DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 46 <-- 46 --> PDF |
.1. Doniac: PROJEKTARBRE: ODRŽIVO ENERGETSKO PODUZETNIŠTVO I ŠUMARSTVO IDU ZAJEDNO Šumarski liši br. 5 6. CXXV (2001), 283-290 Procjena energetskog potencijala biomase, ali i buduće uloge biomase u proizvodnji energije na nacionalnoj i globalnoj razini prilično su zahtjevne zadaće, a rezutati mogu znatno odstupati u ovisnosti o početnim pretpostavkama, socijalnim i političkim uvjetima te tehničkom razvoju. Stanje je dodatno otežano različitim definicijama potencijala od različitih autora, pa se tako razlikuje teoretski, raspoloživi, tehnički, ekonomski potencijal itd. Jedna od postavki Konferencije o okolišu i razvoju UN-a, održane 1992. u Rio de Janeiru bio je RIGES model (engl. Renewable Intensive Global Energy Scenario), koji je pokazao da bi se do 2050. godine iz biomase moglo proizvoditi oko 50 % ukupnih potreba za energijom. U modelu je pokazano da bi u istom razdoblju udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije mogao biti čak 60 % od čega bi biomasa mogla imati značajan udio. Prema modelu, povećanjem energetske učinkovitosti i ubrzanim uvođenjem obnovljivih izvora, globalna bi se emisija CO, u 2050. godini mogla smanjiti za čak 75 % u odnosu na 1985. godinu [1]. Model RIGES pretpostavlja podizanje oko 400 milijuna ha plantaža za uzgoj biomase do 2025. godine. Naglašava se održivost proizvodnje biomase kroz vraćanje lišća i pepela u zemlju, međusadnju vrsta koje vežu dušik te poduzimanje svih raspoloživih mjera za sprječavanje erozije i odnošenja hranjiva iz tla. U modelu se predviđa da se 62 % biomase dobiva iz uzgoja na plantažama, 32 % iz ostataka poljoprivrede i šumarstva te 6 % iz postojećih, ali bolje održavanih šuma. Dakako, RIGES je samo pretpostavljeni model, a ne stvarna politika, i iskazuje više što bi se moglo dogoditi nego što će se događati. Osim navedenog modela RIGES, postoje razne druge procjene potencijala i buduće uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, no u svim se scenarijima predviđa značajan porast i bitno značajnija uloga (tablica 1). Za usporedbu može poslužiti podatak daje u 1990. godini potrošnja energije u svijetu iznosila 376,8 EJ, dok se u 2050. prema raznim scena- Tablica 1. Uloga biomase u globalnoj energetskoj politici prema raznim scenarijima u EJ [3] Table 1 Role of biomass in global energy policy according to different scenarios in EJ [3] Scenario 2025. godina 2050. godina Shell (1996) 85 220 IPCC(1996) 72 280 Greenpeace (1993) 114 181 Johansson et al. (1993) 145 206 WEC(1993) 59 157 Dessus et al. 135 LashofiTirpak(1991) 130 215 rijima očekuje potrošnja energije od 586 do 837 EJ [2]. Vrijedi istaknuti da čak i velike naftne kompanije poput Shella, predviđaju značajan udio biomase, pa je nedavno čak i u sklopu kompanije osnovan poseban odjel, tzv. Shell Renewables, koji se bavi istraživanjem i korištenjem obnovljivih izvora energije. U Velikoj Britaniji trenutačno se iz obnovljivih izvora zadovoljava svega oko 2% ukupne potrošnje energije, ali je Vlada i tu postavila ambiciozne ciljeve. Do 2010. godine planira se postići udio iz obnovljivih izvora od 10% ukupne potrošnje energije, a za to su odobrena i značajna financijska sredstva koja ukupno iznose: Preko 200 milijuna funti do 2010. za razvoj novih tehnologija na području obnovljivih izvora, 29 milijuna funti subvencija za 22 000 ha energetskih biljaka (srednjoročni cilj je podizanje ukupno 125 000 ha energetskih biljaka), 200 milijuna funti subvencija za kapitalne investicije projekata korištenja biomase od 2001. do 2004. godine, 14 do 20 milijuna funti za istraživačke projekte i razvoj novih tehnologija korištenja energije biomase. Većina podataka prikazanih u članku sakupljena je, a fotografije snimljene tijekom autorova obilaska elektrane kao sudionika sastanka Izvršnog odbora IEA Bioenergy, u Yorku, u lipnju 2001. godine. 2. ULOGA BIOMASE U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU The role of biomass in power system Osnovna uloga elektroenergetskog sustava je neprekidna isporuka potrebnih količina električne energije, određene kvalitete i uz prihvatljive ekonomske uvjete dobave. Međutim, kako se u proizvodnji električne energije i općem razvoju mogu iskorištavati različiti primarni izvori energije, planiranje izgradnje elektroenergetskog sustava predstavlja vrlo specifično područje razvoja. Elektroenergetski sustav čini proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije. U načelu postoji vrlo mnogo tehnički mogućih rješenja (različiti tipovi elektrana, različiti parametri tih tipova elektrana, različiti naponi, konfiguracije mreža, lokacije postrojenja itd.). Isto tako, postoji i niz ograničenja uvjetovanih geografskim položajem, rezervama energetskih izvora, lokacijom potrošača itd. Zbog svega je toga potrebno |