DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 21 <-- 21 --> PDF |
D. Ballian: USPIJEVANJE SITKANSKE SMREKE (Picea silchcn.sis (Bong.) Carr.) U 1UFRO POKUSU.. Šumarski list br. 5-6, CXXV (2001), 249-261 obične smreke, vidimo da obična smreka u 26 godini ima ukupan volumen na I bonitetu uz jaku proredu od 141 mVha, a na II bonitetu 60 m´/ha, III bonitetu 38 mVha. U slučaju umjerene prorijede na I bonitetu ukupan volumen je 122 mVha, na II bonitetu 56 mVha, a na III bonitetu 9 m´/ha. Iz ovoga je vidljivo da sitkanska smreka ne bi mogla konkurirati običnoj smreci na ovom staništu. Ako usporedimo sva svojstva koja su istraživana u ovom radu s podacima iz prinosnih tablica Schober-a Tablica 13. Ukupan volumen po hektaru u 26 godini ( mVh). Table 13 Total volume per hectare in 26 years (mVh) Pokusna ploha I Fild plot I blok Provenijencija (1987), možemo zaključiti daje sitkanska smreka iz naših pokusnih ploha vrlo slabe kvalitete, jer se ne bi mogla uklopiti ni u treću prinosnu klasu. Za razliku od sitkanske smreke koja nije dala očekivane prinose, najbolja provenijencija zelena duglazija u pokusu provenijencija Batalovo brdo, u starosti od 24 godine, ima ukupan volumen po hektaru od 195 mVha, a u 31 godini 235 mVha. Ovo nas upućuje na daleko bolju ekološku prilagodljivost zelene duglazije određenih provenijencija na naše ekološke uvjete. Pokusna ploha II Fild plot II blok Srednja Srednja Srednja Srednja Provenance veličina veličina veličina veličina 1 2 3 1 2 3 Mean Mean Mean Mean size size size size 3001 11,07 50,35 50,35 37,25 21,22 1,37 30,50 17,69 3003 23,97 42,85 47,95 38,25 9,69 14,69 9,18 11,18 3006 16,32 29,18 36,83 27,44 8,67 11,63 23,01 14,43 3012 21,32 20,20 42,85 28,12 20,40 4,28 16,32 13,66 21,75 9,59 3059 14,28 4,13 6,88 8,43 0,76 5,81 5,61 4,06 3060 7,14 7,14 3,97 6,08 0,45 1,78 13,57 5,26 3067 12,24 19,89 8,36 13,49 9,18 4,18 2,44 5,26 3073 21,42 16,32 7,65 15,13 4,89 9,43 1,17 5,16 F0 vrijednost 3,63** 1,50° F0 value F0 vrijednost između pokusa 6,31** F0 value betwean fild plot 4. ZAKLJUČCI 1 Najveći srednji prsni promjer ima provenijencija 3001 na obje pokusne plohe. Za ovo svojstvo imamo statistički značajnu razliku između provenijencija u obje pokusne plohe, a također i između pokusnih ploha. 2. Za svojstvo srednje visine provenijencija 3001 najbolja je na obje pokusne plohe. Kod obje pokusne plohe imamo statistički značajnu razliku između provenijencija, a također i između pokusnih ploha. 3. Najbolje preživljavanje biljaka u prvoj pokusnoj plohi ima provenijencija 3003, a u drugoj provenijencija 3006. Za ovo svojstvo u pokusima nismo dobili statistički značajnu razliku, ali je imamo između pokusa, i ona je statistički značajna na razini od 1%. 4. Provenijencija 3003 je za svojstvo volumena srednjeg stabla u prvom pokusu najbolja, a u drugom pokusu je to a 3001. U prvom u je lo provenijencij provenijencijprovenijencija JUUI. u pivom pokus pokuspokusu xtioWi značairm razliku izmertii nrnveni imamo statistički značajnu razliku između proveni jencija, dok na drugoj pokusnoj površini nismo dobili statistički značajnu razliku. Između pokusa smo dobili statistički značajnu razliku. Kod ukupnog volumena po ha, najbolja provenijencija na prvoj pokusnoj plohi je 3003, a na drugoj provenijencija 3001. Prva pokusna ploha ima statistički značajnu razliku između provenijencija, dok druga nema. Između pokusnih ploha postoji statistički značajna razlika na razini od 1 %. Dobivene visoke varijanse u parcelama kod nekih provenijencija, posebice provenijencije 3001, 3003 i 3006, na prvoj pokusnoj plohi ukazuju da bi se mogla izvršiti selekcija najboljih genotipova, na osnovi kvalitetnih fenotipova koji pokazuju visoku proizvodnost, i eventualno izvršiti njihovo vegetativno umnažanje i unošenje na odgovarajuća staništa. Ekološki uvjeti koji vladaju na pokusnim površinama više odgovaraju običnoj smreci, nego sitkanskoj, kojoj je potrebna veća zračna i zemljišna vla |