DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 40 <-- 40 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 273-281 iznosio još samo 27 % s daljom tendencijom pada. Ako novostvorenu vrijednost kao brojnik usporedimo s investicijama u francuskom pi-lanarstvu, dobijamo postotak investiranja, koji pokazuje lagani rast, od 13 % 1980., 12 % godine 1985., 16 % godine 1990., 14 % godine 1995. i 15 % godine 1997. Taj pokazatelj nije zavisan samo o učincima te industrije, već odražava i konjunkturnu situaciju, koja je promatranih godina bila vrlo kolebljiva. Naime, devedesetih godina dolazi do dalekoistočne gospodarske krize, koja je izazvala brojne poremećaje, pored svih oblasti, i u pilanarstvu. Tako su npr. prestale Slika. 11. Proizvodnja piljene građe u Francuskoj 1947-1996 Figure 11 Production of sawnwood in France 1947-1996 s radom mnogobrojne pilane na zapadu SAD, što se odrazilo na sveopću konjunkturu, kako piljene grade četinjača, tako i listača, jer su gotovo preko noći prestale prodaje u Japanu. Taje kriza ujedno pokazala koliko je Japan zapravo važan čimbenik svjetskog gospodarstva, te daje Europa, zbog snažnih međusobnih gospodarskih veza, barem krizu devedesetih, izdržala bez nekih značajnijih poremećaja, što ne znači da će se to uvijek dešavati. Zahvaljujući oživljavanju tražnje u građevinarstvu, proizvodnja piljene građe četinjača počela je ponovno rasti od 1997. Godine 1998. proizvodnja iznosi 7,2 milijuna m3 piljene građe četinjača (1996. godine 6,5 mil. m3, 1997. godine 6,8 mil. m3), dok proizvodnja piljene grade listača pokazuje stagnaciju (1996. godine 2,56 mil. m\ 2,50 mil. m3 1997. godine, a 2,51 mil. m3 1998. godine). Proizvodnja piljene građe listača se u razdoblju od 1985. do 1990. približavala količini oko 3 milijuna m3. Godine 1998. samo je u piljenoj građi bukovine zabilježen porast, zahvaljujući izvozu u jugoistočnu Aziju. Francuska na taj način od 1996. godine izvozi više piljene građe bukovine od piljene građe hrastovine, vrste koja je inače bila vodeća listača pri izvozu. Unatoč tom, u izvoz piljene građe listača ostaje inferio ran rezultatima s početka devede-setih godina. Proizvodnja piljene građe četinjača kretala se osamdesetih godina u Francuskoj između 5 i 6 milijuna m\ Najveći porast zabilježen je kod primorkog bora. Kako je rečeno, izvoz piljene građe četinjača je u porastu. Proizvodnja piljene građe četinjača usredotočena u nekoliko departmana, polovica nacionalne proizvodnje nalazi se unutar deset departmana, uglavnom u Landes te na istoku zemlje, dok je glavna koncentracija pilanske prerade listača na sjeveroistoku zemlje, ali je ravnomjernije raspodijeljena diljem cijele zemlje. Unatoč velike proizvodnje iz vlastitih šumskih izvora, Francuska je značajan uvoznik piljene građe četinjača. Kako je već rečeno, oživljavanje konjunkture u građevinarstvu odrazilo se i na količine uvoza piljene građe četinjača, 1995. godine uvezeno je 1,62 milijuna m3, a 1998. godine 2,14 milijuna m3. U ukupnom uvozu Francuske 85 % svekolikog uvoza dolazi iz Finske (oko 0,8 mil. m3) Švedske (0,441 mil. m3), Njemačke (0,342 mil. m3) i Rusije (0,234 mil. m3). Pad uvoza piljene građe četinjača iz Sjeverne Amerike nastavlja se tijekom cijelog razdoblja od 1995. do 1998., iako je npr. pojedinačno uvoz kanadske piljene grade četinjača iz Britanske Kolumbije porastao. Novostvorena vrijednost je društveni proizvod, a udio te vrijednosti u ukupnom prihodu ili društvenom proizvodu je postotak dodane vrijednosti, value added. To je dakle ukupna vrijednost nekog proizvoda ako se od nje odbiju materijalni troškovi. |