla u srpnju 2000. godine vrlo malo razlikuju od višegodišnjih srednjih mjesečnih temperatura tla na 5 i 20 cm dubine. No, tako nije bilo u Dalmaciji. Primjerice, u Zadru je tlo na na 20 cm dubine bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka za 1.9 °C, a na 5 cm dubine za 2.2 °C. Kaućić (1989) je na temelju višegodišnjih vrijednosti temperatura tla vremenskog niza 1951-75. utvrdio da su maksimalne srednje mjesečne temperature tla na 5 i 20 cm dubine u srpnju. No, 2000. godine maksimalne su srednje mjesečne temperature tla na spomenutim dubinama bile u kolovozu, a samo u Bjelovaru i V. Luci čak i u lipnju. Osim navedenog, vrijedno je istaći da je 2000. godine tlo u kolovozu na 5 cm dubine, primje rice u Osijeku bilo toplije nego u srpnju za 2.5 °C, a u Zagrebu za 3.2 °C. 3.3. Temperaturni pragovi Temperature of the threshold Razdoblje temperatura tla na 5 cm dubine, ali većih od 5.0 °C (tab. 2. i 3.) 2000. godine počelo je mnogo ranije od prosječnog višegodišnjeg datuma vremenskog niza 1976-99. Primjerice, u Križevcima i Zagrebu počelo je čak 10 dana ranije, u Vinkovcima i Đakovu 3 dana, a u Osijeku 2 dana ranije. Tablica 2.Temperaturni pragovi (datum) Table 2 Temperature of the threshold (date) Dubina 5 cm Temp. Temp. Postaja prag 5°C prag 10UC (datum) (datum) Bilogora 5.05 1.04. Bjelovar 5.03. 30.03. Daruvar 27.02. 29.03. Đakovo 4.03. 1.04. Gospić 15.03. 8.04. Jastreb. 23.02. 27.03. Krapina 28.02. 29.03. Križevci 27.02. 29.03. Ogulin 2.04. 3.04. Opeke 1.03. 30.03. Osijek 3.03. 29.03. Pazin 27.02. 1.04. Sisak 16.02. 27.03. SI. Brod 1.03. 29.03. Varaždin 1.03. 1.04. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 58 <-- 58 --> PDF |
13. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001), 291-297 Zagreb Brestovac Ilok Gradište Vinkovci N. Gradiška Pazin Poreč Rovinj Cres M Lošinj Rab Rijeka Silba Zadar Biograd Knin Sinj Imotski Split V. Luka Makarska Opuzen Ploče 24.02. 8.03. 1.03. 24.02. 3.03. 3.03. 27.02. 8.02. 7.02. 30.01. 19.01. 22.01. 2.02. 21.01. 18.01. 22.01 17.02. 25.02. 24.02. 11.02. 22.01. 22.01. 29.01. 6.02. 27.03. 30.03. 27.03. 28.03. 28.03. 28.03. 1.04. 20.03. 16.03. 13.03. 12.03. 7.03. 23.03. 15.03. 4.03. 4.03. 28.03. 26.03. 29.03. 19.03. 18.03. 9.03. 17.03. 20.03. Temperature tla veće od 10.0° C na već spomenutoj dubini u Križevcima, Zagrebu pa i u ostalim mjestima zapadnih dijelova Hrvatske počele su 10 dana ranije, a u istočnim dijelovima Hrvatske, primjerice u Osijeku spomenute temperature tla nastupile su 6, a u Vinkovcima i Slavonskome Brodu 9 dana ranije od prosječnog višegodišnjeg datuma. Od 23. do 28. 2. razdoblje je prelaska temperaturnog praga od 5.0 °C u većini mjesta zapadnih dijelova Hrvatske, dok su temperature tla u istočnim dijelovima Hrvatske spomenuti temperaturni prag prelazile većinom od 1. do 3. 3. Kasniji prelazak tog temperaturnog praga u istočnim dijelovima Hrvatske u odnosu na za- Postaja Osijek Vinkovci Djakovo Slav. Brod Bjelovar Križevci Varaždin Zagreb Sisak Pazin Temp. prag 5.0 °C (datum) 5.03 6.03 7.03 6.03 10.03 9.03. 10.03. 6.03 7.03 26.02 Temp. prag 10.0 °c (datum) 4.04 6.04 6.04 7.04 10.04 9.04 11.04 6.04 6.04 6.04 padne dijelove tumačimo tako što su ove godine temperature tla u zapadnim dijelovima Hrvatske tijekom veljače pa i ožujka bile veće nego u istočnim dijelovima Hrvatske. Razdoblje prelaska temperaturnog praga od 10.0 "C na 5 cm dubine u istočnim i zapadnim dijelovima Hrvatske počelo je 27. 3. i trajalo je do 30. 3. Razlike između datuma prelaska spomenutog temperaturnog praga istočnih i zapadnih dijelova Hrvatske ne postoje, a razlog je što su ove godine temperature tla tijekom ožujka u zapadnim dijelovima Hrvatske bile više nego u istočnim dijelovima Hrvatske. 