DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 50 <-- 50 --> PDF |
J. Domac: PROJEKT ARBRK: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO 1 ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski list br. 5 6. CXXV (2001), 283-290 Elektrana ARBRE daje 10 MW električne snage, od čega se 8 MW izravno predaje u lokalnu mrežu. Biomasa se prvo rasplinjavanjem pretvara u stabilni gorivi plin, koji se sastoji od većeg broja komponenata kao što su vodik (H2), ugljični monoksid (CO), ugljični dioksid (C02), metan (CH4), etan (C2ELJ and eten (C2H4) te manje količine težik ugljikovodika. Plin tada izgara u postrojenju s kombiniranim ciklusom koje sadrži plinsku turbinu i parnu turbinu kako bi se povećala učinkovitost. Ovakav se sustav naziva Biomass Integrated Gasification Combined Cycle (BIG-CC). Rasplinjavanje je termokemijski proces, pri kojem se sirovina (ugljik) djelomično oksidira zagrijavanjem do temperature od 1200 °C (850 °C u slučaju postrojenja ARBRE), kako bi se proizveo stabilni gorivi plin. Rasplinjavanje je kao proces za dobivanje plina poznato već više od 180 godina. Plin nastaje djelomičnim izgaranjem krute biomase u reaktoru s okomitim protjecanjem u koji zrak ulazi odozdo, odozgo ili u sloj u kojem se nalazi kruta biomasa. Sastav dobivenog plina može se mijenjati ovisno o tempertari, tlaku, atmosferskim uvjetima i vrsti procesa koji se koristi. Postoje tri osnovna sustava rasplinjavanja: odozdo, odozgo i u sloju (sustav instaliran u elektrani ARBRE). Pri rasplinjavanju odozdo, nastali plin provodi se kroz najtopliju zonu što izaziva raspadanje molekula velikih ugljikovodika. Budući daje tako nastali plin vrlo visoke temperature, potrebno ga je dodatno ohladiti pri izlazu iz postrojenja. Pri rasplinjavanju odozgo nastali plinovi vode se kroz hladniju zonu prema izvodu iz postrojenja. Zbog toga se velike molekule ne raspadaju, te je 4. ZAKLJUČAK Gospodarski razvoj usko je povezan s raspoloživošću i korištenjem suvremenih izvora energije. Alexander King, predsjednik Rimskog kluba, još je 1985. godine upozorio na novu globalnu krizu: "Nacionalne ekonomije trebale bi se upravljati energetskom bilancom, a ne samo novčanom dimenzijom. Novac je relativan i prolazan, a energija je nužna i vječna. Trebamo shvatiti da su problemi energije, okoliša, klime i razvoja međusobno usko povezani." [11] Prema brojnim izvorima, jedna od najvećih prepreka većem korištenju biomase je činjenica da se na energetskom tržištu ne vrednuju troškovi, štete i rizici koji nastaju korištenjem fosilnih goriva i nuklearne energije, te neizravne koristi iz korištenja biomase. Incidenti s izlijevanjem nafte iz tankera postaju sve češći, uzrokuju teške i dugotrajne štete za okoliš i živi svijet, ali i goleme troškove. Samo izravni troškovi incidenta Exxon-Valdez za čišćenje obale iznosili su 2,2 milijarde dolara, dok se medicinski troškovi i troškovi dekon potrebno provesti čišćenje dobivenog plina. Ova je metoda prikladnija za biomasu s većim sadržajem vlage. Rasplinjavanje u sloju, kakvo se provodi u elektrani ARBRE, najjednostavnija je metoda. Gorivo se ubacuje kroz otvor na stijenci reaktora, gdje se odmah izlaže struji vrućeg zraka i sloju koji pokreće rasplinjavanje. Neposredan dodir vrućeg materijala sloja i goriva koje se ubacuje osigurava učinkovit prijelaz topline. U kombiniranom ciklusu kakav je instaliran u elektrani ARBRE, proizvodnja električne energije odvija se u dvije faze koje zajedno daju visoku učinkovitost. Pročišćeni gorivi plin dijeli se u dvije struje. Prva struja se kompresira i injektira u plinsku turbinu gdje izgara na visokoj temperaturi. Izlazni plinovi iz turbine koji su još uvijek na visokoj temperaturi, uvode se u kotao kako bi se njihova energija dodatno iskoristila. Druga struja plina izgara u kotlu, a nastala toplina služi kao dodatak ispušnoj toplini iz turbine. Para iz kotla, zajedno s parom iz rashlađivača izlaznih plinova koristi se za pokretanje parne turbine, a para s izlaza parne turbine kondenzira se u hibridnom postrojenju za hlađenje i vraća u kotao. Svaka od opisanih turbina povezana je s vlastitim sinkronim generatorom, a ukupna snaga od 10 MW sastavljena je od 4,75 MW iz plinske turbine te 5,25 MW od parne turbine. Od toga se 2 MW koristi u postrojenju, dok se 8 MW predaje u lokalnu električnu mrežu. Ukupna termička učinkovitost iznosi 31 %, stoje gotovo usporedivo s velikim konvencionalnim elektranama na ugljen. - Conclusion taminacije nakon nuklearnog incidenta na Otoku 3 milje procjenjuju na 1 milijardu dolara [12]. Troškovi održavanja kanala za dobavu fosilnih goriva kroz vojne akcije trebali bi se također uzeti u obzir, kao i cijeli niz različitih drugih čimbenika. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da osim brojnih i očitih prednosti korištenje biomase za okoliš (izbjegavanje emisije stakleničkih plinova, smanjena emisija štetnih tvari, manji utjecaj na tlo, vode i bioraznolikost) i posrednih utjecaja na nacionalno gospodarstvo (otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima, poticanje lokalne i regionalne ekonomske aktivnosti i si.), biomasa već odavno predstavlja unosan posao. U europskim se zemljama već iz biomase proizvode znatni udjeli energije (Austrija 15 %, Finska i Švedska 25 %), a biomasom (iverje, peleti, briketi,...) se trguje čak i na velike udaljenosti kao što je između Kanade i Švedske. |