DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 273-281 UDK 630* 904 PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA A SURVEY OF FRENCH SAWMILLINQ INDUSTRIES Rudolf SABADI* SAŽETAK: Francuska je deset puta veća od Hrvatske i ima oko 12 puta više stanovnika, ali su francuske šume po autoktonosti i prirodnom održanju slične onima u Hrvatskoj, iako se posjedovne strukture bitno razlikuju (u Francuskoj je privatan šumposjed 74 %). Preko jedne četvrtine zemlje pokriveno je šumama, dvije trećine od njih su listače. Drvna zaliha svih francuskih izvora je oko 1,8 mlrd.mi, a godišnje sječe su oko 48 milijuna mS, što je silna osnova za razvoj prerade drva, koja po koncepcijama i suvremenosti sve više sliči najnaprednijima. Jedan od prvih znakova su nove pilane velikih kapaciteta i visokog stupnja iskorišćavanje drveta. Francuska sudjeluje u ukupnim sječama u EU 15 %, prva je među zemljama EU u proizvodnji trupaca listača. Kao visokorazvijena industrijska zemlja, s visokim životnim standardom, Francuska je deficitarna u mnogim sortimentima drvne branše, trend koji će se nastaviti, jer unatoč sve boljem njegovanju i korištenju šuma, manjak se ne može namaknuti iz nacionalnih izvora. Ključne riječi: Postotak šumovitosti - drvna zaliha - Prirast i sječa ~ Pilanarstvo - Piljena građa četinjača i listača -Proizvodnja, izvoz i uvoz piljene građe. UVODNE NAPOMENE - Introductory remarks Ovaj osvrt trebao bi našim šumarnicima i stručnjaobjavljen serijom članaka u ŠL, odlučeno je da se pricima u industriji drveta približiti Francusku. Iako je kažu neki segmenti francuske industrije drveta. Zapodeset puta veća od Hrvatske i preko 11 puta mnogočeli bi s pilanarstvom, pa ako bude interesa priredili bi ljudnija, francusko šumarstvo une-koliko je slično hri osvrt na ostalu preradu drva te velike i lijepe zemlje. vatskom: drvna zaliha sastavljena je pretežito od au- Rad je nastao intenzivnim proučavanjem raspoložitoktonih listača, uz mnoge druge sličnosti. vih publikacija, kontaktima se većim brojem francu Autor ovoga pregleda godinama već proučava franskih šumarnika, kao i višestrukim posjetama toj zemlji cusko šumarstvo i preradu drveta, pa je tako i nastao i pregledom nekih svjetski poznatih šuma (Hagenau, po obujmu i podacima rukopis s mnoštvom informaciFontainebleau, Compiegne, Berce, Troncais i drugih) ja. Kako su izgledi da bi rad mogao biti objavljen skrate nekih industrijskih poduzeća u Francuskoj i s franćeno, autor se odlučio parcijalno objaviti neka najzacuskim kapitalom formiranih zajedničkih poduzeća (u nimljivija poglavlja. Dio koji obraduje općenitosti i Njemačkoj i drugdje), kao i drvoprerađivačkih kapacipregled šumarstva po obujmu je takav da ne može biti teta koja pripadaju stranom kapitalu. ŠUMSKO BOGATSTVO - Forest resources Metropolitanska Francuska (uključivši i Korziku) ima ukupnu kopnenu površinu 549.220 km2 i broj stanovnika oko 56 440 000, od toga na suhozemnu površinu otpada 543.250 km2. Uporaba zemljišta prikazana * Prof. (u m.) dr. sc. Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb je na sljedećoj slici (1). 