DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Zelić. K. Medugoiac: OVISNOST CiL´STOCL" PROSTORNOG DRVA NEKIH AUTOKTONIH VRSTA.,. Šumarski list br. 5 6. CXXV (2001). 263-272 UVODNE NPOMENE - Introduction Jedno od osnovnih fizikalnih svojstava drva je poroznost, to jest ukupan volumen drva nije popunjen drvnom tvari nego se sastoji od drvnih stijenki i pora. Pore, a djelomično i stijenke, popunjene su tekućinom (vodom) u kojoj su otopljene mineralne tvari i produkti asimilacije. Za života stabla porama (traheje, traheide, intermicelarni prostori) obavljaju se ascendentni i descedentni tokovi anorganskih i organskih tvari potrebnih za rast, prirast i razvoj stabla. Sječom stabla prestaje funkcija provođenja tekućine u drvu, te se voda u prirodnim uvjetima izlučuje iz drva do određene razine. Naš interes je utvrditi za prostorno drvo nekih autoktonih bjelogoričnih vrsta drveća (ogrijev, celulozno drvo, sitno tehničko drvo) tempo prirodnog sušenja u određenom razdoblju, dakle gubljenje vode od sirovog, provelog, do prosušenog stanja drva u prirodnim uvjetima. Sadržaj vode u drvu je različit za pojedine vrste drveća, no vrijedi za sve opće pravilo po kojemu je težina sirovog drva veća što je veći udio vode. Voda u drvu može biti slobodna, a nalazi se u porama i šupljinama stanica drva, dok se vezana voda nalazi u stijenkama drva, intermicelarnim prostorima. Provelo drvo izgubi svu slobodnu vodu, a prosušeno i suho drvo izgubi slobodnu i dio vezane vode. U odnosu s okolišnim uvjetima i relativnom vlagom zraka, prosušenost oscilira oko higroskopske ravnoteže drva. Sadržaj vode provelog ("stanje zasićenosti žice") drva kreće se od 22-40 % (prosjek 28 %), sadržaj vode u "zrakosuhom" drvu kreće se od 12-18 %, a u "sobosuhom" drvu od 8-12 %. Standardno suho drvo je ono koje je sušeno na umjetan način pri temperaturi od 101 do 105 °C do konstantne mase, a sadržaj vlage mu je oko 0 %. Granica između slobodne i vezane vode zove se točka zasićenosti žice (vlakanaca). Gustoća drva je u obrnutom razmjeru s poroznošću drva, to jest stoje veća gustoća drva, to je manji volumen pora i obratno. Zato od gustoće drva valja lučiti specifičnu gustoću drvne tvari, koja je za sve vrste drveća približno jednaka (u prosjeku 1,5 g/cm3). Higroskopska ravnoteža drva ovisi o adsorpciji i desorpciji vezane vode. Vezana voda može biti kao konstitucijska voda, koja je u vezi s organskom prirodom staničnih stijenki drva i ne može se odstraniti bez promjene kemijskog sastava drva. Unutar stanične stijenke drva može biti površinski vezana voda i kapilarno kondenzirana voda. Površinski vezana voda vezana je na dio hidroksilnih skupina (OH) lančane molekule celuloze, u obliku filma debljine najmanje jedne molekule, a može se odstraniti fizikalnim putem. Kapilarno kondenzirana voda smještena je u šupljinicama između kristalita amorfnih područja stanične stijenke. Supljinice se popunjavaju adsorpcijom vlage kapilarnim silama do razine ravnoteže, s relativnim pritiskom vodene pare u zraku. Kapilarno kondenzirana voda može se također odstraniti fizikalnim putem. Adsorpcija (upijanje vlage iz zraka) zapravo započinje u trenutku kada je sadržaj vode u staničnim stijenkama drva manji od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže. Ako je sadržaj vode u drvu veći od onoga koji odgovara stanju higroskopske ravnoteže, drvo isparuje (desorbira) vodu. Procesi adsorpcije i desorpcije vode mijenjaju se ovisno o vanjskim uvjetima (vlažnost zraka, zračni pritisak, temperatuura, strujanje zraka) te je u skladu s tim gustoća jedinice drva promjenjiva veličina. Za kretanje vode u drvu ili difuziju značajno je da je najjače u smjeru vlakanaca drva, a okomito na taj smjer (radijalno i tangencijalno) znatno manje. Difuzija u smjeru vlakanaca drva je 10 do 15 puta veća u odnosu na okomit smjer vlakanaca. Kod sušenja drva ipak je značajan čimbenik površina izložena sušenju (primjerice, plašt drva dužine jednog metra u odnosu na čeone strane istog promjera). Osim vrste drveća, na gustoću znatno utječu grada drva, dio stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume, starost stabla, kemijski sastav (odnos lignina i celuloze), rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr. U literaturi se za gustoću drva upotrebljava i pojam nominalne gustoće drva, a predstavlja masu apsolutno suhog drva u jedinici sirovog volumena drva. Nominalna gustoća drva je uvijek manja od volumne gustoće standardno suhog drva. Prirodnim sušenjem prostornog drva gubi se i voda sadržana u kori do prosječno 50 % gustoće kore u sirovom stanju. Gustoća sirove kore je zbog većeg udjela vode veća od istog volumena sirovog drva. Volumen kore, njegovo postotno sudjelovanje u volumenu stabla i tzv. faktor kore različiti su za pojedine vrste drveća. Kora štiti drvo od naglog isušivanja te djeluje kao djelomičan izolator od vanjskih utjecaja. Budući se prostorno drvo isporučuje volumno i težinski s korom, to je faktor kore od važnog utjecaja na komercijalno poslovanje. |