DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J. Zelić. K. ML-đugorac: OVISNOST GUSTOĆP PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOHTONIH VRSTA... Šumarski list br. 5-6. CXXV (2001). 263-272 kazuje i grafikon 2, na kojem se vidi odstupanje trenda pada vrijednosti obilježja između 100 i 200 cm dužine sortimenta prostornog drva. Prema gornjem rezultatu moglo bi se ukazati da eventualno postoji zakonitost po kojoj se dovoljno točnim može primijeniti matematička funkcija izračunata za dužinu 200 cm, Y, = 1015,76* (-1,001147)x, i za sve Sortimente prostornog drva hrasta kitnjaka iznad 200 cm dužine (višemetrica). Obavljeno je testiranje i za ostale vrste drveća (grab, breza i bijela topola), jer je testom homohenosti potvrđena razlika srednjih vrijednosti obilježja na razini 5 % signifikantnosti (tablica 3). Analizom varijance za bukvu nije utvrđena razlika ispitivanog obilježja (brzina sušenja) između ispitivanih grupa, niti unutar grupa. Zbog toga nije bilo potrebno ispitivanje razlika t - testom (tablica 3). I test homogenosti (Barlletov test) potvrdio je daje razlika između grupa nevjerodostojna, te bi se moglo uzeti da se gustoća drva uvjetovana prirodnim sušenjem može izračunati po matematičkim funkcijama prikazanim u tablici 2. Za višemetarsko drvo bukve mogli bi se uvjetno koristiti podaci, kao oni izračunati za gustoću prostornog drva dužine 200 cm. Iz tablice 3 vidljivo je da analizom varijance nisu utvrđene signifikantne razlike između srednjih vrijednosti brzine sušenja za grab, brezu i bijelu topolu i između različitih dužina (20, 100 i 200 cm). Tek je testom homogenosti utvrđeno da postoji razlika na razini 5 % signifikantnosti. T - testom potvrđena je takva razlika kod breze između dužina 20 i 200 cm. Ostale razlike nisu signifikantne. DISKUSIJA O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA I ZAKLJUČCI Discussion and conclusions Diskusija o rezultatima istraživanja Provedena mjerenja gustoće drva hrasta kitnjaka, bukve, graba, breze i bijele topole potvrđuju znatne oscilacije o različitim gustoćama uzorka iste vrste drveća, ovisno o stanišnim i drugim uvjetima, no prosječne izmjerene vrijednosti gustoće drva su orijentacijski blizu onima koje se koriste u šumarskoj operativi. Utvrđeno je da tijekom procesa prirodnog sušenja vanjski uvjeti znatno usporavaju, zaustavljaju i pospješuju tijek prirodnog sušenja. Donekle je ukazano na potrebu za daljim ispitivanjem pretpostavke da nema signifikantnih razlika u gubljenju na gustoći sortimenata prostornog drva od 100, 200 i iznad 200 cm dužine uslijed prirodnog sušenja. Iznimno je potvrđeno samo za hrast kitnjak i brezu da postoji signifikantna razlika u brzini prirodnog sušenja između sortimenata prostornog drva dužine od 20 i 200 cm. Takvu razliku moglo bi se, kao pretpostavku, pripisati utjecaju debljine i boje kore navedenih vrsta drveća na tijek prirodnog sušenja. Kora kod hrasta djeluje kao znatan toplinski izolataor, te bi kod kraćeg komada moglo doći do znatnog utjecaja na brže isušivanje po longitudinalnom nego radijalno-tangencijalnom smjeru. Kod breze na brzinu isušivanja, osim longitudinalnog smjera, znatan utjecaj imala bi eventualno bijela boja kore, koja usporava provođenje toplinskog zračenja. Gubljenjem vode drvni sortimenti postaju lakši za manipulaciju, utovar i prijevoz te traže manji utrošak energije za istu volumnu mjeru. Odabirom eksponencijalne, odnosno logaritamske matematičke funkcije za izravnavanje vrijednosti mjerenih varijabli (gustoća drva, razdoblje sušenja) i njenim grafičkim prikazom uočena je gotovo linearna zakonitost pada gustoće drva u protjecanju vremena sušenja. Veličina parametra (-B) pokazuje brži ili sporiji trend pada volumne težine u odnosu na razdoblje (dana) sušenja. Stoje (-B) veći, to je trend sušenja brži. Parametar B je recipročna vrijednost rasta (u pozitivnom smjeru), a predstavlja vrijednost tangensa kuta što ga tangenta na krivulju zatvara s osi X (grafikon 2, dužina 20 cm). Za brže i jednostavnije, a za operativu dovoljno točne podatke, moglo bi se za izjednačenje mjerenih veličina upotrijebiti linearnu funkciju oblika Yc = a + b X. Primjena navedenih matematičkih funkcija u tablici 2 vrlo je jednostavna. Praktički je dovoljno imati jednu "odvagu" kamiona ili vagona natovarenog prostornim drvom i poznato vrijeme od sječe do vaganja (broj dana). Pomoću početnog stanja lako se projektira gustoća drva na sirovo stanje, odnosno prosušeno stanje drvnih sortimenata prostornog drva određene vrste. Iz gustoće drva (volumne mase) računa se volumen (m3) prostornog drva koji služi za evidentiranje zaliha na određeni dan. Zaključci Gustoća prostornog drva domaćih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela topola) znatno se razlikuju u sirovom stanju, a trend gubljenja na |