273 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001), 273-281 Slika 1. Uporaba zemljišta u Francuskoj Figure 1 Land Use in France Francuska je šumovita 24,6 % od ukupne površine i ima 13 405 000 ha šuma, od kojih su 3,514.000 ha javne šume (ili 26 % od ukupne površine svih šuma), a 9,544.000 ha ili 74 % svih šuma su privatne. Osim naprijed navedenih površina, klasificirano kao "ostalo zemljište obraslo drvećem" nalazi se 1,044.000 ha ukupno, od čega je 160.000 ha u javnom, a 936.000 ha u privatnom posjedu. Drvna zaliha na površinama klasificiranima kao šume i šumsko zemljište je 1,787,000.000 m\ a na površinama izvan šuma 46,000.000 m3. Neto godišnji tečajni prirast u šumama je 65,855.000 m3, a izvan šuma 1,732.000 m3. Ukupna godišnja sječa kreće se negdje oko 48,000.000 m3 godišnje.1 Dvije trećine svih francuskih šuma su Iistače, među kojima su najvažnije hrast i bukva. Jedna trećina svih šuma, suprotno stanju u umjerenom pojasu Europe npr. Njemačkoj i Austriji, su četinjače, medu kojima su najzastupljeniji borovi, a tek potom smreka i jela, dok su ariš i os-tale četinjače manje učestale. Skandinavske pak šume pripadaju borealnoj regiji. U Europskoj zajednici Švedska (317 ar/stan) i Finska 450 ar/stan), dominiraju po broju ari po stanovniku, dok Nizozemska ima samo 2 ar/stanovniku. Francuska pri tom zauzima visoko šesto mjesto sa 33 ari/stanovniku šuma. Ukupne šumske površine Europske zajednice pripadaju pojedinim zemljama kako je prikazano na slici 2. Slika 2. Šumske površine u Europskoj zajednici Figure 2 The forested areas in the European Union Kao što je poznato, domanijalna Francuska je administrativno podijeljena u 22 regije i 95 departmana. Najšumovitija regija je Aquitaine (sastoji se od departmana: Dordogne, Gironde, Landes, Lot-et-Garonne i Pyrenees-Atlantique) kako je to vidljivo na slici 4. Nakon loše konjunkture 1996. godine, proizvodnja šumskih sortimenata u Francuskoj se 1997. našla na i oo % /L~ Z-/\ z/l ~L7\ A-/\ A~/\ AS\ AS\ 4-/\ AY\ AV\ 4S\ ć-/\ 90 % 80% Listačc Broadleaved 70% M 60 % 50 % 40% 30%20 % Četinjače Conifers 10% 0% \A \A \A y\ \A ?n bđ U IpLJfr Slika 3. Odnos listača i četinjača u zemljama EU Figure 3 Relation of broadleaved and co-niferous species in the EU Mjerena bez kore. Sve prethodne količine izražavaju masu sa korom (tj. mjereno s korom) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 37 <-- 37 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 273-281 Slika 4. Stojeća drvna zaliha u gospodarskim šumama u Francuskoj prema vrstama drveta u 1 000 m3 s korom Figure 4 Growing stock in exploitable forests in France by tree species in 1,000 cu.m. over bark Celulozno drvo Komercijalno ogrjevno drvo Pulpwood Marketed fuewood Ost. ind. drvo 15% 60/ » \ Other industrial timber 1 Trupci listača Trupci četinjača Broadleaved logs Cnifcrous logs 29% 29% Slika 5. Raspodjela vrijednosti sječe drveta 1997. Figure 5 Distribution of the value of timber harvested 1997 razini 1994., dostigavši vrijednost 10,6 mlrd Ffrs. Drvo za celulozu zabilježilo je najveći porast, 9 % u volumenu i 12 % u vrijednosti. Vrijednost posječenog drveta 1997. godine proizlazi iz 78 % trupaca, 16 % industrijskog drveta i 6 % ogrjevnog drva koje je bilo pred- NETO GODIŠNJI PRIRAST SVIH DRVNIH IZVORA (bez kore, 1 000 m3) ZEMLJA Ukupno Četinjače Listače Francuska 59312 26 061 33 251 EUROPA 442 603 288 667 153 982 Bivši SSSR 883 619 563 288 320 331 Izvor: The Forest Resources of the Temperate Zones, General Forest metom prodaja. U 1997. najveća vrijednost proizvodnje drva postignuta je u regiji Aqui-taine sa 16 % od sveukupne vrijednosti šumskih proizvoda. Na si. 4. prikazana je vrijednosna raspodjela pojedinih skupina šumskih proizvoda proizvodnje 1997. godine. U Europskoj uniji je 1996. godine posječeno 211 milijuna m3 trupaca i industrijskog drveta namijenjenih pilanarstvu, preradi u furnir ili šperploče ili preradi u celulozu. S 15% u toj masi Francuska je četvrti proizvođač, iza Švedske koja je u proizvodnji sudjelovala s 25 %, Finske s 20 % i Njemačke sa 16 %. Francuska je proizvela gotovo polovicu trupaca listača unutar EU, daleko ispred Njemačke i Italije. Zahvaljujući velikoj