DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 31 <-- 31 --> PDF |
.1. Zelić. K. Medugorac: OVISNOST GUSTOĆE" PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA.. Šumarski list br. 5 6, CXXV (2001), 263-272 U komercijalnom poslovanju pod suhim (prosušenim) drvom smatra se prostorno drvo sušeno u prirodnim uvjetima iznad 6 mjeseci (183 dana) Prema takvim uvjetima gustoća prostornog drva hrasta kitnjaka dužine 100 cm iznosila bi oko 767 kg / m\ Prostorno drvo dužine 100 cm isporučuje se kao cijepano i kao oblo. Budući se cijepano drvo suši brže nego oblo drvo, gustoća će drva za isto vrijeme biti manja. Za slučaj procjene gustoće prostornog cijepanog drva hrasta kitnjaka dužine 100 cm, mogla bi se približno primijeniti matematička funkcija izračunata za prostorno drvo dužine 20 cm. Iako je površina izložena sušenju 5 komada prostornog drva, dužine 20 cm i promjera 15 cm (1766,25 cm2) manja od površine izložene sušenju dviju cijepanica (polovica) dužine 100 cm, promjera od 15 cm (3057,70 cm:), brzina sušenja bila bi približno istovjetna, jer se drvo brže suši u longitudinalnom nego u radijalnom smjeru. Za cijepano drvo hrasta kitnjaka dužine 100 cm težina će po matematičkoj funkciji log Yc = 2,98564 0,000903 X, nakon 183 dana iznositi oko 660 kg/m3, dakle kao za standardno suho drvo. Pomoću matematičkih funkcija iz tablice 2. može se izraditi tablice za ispitivane vrste drveća u kojima se za određeni broj dana prirodnog sušenja izračuna pripadajuća gustoća drva. Tako se npr. može izračunati da je u sirovom stanju najveća gustoća bukve, a najmanja bijele topole. Grab u sirovom stanju približno je iste gustoće kao bukva, breza je manje gustoće (lakša) od graba i hrasta kitnjaka, a veće gustoće (teža) od topole. Ako se izračunate apsolutne vrijednosti gustoće označi sa 100, mogu se izračunati relativne vrijednosti u tabličnom obliku, koje za pojedine vrste drveća pokazuju trend relativnog opadanja gustoće po dužini sortimenta i vrsti drva. Tako se može izračunati da relativno najsporije na gustoći gubi hrast kitnjak, a najbrže bijela topola. Na grafikonu 3. prikazane su apsolutne vrijednosti trenda pada gustoće za bukvu, brezu i bijelu topolu i dužinu komada 100 cm. Uvažavajući daje gustoća drvne tvari približno jednaka za sve vrste drveća (1,5 g/cm3), razliku u gustoći sirovog pa i gustoći standardno suhog drva možemo tumačiti razlikom u stupnju poroznosti između pojedinih vrsta drveća. Tako bi se za bukvu moglo zaključiti da je relativno male poroznosti i veće gustoće, dok je bijela topola veće poroznosti a manje gustoće drva. Gubljenjem vode drvo postaje lakše, jer umjesto vode u pore drva ulazi zrak, s neznatnom volumnom masom. c) Signifikantnost razlika ispitivanog obilježja (opadanje gustoće drva) u ovisnosti o dužini komada sortimenta (analiza varijance, F - test, t-test, test homogenosti) Varijanca u matematičko-statističkoj obradi istraživanih vrijednosti obilježja neke pojave kvadratno je odstupanje od srednje vrijednosti (aritmetičke sredine). Pomoću varijance mjeri se vjerojatnost, odnosno signifikantnost neke srednje vrijednosti obilježja, tj. da li se izračunata srednja vrijednost obilježja razlikuje od neke druge pojave iz istog skupa obilježja. U našem primjeru cilj je bio da se utvrdi da li se brzina sušenja4 (trend pada gustoće drva) razlikuje za prostorno drvo dužine 20, 100 i 200 cm. Također bi bilo važno utvrditi da li se izračunata zakonitost pada gustoće prostornog drva od 200 cm mogla primijeniti za sve druge dužine iznad 200 cm (višemetrica). Analiza varijance (po Fischeru, tablice po Snedecoru) za testiranje razlike kvadratnog odstupanja srednjih vrijednosti između grupa obilježja (dužine 20, 100, 200 cm) i unutar grupa obilježja za hrast kitnjak pokazuje da na razini signifikantnosti 5 % postoji razlika između i unutar grupa obilježja. No, na razini signifikantnosti 1 % ove razlike nisu vjerodostojne. Traženjem uzroka u razlikama između pojedinih grupa utvrđeno je da već u startu postoje apsolutne razlike u volumnoj masi prostornog drva hrasta kitnjaka za isti volumen. To pokazuju izračunati parametri A za sva tri slučaja (A2() = 967,48, A100 = 969,71, A200 = 1015,76). Uzroci razlika težina istog volumena objašnjeni su prethodno (grada drva, dio stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume, starost stabla, kemijski sastav, odnos lignina i celuloze, rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr.). Analizom varijance pokazuje se da postoje razlike između srednjih vrijednosti obilježja (trend pada gustoće drva) po dužinama sortimenta prostornog drva bukve, breze i bijele topole (tablica 3). Na temelju analize varijance, F - testa i testa homogenosti pokazalo se da je potrebno obaviti testiranje razlika srednjih vrijednosti skupova obilježja pomoću t - testa. T - test je učinjen za sve vrste drveća osim za bukvu, kod koje je ustanovljeno analizom varijance da ne postoje signifikantne razlike srednjih vrijednosti 4 Brzina sušenja drva je odnos između količine vlage drva i gubljenja vode u kg po m2 površine izložene sušenju u jedinici vremena (sat). Trend brzine sušenja je u prvom dijelu konstantan (do 80 % vlage drva), te dalje slijedi trend pada po logaritamskoj funkciji, sve do apsolutno suhog drva. Naš pojam "brzine sušenja" je trend pada gustoće drva u odnosu na tijek vremena. O brzini sušenja vidi: Šumarska enciklopedija, JLZ, "Miroslav Krleža", Zagreb, 1987, str. 302. 269 |