DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2001 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Nakon ovih pozdrava dr. Topić je prema dnevnom redu, pozvao predsjednika HŠD-a prof. Matica da podnese izvješće. Ad la) Godina je brzo proletjela. Kao da smo jučer donijeli zaključke na 104. redovitoj skupštini HŠD-a. Upravo ti zaključci Skupštine održane pod pokroviteljstvom i uz nazočnost predsjednika Hrvatskog sabora gosp. Zlatka Tomčića, doneseni poslije tematske rasprave "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće", bili su temeljem odluci Vlade RH o restruktuiranju "Hrvatskih šuma" iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Drago nam stoje naš stav prihvaćen, pa Vlada zaključuje: "Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i U.O. "Hrvatskih šuma" da izvrše restruktuiranje "Hrvatskih šuma" prema sljedećim odrednicama: jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošću, proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije). Privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama". Pozdravljamo ovu odluku, ali slažemo se da bi proces trebao teći brže. Opća apatija koja vlada, iako nema posebnih razloga, nadamo se da je prolazna. Svakako da šumarijama treba dati mjesto koje im pripada, jer se tamo odvija najznačajniji posao i stvara dohodak i najviše ulaže u šumu. Zašto stalno tjeramo politiku smanjenja broja ljudi u šumarstvu, a svi se zaklinjemo u taj hrvatski narod. Upravljamo sa 43,5 % Hrvatske, i ako tu ne može raditi 20-tak tisuća ljudi, svi bi mi mogli podnijeti ostavke. Druga je stvar da li su svi na pravim mjestima, ali svakako trebali bi svi više raditi i imati šire područje rada, ne spavati na furniru dok nam drugi uzimaju poslove koji nama pripadaju. Sada je vrijeme autocesta - tko se od nas natjecao za njihovo ozelenjavanje, a tu su velika sredstva u pitanju. Možemo biti jeftiniji od svih ostalih. Imamo primjer dobroga rada "Hortikulture" pri UŠ Zagreb. Problem je dakle u našim mozgovima - moramo početi drukčije razmišljati, a na odgovornima je da pripreme strategiju razvoja šumarstva. Direkcija je HS, kod osnivanja je i zamišljena tako da tamo sjedi pedesetak najpametnijih ljudi - stratega razvoja. Između ove dvije skupštine, 23. i 24. studenog 2000. obilježili smo pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH gosp. Stjepana Mesića 235. obljetnicu šumarije Krasno i 110. obljetnicu rođenja prof. dr. Josipa Balena. O ovom Savjetovanju detaljno je pisano u Šumarskom listu 11-12/2000. god. Drago nam je bilo daje predsjednik RH bio pokrovitelj ove manifestacije, no nažalost, kasnije izjave ne govore da je uočio ovih 235 godina, jer kod obilaska Velebita, dakle baš toga područja, šumarstvo nije ni spomenuo, nego je drugima odao priznanja za njegovo očuvanje. Mi ne tražimo zasluge, ali tražimo pravi odnos prema šumarstvu, jer oni koji su jučer došli raditi nisu mogli nešto očuvati, nego samo oduzeti to od pravih čuvara. Samo se u šumariji Krasno drvna zaliha u zadnjih 100 godina povećala za 150 mVha. To je zasluga dobrog gospodarenja na osnovi načela šumarske znanosti i struke, a ne nekakvih zelenih. U siječnju 2001. održali smo okrugli stol na temu "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima". "Hrvatske šume" imaju velike probleme na terenu sa žirenjem, pašarenjem - kozama. Razgovarali smo dosta o tome i donijeli zaključke i to ne samo mi šumari. To je bio multidisciplinarni skup, no izgleda struka danas ne znači mnogo, bitnija je politička pripadnost. To nije samo slučaj u šumarstvu, nego opće načelo, stoga su nezadovoljne i sve inženjerske udruge, jer su mišljenja da te struke osiguravaju razvoj i mogu potaći veće zapošljavanje. To je pitanje i pravne države, a naša to još nije. Šumarstvo je kao struka nastalo paralelno sa stvarenjem pravne države, i ono ne može funkcionirati bez pravne države, jer je temeljeno na zakonu i propisima. Naravno i mi nismo imuni u takvom okruženju ako drugo oko nas ne štima. Na posljednje četiri skupštine uporno ukazujemo na moralni lik šumara. Za dobro živjeti treba više raditi da bi se približili, recimo, austrijskim šumarima. Sa "Zelenom akcijom" HŠD je održao okrugli stol na temu "Medvednica i izgradnja skijaškoga centra". Tu su šumari dobro objasnili stavove zbog kojih se protive ovoj izgradnji, a imali su podršku ostalih struka. U svibnju o. g. održana je u HŠD-u javna raspava "Kako Hrvatske šume gospodare Medvednicom", gdje su šumarski stručnjaci iz UŠ Zagreb predočili svoj rad na Mevednici i odgovarali na pitanja zainteresiranih kako se gospodari tim šumama, a sve s ciljem da se otklone nesporazumi s javnošću. Već u veljači počele su pripreme za organizaciju Dana hrvatskoga šumarstva. Ekipa "Hrvatskih šuma" i HŠD-a nakon više sastanaka i rada ako organizacije, očekuje uspješnu provedbu manifestacije. Predsjednik HŠD-a zahvalio je direktoru "Hrvatskih šuma" ing. Ledinskom što je osigurao da ova manifestacija zadrži kontinuitet, kako je to prije nekoliko godina zacrtano. Ovaj tjedan odiše šumom i šumarstvom i u medijima, a to je jedini put kako ići naprijed - približiti struku i nešumarima. Na nama je da budemo glasniji, pa će zasluge i nama nadamo se stići. Moramo se boriti za istinu, jer šumarstvo je nastalo iz straha da će šume nestati, pa su u sve naše pore djelatnosti ugrađeni elementi zaštite šuma. Ipak, ne takve zaštite koju svijet i veći dio Europe propagira, jer naše su šume očuvane, dok su oni svoje uništili, pa ih moraju drukčije štititi. Mi provodimo nama potrebnu zaštitu i jedini smo kvalificirani da to činimo, i to pažljivo gospodareći njima, a ne prepuštajući ih neradu. |