raznolikosti svojih šuma, Francuska je ujedno treći proizvođač u EU celuloznog drveta i četvrti proizvođač trupaca četinjača. Njemačka s diversificiranijim šumama, poput Francuske, ima čvrstu poziciju na tržištu trupaca četinjača, listača i industrijskog drveta. Osim njih u EU ni jedna se zemlja ne može pohvaliti sudjelovanjem do 10 %. U ukupnim sječama 31 milijuna m3 otpada na Francusku, od čega su 13 milijuna m3 trupci četinjača, a 8 milijuna m3 trupci listača (1996). Postotni udjeli u EU prikazani su na slikama 6, 7 i 8. Na tako velikoj sirovinskoj osnovi logičan je dakako i razvoj industrije prerade drveta u Francuskoj, koji predstavlja važnu gospodarsku granu te zemlje, iako u ukupnom bruto domaćem proizvodu šumarstvo i prerada drveta sudjeluje sa svega nešto preko 3 %, uključivši proizvodnju i preradu papira i kartona. Unatoč |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 38 <-- 38 --> PDF |
R. Sabadi: PRKGLED FRANCUSKOG PIL.ANARSTVA Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001), 273-281 Slika 6. Ukupne sječe 1996. u EU Slika 7. Proizvodnja trupaca četinjača 1996. u EU Figure 6 Total wood harvest in 1996 in the EU Figure 7 Production of conifcreous logs 1996 in EU snažnim domaćim resursima, zahvaljujući visokoj raz- nekim proizvodima iz šumarske i drvoprerađivačke vijenosti i raspoloživoj kupovnoj moći, Francuska je u grane ovisna o uvozu, kako će to kasnije biti prikazano. PILANARSTVO U FRANCUSKOJ Suvremen razvoj u svim sferama ljudske djelatnosti ide nazaustavljivo prema globalizaciji, koji je očit posebno u proizvodnji ključnih proizvoda. U drvopreradivačkoj oblasti to su pilane, tvornice drvnih ploča te proizvodnja celuloze i papira. Tijekom posljednjih tridesetak godina sve je naglašeniji trend (i u novije doba sve ubrzaniji) okrupnjivanja u tim proiz-vodnjama. Samo su u Europi nastupile posebne okolnosti, jer se svakodnevno puštaju u proiz-vodnju sve veće i usavršenije pilane, u kojima je količina pilanskih proizvoda po zaposlenom čak stotinu puta veća od dojučerašnjih, malih obiteljskih pilana. Na slikama 8. i s9. prikazan je aktualan trend u francuskom pilanarstvu posljednjih tridesetak godina. PROIZVODNJA, IZVOZ I UVOZ DRVA, DRVNIH PROIZVODA, CELULOZE I PAPIRA FRANCUSKA PRODUCTION, EXPORTS AND IMPORTS OF TIMBER, PRODUCTS THEREOF, PULP AND PAPER PILJENA GRAĐA ČETINJAČA I LISTAČA - CONIFEROUS AND NONCONIFEREOUS SAWNWOOD U 1000 m\ vrijednosti u milijunima US$ - In 1 000 m\ values in Mill. USS Proizvodnja Uv oz Izvoz Godina Ukupno Četinjače Listače Četinjače 1.000 m´ mil. USS Listače 1.000 m´ mil. US$ Cetin 1.000 m´ iače mil. USS List 1.000 m3 iče mil. USS 1982 9 049 5619 3 531 2 057 305,1 543 178,3 225 28,8 536 103,7 1983 9 005 5 588 3418 1 892 271,2 473 142,7 209 23,9 552 104,8 1984 9 038 5 689 3 350 1 521 219,8 405 117,7 207 21,9 650 118,4 1985 9 087 5 792 3 295 1 511 209,0 458 131,4 222 23,6 665 121,0 1986 9318 5 834 3 484 1 738 291,9 476 151,8 231 32,3 673 156,8 1987 9612 6 061 3 552 1 897 365,8 584 218,2 255 42,0 690 194,7 1988 10 248 6 451 3 797 2 103 427.1 550 224,3 330 59,6 704 208,2 1989 10 655 6818 3 838 1 831 389,4 577 248,2 427 69,9 781 226.1 1990 10 960 7 049 3911 1 742 477,5 575 283,6 460 94,2 731 284,0 1991 10 974 6 904 4 070 1 757 441,9 530 256,4 399 73,7 691 273,0 1992 10 488 6 650 3 838 1401 386,1 554 279,2 346 73,3 668 254,3 1993 9 132 6 166 2 966 1 412 302,3 429 222,9 370 68,0 675 223,6 1994 9 649 6 649 3 000 1 625 412,7 482 280,0 395 79,3 674 268,6 1995 9 848 6 827 3 021 1 562 436,8 543 318,0 386 97,0 782 287,5 1996 9 590 6 650 2 940 1 767 408,9 447 250,8 393 88,9 844 268.8 IZVOR: FAO Statistical Yearbook. 