DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 27     <-- 27 -->        PDF

.!. Zelić, K. Mcđugorac: OVISNOST GUSTOĆE" PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA,. Šumarski list hr. 5-6. CXXV (2001), 263-272


SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim


Svrha određivnja gustoće drva u odnosu na vrijeme
prirodnog sušenja prostornog drva autoktonih vrsta
hrasta kitnjaka, bukve, graba, breze i bijele topole je
povezivanje volumne mjere, po kojoj se izrađuju prostorno
drvo i težinske mjere, gustoće po kojoj se djelomično
obavlja prodaja prostornog drva.


U operativnom šumarstvu se drvo za kemijsku preradu
(celulozno drvo) zaprima i evidentira u materijalnom
knjigovodstvu po volumenu (m3, prm), a uglavnom
realizira (prodaje) po masi (t, kg). Od sječe i izrade
prostornog drva, u uobičajenoj dužini od 1 m, 2 m i
iznad 2 m, do prodaje katkada prođe i po nekoliko mje


seci. Budući je trgovačkim uzancama i ugovorima između
proizvođača prostornog drva i kupca unaprijed
utvrđena prosječna masa (gustoća) za jedinicu volumena
(npr. 1000 kg/m3), bez obzira na proteklo vrijeme
od sječe do isporuke drva, za proizvođača nastaje "gubitak
zbog usuha", ako je to razdoblje duže2.


Cilj istraživanja je da se pokuša iznaći metoda i način
izračunavanja (matematički model) i za operativu
primjenljive tablice gustoće (kg/m1) nekih autoktonih
vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, breza, bijela
topola) u ovisnosti protoka vremena (broja dana) od sirovog,
provelog do prosušenog drva.


METODA ISTRAŽIVANJA - Research method


Opis rada


Istraživanje je obavljeno na 5 domaćih vrsta drveća:
hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela topola. Sortiment
prostornog drva u oblom s korom izrađen je u dužini
20, 100 i 200 cm. Promjer odabranog sortimenta
kretao se između 15 i 20 cm.


Volumen izražen u dm3 izračunat je stereometrijski
po formuli valjka (V = fn 1), te su mase svakog pojedinog
komada preračunate u´ kg/dm3. Zbog operativno
prihvatljivije mjere koja se iskazuje u kg/m3 dobiveni
podaci su množeni s 1000.


Za dobivanje veće točnosti volumena komada stereometrijskim
putem mjerenje opseg s korom komada
na tri mjesta (početku, sredini i kraju) dužine. Točnost
mjere je lem.


Vaganje svakog pojedinog komada po vrsti drva
obavljeno je elektronskom vagom točnosti do 0,10 kg.
Ritam vaganja određenje ravnomjerno, svakih 7 dana.


Prvo vaganje obavljeno je u sirovom stanju (odmah


nakon sječe i izrade) 1. veljače 2000. godine, a zadnje
vaganje nakon 140 dana, 25. srpnja 2000. godine.


Drvni sortimenti iz zimske sječe ostavljeni su pod
utjecajem vanjskih uvjeta sve dane mjerenja, a zahvaćeno
je mjerenjem razdoblje zime, proljeća i ljeta, dakle
različitih vremenskih i temperaturnih uvjeta.


Matematičko-statistička obrada izmjerenih podataka
obavljena je u tri smjera:
a) Tablice volumnih masa po vrsti drveta, dužini sortimenta
i vremenu prirodnog sušenja


b) Tablice po izravnatim matematičkim funkcijama
(teoretski trendovi prirodnog sušenja prostornog drva,
apsolutne i relativne izravnate vrijednosti)


c) Signifikantnost razlika ispitivanog obilježja (opadanje
volumne mase) u ovisnosti o dužini komada
sortimenta (analiza varijance, F - test, t - test, test
homogenosti)


Za dobijanje naprijed navedenih ciljeva određena je
i potrebna točnost mjerenja postavljenog pokusa.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


a) Tablice gustoće po vrsti drveta, dužini sortimenta
i vremenu prirodnog sušenja


Rezultate mjerenja prikazuju tablice 1. U tablici 1.
vidljive su mase mjerenih komada sortimenta prostornog
drveta po vrstama, dani mjerenja, dimenzije komada
i opaske. Zapaža se daje volumna masa (gustoća
drva) bila pored ostalog, uvjetovana vremenskim prilikama
(kiša, vlaga zraka, temperatura...) te se događalo
da je masa komada (gustoća) zbog kiše, odnosno pri


manja vode bila ponekad veća od težine utvrđene
prethodnim vaganjem istog komada.


b) Tablice po izravnatim matematičkim funkcijama
(teoretski trendovi prirodnog sušenja prostornog
drva, apsolutne i relativne izravnate vrijednosti)


Izravnavanje mjerenih podataka obavljeno je eksponencijalnom
(logaritamskom) matematičkom funkcijom
oblika Yc = A Bx (logYc = log A + X log B). Iz-


Cjenik glavnih šumskih proizvoda, "Hrvatske šume", Zagreb, 1997, glava II, stavak 3.0.