DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 22 <-- 22 --> PDF |
I). Ballian: USPIJEVANJE S1TKANSKH SMRHKF (Picea sitchensis (Bong.) Can.) U IUFRO POKUSU... Šumarski liši br. 5 6. CXXV (2001). 249-261 žnost, jer obična smreka koja se nalazi u zaštitnom pojasu u istoj starosti ima veći srednji promjer i srednju visinu. 8. Na temelju provedenih istraživanja i analize srednjih veličina, možemo zaključiti da prisutne provenijencije sitkanske smreke, koje potječu iz dijela južnog areala, ima slabu prilagodbu na naše ekološke uvjete i da nisu opravdale očekivanja u starosti od 26 godine. Daljnja istraživanja sa sitkanskom smrekom trebala bi uključiti druge provenijencije, posebice one sa sjevera areala i većih nadmorskih visina. Zahvala: Ovo istraživanje realizirano je uz pomoć šumarstva "Ribnica" Kakanj. Zbog toga dugujem veliku zahvalnost direktoru Sulejmanu Haračiću, dipl. inž., tehničkom direktoru Seadu Rožajcu, dipl ing., te Zoranu Jozinoviću, dipl. ing., i Emsaru Caluku, dipl. ing., kao i prof. Dr. Komadu Pintariću, koji je određenim sugestijama pomogao pri izradi ovoga rada. 5. LITERATURA: Alijagić , S. 1984: Visinski i debljinski prirast sitja u visinu i debljinu u starosti od 29 godina. Rakanske smrče na području Kaknja. Šumarstvo i dovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu, knjiga 27, prerada drveta 7-9, XXXIX, Sarajevo, 319-323. god XXVII, sv. 1-4, 31-46, Sarajevo. B a 11 i a n, D., M i k i ć, T., P i n t a r i ć, K., 1999: AnaP i n t a r i ć, K., 1991: Proučavanje prirašćivanja IUFRO liza uspijevanja pet provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Fraco) u pokusu Batalovo brdo. Šumarski list broj 9-10, st. 423-430, Zagreb. Izetbegovic , S., 1986: Prilog riješavanju problema rekonstrukcije degradiranih šuma, Naučni skup - Rekonstrukcija degradiranih šuma, str. 1-7, Sarajevo. Mededović, S., Pintarić, K., 1991: Ritam debljinskog prirašćivanja duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) različitih provenijencija. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Knjiga 27, god. XXVII, sv. 1-4, 19-30, Sarajevo. Pintarić , K., 1958: Studie zum Larchenanbau in Bosnien, (doktorska disertacija). Radovi Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Sarajevu, broj 2, B. Šumarstvo br. 2, 17-88, Sarajevo. Pintarić , K. 1988: Ritam prirašćivanja u visinu sitkanske smrče (Picea sitchensis L.) u ovisnosti od provenijencije, Šumarski list 7-8/1988, str. 301-316, Zagreb. P i n t a r i ć, K., 1991: Proučavanje prirašćivanja duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) različitih provenijencija na oglednoj plohi Goleš kod Travnika. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, knjiga 27, god. XXVII, sv. 1-4, 3-17, Sarajevo. Pintarić, K., Mikić, T, Vučetić, M., 1991: Rezultati prirašćivanja ariša različitih provenijenci duglazije različitih provenijencija na nekoliko oglednih ploha u Bosni. Šumarski list br. 1 -2, 5-24, Zagreb. Pintarić , K., 1991a: 30 godina istraživanja na arišu različitih provenijencija u Bosni. Šumarski list br. 3-4, Zagreb. P i n t a r i ć, K., 2000: Značaj alohtonih-gostujućih vrsta drveća u šumarstvu Bosne i Hercegovine, Seminar - Sjemensko-rasadnička proizvodnja u BiH -Aktualno stanje i perspektive, Brčko. Schober, R., 1987: Ertragstafeln wichtiger Baumarten, J. D. Sauerlander´s Verlag, Frankfurt am Main. Senić,P.,Đurdević,J., 1986: Osobine zemljišta na stalnim oglednim plohama sa sitkanskom smrčom (Picea sitchensis L.) različitih provenijencija, Sarajevo. Stefanović, V, Beus, V, Burlica, Č., Dizda rević, H., Vukorep, I., 1983: Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17. Vidaković, M., 1983: Četinjače, morfologija i varijabilnost, Sveučilišna naklada liber, Zagreb 1983, 356-359. Wiedemann, 1966: Šumarsko Tehnički Priručnik, str. 228-237. SUMMARY: At the locality of Kicevac, close to the town of Kakanj in Central Bosnia, two experimental sites with eight provenance of Sitka spruce (Ticea sitchensis L.) have been founded in 1978. The greatest mid range belongs to the 3001 provenance on both experimental surfaces. For this characteristic we have a statistically significant dif |