1982-1996, Forest Products, Rome |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001). 273-281 Slika 9. Broj pilana i proizvodnja u Francuskoj Figure 9 Number of companies and production of sawnwood in France Godine 1998. broj pilana u Francuskoj ispod je 3.000, dok je 1970. bilo 6.800 pilana. Posljedica toga je da proizvodnja pilana koje prerađuju preko 8.000 m3 godišnje postaje većinskima. Trećina pilana prerađuje u šumi po drugima izrađene trupce, a dvije trećine uglavnom kupuju stojeće drvo od šumoposjednika. Broj zaposlenih u pilanarstvu također je u stalnom padu. Godine 1997. bilo u pilanarstvu je u Francuskoj stalno zaposleno 17.400 uposlenika, sprema 18.600 u 1995., a 24.200 stalnih zaposlenika 1990. godine. Slika 10. Okrupnjavanje pilanarstva u Francuskoj Figure 10 Concentration of sawmills in France U kategoriji pilanarstva sa 6 i više stalno zaposlenih, broj poduzeća jednako se bitno mijenja kao i kod ukupne oblasti, iako je njihov broj malo stalniji. 1980. godine bilo je 1.048 tvrtki, 907 u 1985., 991 u 1990. godini, 943 u 1995., a 977 u 1997. godini. U tim poduzećima broj zaposlenih je oko 20.000, uz relativno malena kolebanja u razdoblju od 1980 do 1997. Vrijednost proizvodnje se međutim, bez obzira na inflaciju u tom razdoblju (kupovna vrijednost francuske valute se Izvoz pilanarske industrije ostaje ograničenim. U 1997. je on u pilanama s preko 6 zaposlenika i više bio negdje oko 2,7 mlrd Ffrs, odnosno oko 17 % njihove vrijednosti proizvod-nje. Taj omjer ostao je stalnim u posljednjih dvadeset godina. Lokacija pilana odražava lokaciju težišta sirovina. Polovica ukupne proizvodnje pilanarstva dolazi iz petnaest departmana poredanih uzduž pravca od Aquitaine prema Lyonu i Metzu (Lorraine). tijekom rečenih 18 godina smanjila na oko 0,55 Ffr 1997. naprama kupovnoj moći Ffr 1980 od 1 Ffr, tj. Ffr 1 Ffr,980 = 1,84 Ffr,w) povećala od 6 072 mil Ffrs1980 na 15 431 milijuna Ffrs1997.). Pilanarstvo je izvozilo 1980. godine oko 11 % svoje proizvodnje, a 17 % 1997. godine. I u Francuskoj, kao uostalom i u drugim industrijski razvijenim europskim zemljama, udio novostvorene vrijednosti u ukupnom prihodu2 pokazuje značajan pad: u 1980. taj postotak iznosio je 34 %, da bi 1997. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 40 <-- 40 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 273-281 iznosio još samo 27 % s daljom tendencijom pada. Ako novostvorenu vrijednost kao brojnik usporedimo s investicijama u francuskom pi-lanarstvu, dobijamo postotak investiranja, koji pokazuje lagani rast, od 13 % 1980., 12 % godine 1985., 16 % godine 1990., 14 % godine 1995. i 15 % godine 1997. Taj pokazatelj nije zavisan samo o učincima te industrije, već odražava i konjunkturnu situaciju, koja je promatranih godina bila vrlo kolebljiva. Naime, devedesetih godina dolazi do dalekoistočne gospodarske krize, koja je izazvala brojne poremećaje, pored svih oblasti, i u pilanarstvu. Tako su npr. prestale Slika. 11. Proizvodnja piljene građe u Francuskoj 1947-1996 Figure 11 Production of sawnwood in France 1947-1996 s radom mnogobrojne pilane na zapadu SAD, što se odrazilo na sveopću konjunkturu, kako piljene grade četinjača, tako i listača, jer su gotovo preko noći prestale prodaje u Japanu. Taje kriza ujedno pokazala koliko je Japan zapravo važan čimbenik svjetskog gospodarstva, te daje Europa, zbog snažnih međusobnih gospodarskih veza, barem krizu devedesetih, izdržala bez nekih značajnijih poremećaja, što ne znači da će se to uvijek dešavati. Zahvaljujući oživljavanju tražnje u građevinarstvu, proizvodnja piljene građe četinjača počela je ponovno rasti od 1997. Godine 1998. proizvodnja