4.4. Trend - Trend Tijekom posljednjih 35 godina ( 1965 - 1999 ) temperature tla na 5 cm dubine imaju tijekom proljeća pozitivan trend (si. 4). Ako bi se ovaj trend nastavio u sljedećih 100 godina može se očekivati toplije proljeće za2.7°C. Tablica 3. Višegodišnji datumi za razdoblje 1976 - 1999. Table 3 The mean dates for the period 1976 - 1999. Dubi na: 5 cm Slika 4. Hod srednjih proljetnih temperatura tla na 5 cm dubine, Zagreb-Maksimir, 1965-1999. Picture 4 The course of mean spring soil temperatures at 5 cm depth, Zagreb-Maksimir, 1965-1999 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 59 <-- 59 --> PDF |
D. Kaučić: ANOMALIJE TEMPERATURA TLA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OŽUJAK KOLOVOZ 2000. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 291-297 ZAKLJUČAK - Conclusion Na većini postaja, tlo je tijekom lipnja bilo toplije, i ljeto sve su topliji (si. 5). Zbog izuzetno toplog tla nego u srpnju. Najveće srednje mjesečne temperature tijekom travnja pa i svibnja, temperature tla na 5 i 20 tla 2000. godine nisu bile u srpnju, nego u kolovozu. cm dubine 2000. godine prelazile su temperaturni prag od 5.0 °C i 10.0 °C 10 dana ranije. Vrlo toplo tlo tijekom proljeća i ljeta 2000. godine vrijedno je zapamtiti. Naime, od 1996. godine proljeće Slika 5. Varijacije srednjih godišnjih temperatura tla na 5 cm dubine tijekom proljeća i ljeta. Picture 5 Variatons of mean annual soil temperature at 5 cm depth for the spring and summer Rezultati linearnog trenda ukazuju na daljnji porast tijekom proljeća, već i ljeta možemo očekivati toplije temperatura tla i u godinama koje slijede, pa ne samo tlo. LITERATURA References Conrad , V., Polak , L. N. 1950: Methods in ClimaPleško , N. 1987: Klimatski odnosi temperatura tla i tology, Cambridge, Massachusetts, str. 164-167. zraka u Hrvatskoj i njihova povezanost s turbulentnim fluksevima topline, Rasprave 22, Kaučić , D. 1989: Karakteristike temperatura tla u RHMZ SRH, str. 11-17. Hrvatskoj, Rasprave 24, RHMZ SRH, str. 66-71. Sellers , W. D. 1965: Physical Climatology, The Uni Penzar,L . 1971: Neke karakteristike temperatura tla versity of Chicago Press, Chicago and London, u Jugoslaviji, Dokumentacija za tehnologiju i te 272 pp. hniku u poljoprivredi, sv. 7. str. 1-23. Serdar, V., Šošić I. 1981: Uvod u statistiku, Škol Penzar , I.. 1978: Temperatura tla. Prilozi poznavanju ska knjiga, Zagreb, str. 231-280. vremena i klime SFRJ, 4. Savezni hidrometeo- Vukov , J. 1971: Temperatura tla u Hrvatskoj, Agro rološki zavod, str. 65-95. nomski glasnik 7-8, str. 411-446. SUMMARY: This paper aims to present soil temperature deviations from the mean values over several years, the dates of occurrence of soil temperatures exceeding 5 "C and 10 "C and the the mean monthly soil temperature trends from March to August in the period 1955-1999. Compared to the mean values over several years, in spring and summer of the year 2000, soil temperatures at 5 cm and 20 cm were considerably higher. In spring, in the western and eastern parts of Croatia, temperatures measured at 5 cm showed an increase ranging from 1.1 "C (Đakovo) to 3.8 "C (Križevci) and those measured at 20 cm from 1.5 "C (Slavonski Brod) to 2.5 "C (Križevci). The noted positive trend in soil temperatures in the spring and summer months indicates that a considerably warmer soil can be expected in the future. Compared to the mean dates of occurrence of these temperatures over several years, this year soil temperatures exceeding 5 "C and 10 "C were up to 10 days earlier in some places. Key words: the spring and summer, soil temperature, Croatia |