iznosi 7,2 milijuna m3 piljene građe četinjača (1996. godine 6,5 mil. m3, 1997. godine 6,8 mil. m3), dok proizvodnja piljene grade listača pokazuje stagnaciju (1996. godine 2,56 mil. m\ 2,50 mil. m3 1997. godine, a 2,51 mil. m3 1998. godine). Proizvodnja piljene građe listača se u razdoblju od 1985. do 1990. približavala količini oko 3 milijuna m3. Godine 1998. samo je u piljenoj građi bukovine zabilježen porast, zahvaljujući izvozu u jugoistočnu Aziju. Francuska na taj način od 1996. godine izvozi više piljene građe bukovine od piljene građe hrastovine, vrste koja je inače bila vodeća listača pri izvozu. Unatoč tom, u izvoz piljene građe listača ostaje inferio ran rezultatima s početka devede-setih godina. Proizvodnja piljene građe četinjača kretala se osamdesetih godina u Francuskoj između 5 i 6 milijuna m\ Najveći porast zabilježen je kod primorkog bora. Kako je rečeno, izvoz piljene građe četinjača je u porastu. Proizvodnja piljene građe četinjača usredotočena u nekoliko departmana, polovica nacionalne proizvodnje nalazi se unutar deset departmana, uglavnom u Landes te na istoku zemlje, dok je glavna koncentracija pilanske prerade listača na sjeveroistoku zemlje, ali je ravnomjernije raspodijeljena diljem cijele zemlje. Unatoč velike proizvodnje iz vlastitih šumskih izvora, Francuska je značajan uvoznik piljene građe četinjača. Kako je već rečeno, oživljavanje konjunkture u građevinarstvu odrazilo se i na količine uvoza piljene građe četinjača, 1995. godine uvezeno je 1,62 milijuna m3, a 1998. godine 2,14 milijuna m3. U ukupnom uvozu Francuske 85 % svekolikog uvoza dolazi iz Finske (oko 0,8 mil. m3) Švedske (0,441 mil. m3), Njemačke (0,342 mil. m3) i Rusije (0,234 mil. m3). Pad uvoza piljene građe četinjača iz Sjeverne Amerike nastavlja se tijekom cijelog razdoblja od 1995. do 1998., iako je npr. pojedinačno uvoz kanadske piljene grade četinjača iz Britanske Kolumbije porastao. Novostvorena vrijednost je društveni proizvod, a udio te vrijednosti u ukupnom prihodu ili društvenom proizvodu je postotak dodane vrijednosti, value added. To je dakle ukupna vrijednost nekog proizvoda ako se od nje odbiju materijalni troškovi. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 41 <-- 41 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001). 273-2X1 Cijene piljenoj građi. U 1999. godini nije došlo do Francuskoj, ostale nepromijenjene. Te je godine tražpovećanja cijena unatoč održanoj razini tražnje, tako nja za građom za konstrukcije, javnim gradnjama mada su cijene piljenoj građi četinjača posvuda, pa i u terijalom za pakiranje bila je zadovoljavajuće živahna, Slika 12. Uvoz piljene građe četinjača u Francusku u m´ Figurel2 Imports of conifereous sawnwood to France in cu. m. tako da su pilanski kapaciteti bili gotovo u potpunosti iskorišteni. Zalihe piljene građe, inače u Francuskoj nikada visoke, gotovo da nisu postojale. Malena stopa inflacije navela je međutim različite korisnike na oprez pri nabavkama svojih primarnih sirovina, bilo da se radi o trupcima ili pak o piljenoj građi za dalju preradu. Lanci supermarketa i masovne prodaje izvode međutim silan pritisak na cijene na tako atomiziranu industriju kakvo je pilanarstvo. Okrupnjavanje pilanarstva o kojoj je ranije bilo riječi, logična je posljedica ovakvih tržišnih kretanja, iako i ono ne napreduje tako brzo kao stoje to slučaj posebice u skandinavskim i drugim europskim zemljama. Cijene piljenoj građi hrastovine nemaju izgleda koristi od povoljne tražnje. Ustvari, pilanari su jedva uspjeli povećanjima cijena pokriti porast troškova sirovina, o čemu je također bilo riječi. Proizvodnja raste već drugu godinu, uglavnom za potrebe namještaja i obnavljanja zgrada. Glede tražnje hrastove piljene građe mnogo su pomogle marketinške akcije oko dizajna i suvremenije uporabe, posebice u proizvodnji prozora, gdje se promovira mješavina hrastovine i aluminija. Slika 13. Ukupna proizvodnja piljene građe u EU 1997. g. Figure 13 All sawnwood production in the EU 1997 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 42 <-- 42 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. 5 6. CXXV (2001). 273-281 Tražnja za bukovom piljenom gradom je zadovoljavajuća, posebice stoga stoje tražnja iz Kine ostala visoka, čak i u vrijeme istočnoazijske krize u Japanu. Cijene ostalih vrsta drveta i sortimenata uglavnom su uz manje promjene približno stalne već skoro pet godina. To dakako ovisi o mnogobrojnim čimbenicima, a i o činjenici da je piljena grada ostalih listača, barem što se Francuske tiče, minorna. Francusko pilanarstvo u EU. U EU proizvodilo se 1997. godine 71 milijun m3 piljene građe. Ta masa usredotočena je 83 % na svega pet zemalja: Švedska, Njemačka, Finska, Francuska i Austrija. U ukupnoj proizvodnji piljene grade listača i četinjača, Francuska je četvrta, ali je u proizvodnji piljene grade listača prva, zauzimajući čak 39 % od ukupne proizvodnje piljene grade listača. U Europskoj uniji je 1997. godine proizvedeno 7,6 milijuna m3 piljene građe listača, od toga 3 milijuna m3 ili 39 % otpada na Francusku, drugo mjesto pripada Njemačkoj s nešto preko 1 mil. m3, treće Italiji s nešto ispod 1 mil. m3, itd. Iste godine je u EU proizvedeno 63,6 mil. nT piljene grade četinjača. Prvo mjesto po proizvodnji (24 %) pripada Švedskoj, koja je proizvela 15,3 mil. m3 piljene građe, druga je Njemačka (22 %) s proizvodnjom nešto ispod 14 mil. m\ treća je Finska (17 %) s proizvodnjom nešto ispod 11 mil. m3, četvrta Austrija (13 %) s proizvodnjom oko 8,3 mil. m3, dok je Francuska četvrta (11 %) s proizvodnjom oko 7 milijuna m\ koje slijede ostale zemlje EU. Slika 15. Proizvodnja piljene građe četinjača u EU 1997. Figure 15 Production of conifer-ous sawnwood in EU 1997 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 43 <-- 43 --> PDF |
R. Sabadi: PREGLED FRANCUSKOG PILANARSTVA Šumarski list br. S 6, CXXV (2001), 273-281 SUMMARY: France is ten times more spacious than Croatia, and has twelve times larger population, but French forests by their autochtoneity and their closenes to natural similar to those in Croatia, nevertheless the proprietorship differs greatly (About 74 % of French forests are in private hands). More than one quarter of land is covered with forests, two thirds of them being broadleaved species. Growing stock all timber sources comprises 1,8 billion cu. m., and annual cut reaches about 48 million cu. m., which is tremendous base for development of timber industries, which by their conception and moderness more and more resemble to the most modern ones. One of the first signs are new mills with large capacities and high percentage of utilisation of timber. France participates in the total annual cut in the EU with 15 %, but is leading among EU countries in production of broadleaved logs. As highly industrialised and developed country, enjoying high standard of living, France is deficitary in many items of the timber industry products, trend which is to continue, since regardless of great improvements in tending and exploiting forests, the deficit can´t be, obviously, compensated from national sources. Key words: Percentage of forest cover -Growing stock -Increment and cut -Lumber operations — Sawnwood coniferous and hardwood Production, exports and imports of lumber. |